Oznaka: društvene mreže

Kategorije
Beauty Društvene mreže Influenceri mediji PR svijet

Otkrivanje tajni viralnih lansiranja beauty proizvoda: PR taktike za stvaranje buke i maksimalne medijske vidljivosti

Kolaž sa novinama, kamerama i proizvodima
Naziv: djelo autora

U današnjoj beauty industriji lansiranje novog proizvoda više nije samo trenutak kada proizvod dolazi na police ili u web shop. Mnogo važnije pitanje postaje – hoće li ljudi pričati o njemu? U većini slučajeva iza njih stoji pažljivo osmišljena PR strategija koja počinje stvarati interes mnogo prije nego što proizvod službeno izađe na tržište.

Jedna od najčešće korištenih taktika je postupno otkrivanje proizvoda kroz “teasere”. Brendovi na društvenim mrežama objavljuju kratke videozapise i fotografije o nastanku proizvoda, a takav pristup potiče znatiželju publike.

Važnu ulogu u stvaranju interesa imaju i influenceri. Brendovi često šalju proizvode influencerima prije službenog lansiranja. Njihove recenzije, demonstracije i prvi dojmovi pomažu publici da stvaraju osjećaj povjerenja. Kada više influencera počne govoriti o istom proizvodu, interes publike raste.

Primjer takvog uspješnog pristupa može se vidjeti u brojnim viralnim beauty kampanjama u kojima je upravo kombinacija influencera i ograničene dostupnosti proizvoda potaknula veliku pažnju publike.

Na primjer, kada je Hailey Bieber lansirala svoj beauty brend Rhode, proizvod Peptide Lip Treatment vrlo brzo je postao viralan na društvenim mrežama. Prije samog lansiranja, Hailey je na društvenim mrežama dijelila fotografije i kratke videozapise u kojima je prikazivala teksturu proizvoda. Istovremeno su brojni influenceri dobili proizvod prije izlaska na tržište te su objavljivali prve dojmove. Kombinacija celebrity brenda, influencera i teaser sadržaja rezultirala je velikim interesom publike.

Kreativno osmišljeni PR paketi za beauty urednike često postaju sadržaj sami po sebi jer ih mnogi rado dijele na društvenim mrežama. 

Na kraju, uspješno viralno lansiranje beauty proizvoda rezultat je kombinacije dobre strategije, kreativnosti i razumijevanja publike. Kada brend uspije stvoriti zanimljivu priču oko proizvoda, šanse da postane viralan značajno rastu.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Beauty Content Društvene mreže Influenceri komunikacijske vještine PR u službi stvarne promjene

Influenceri kao saveznici zdravlja kože: kako društvene mreže promoviraju važnost SPF zaštite

Žena na plaži na čijem je ramenu kremom za sunčanje nacrtano sunce.
Izvor: Pinterest

Približavaju nam se ljetni mjeseci, što znači da imamo više vremena na otvorenom, ali i povećanu izloženost UV zračenju koje može naštetiti našoj koži, ubrzati proces starenja i povećati rizik od raznih zdravstvenih problema. Možemo primijetiti da posljednjih godina svjedočimo sve većem angažmanu komunikacijskih stručnjaka u promociji zdravih navika njege kože, pri čemu važnu ulogu imaju influenceri i društvene mreže.

PR stručnjaci prepoznali su da se poruke o važnosti zaštite od sunca danas najučinkovitije prenose putem osoba kojima publika vjeruje. Influenceri, pogotovo oni koji redovito objavljuju vlastite navike i preporuke, svakodnevno dijele svoje rutine njege kože, a pritom koriste proizvode sa zaštitnim faktorom, tj. SPF, te iskustva vezana uz očuvanje zdravlja kože tijekom ljeta.

Za razliku od tradicionalnih oblika oglašavanja, sadržaj koji stvaraju influenceri prilično je jednostavniji i pristupačniji. Kroz kratke videe, fotografije, objave i edukativne sadržaje na platformama poput Instagrama i TikToka, oni na jednostavan način objašnjavaju zašto je SPF potrebno nanositi svakodnevno, ne samo na plaži nego i tijekom uobičajenih aktivnosti na otvorenom.

Takve kampanje imaju izniman edukativni potencijal. Osim promocije proizvoda raznih brendova, sve je više sadržaja koji naglašavaju važnost prevencije, pravilne njege kože i redovitih dermatoloških pregleda. Time influenceri postaju svojevrsni ambasadori zdravih navika, dok PR stručnjaci osiguravaju da ključne poruke dopru do ciljane publike na relevantan i vjerodostojan način.

U vremenu kada društvene mreže snažno oblikuju svakodnevne odluke potrošača, suradnja između brendova, PR stručnjaka i influencera pokazuje kako komunikacija može imati pozitivan utjecaj na javno zdravlje. Ovo je primjer korisnog i pohvalnog PR-a koji s jedne strane popularizira brendove, a s druge strane potrošači postupaju pravilno u vezi vlastitoga zdravlja.

AUTOR: NATALI BUKVIĆ

Kategorije
Krizna komunikacija mediji PR svijet

Krizni PR u digitalnom dobu: zašto je brzina komunikacije važnija nego ikad?

U današnjem digitalnom okruženju informacije putuju velikom brzinom. Dovoljan je jedan komentar, fotografija ili video zapis da u samo nekoliko sati postanu tema rasprave na društvenim mrežama i u medijima. Upravo zbog toga organizacije danas moraju biti spremne na krizne situacije koje mogu nastati gotovo u svakom trenutku.

Za razliku od prošlosti, kada su organizacije imale više vremena za pripremu odgovora, današnje komunikacijsko okruženje zahtijeva brzu reakciju i jasno komuniciranje s javnošću. Način na koji organizacija reagira tijekom krize često ima veći utjecaj na njezinu reputaciju od same krizne situacije.

Što je krizna komunikacija?

Krizna komunikacija predstavlja skup aktivnosti kojima organizacija nastoji zaštititi svoj ugled tijekom nepredviđenih i potencijalno štetnih događaja. Takvi događaji mogu uključivati tehničke probleme, sigurnosne propuste, nezadovoljne korisnike, negativne medijske objave ili druge situacije koje mogu narušiti povjerenje javnosti.

Cilj krizne komunikacije nije prikriti problem, već pružiti točne informacije i pokazati da organizacija odgovorno pristupa rješavanju nastale situacije. Javnost danas očekuje transparentnost, iskrenost i spremnost na preuzimanje odgovornosti kada dođe do pogreške.

Uspješna krizna komunikacija temelji se na pravovremenom informiranju i jasnim porukama koje smanjuju prostor za širenje glasina i dezinformacija.

Društvene mreže kao izazov i prilika

Društvene mreže značajno su promijenile način upravljanja krizama. S jedne strane, omogućuju brzo širenje informacija i potencijalno povećavaju reputacijski rizik za organizacije. S druge strane, pružaju mogućnost izravne komunikacije s publikom bez posredovanja tradicionalnih medija.

Kada organizacija brzo reagira i transparentno komunicira, društvene mreže mogu postati važan alat za smirivanje situacije i pružanje relevantnih informacija. Međutim, ignoriranje komentara ili izostanak reakcije često dodatno povećava nezadovoljstvo korisnika.

Zbog toga PR stručnjaci moraju kontinuirano pratiti komunikaciju na digitalnim platformama i biti spremni pravovremeno odgovoriti na pitanja i zabrinutosti javnosti.

Zašto priprema igra ključnu ulogu?

Jedna od najvažnijih lekcija krizne komunikacije jest da se na krizu ne reagira tek kada nastane. Organizacije koje imaju unaprijed pripremljene planove i definirane komunikacijske procedure lakše upravljaju kriznim situacijama.

Priprema uključuje prepoznavanje mogućih rizika, određivanje osoba odgovornih za komunikaciju te izradu planova za različite scenarije. Takav pristup omogućuje bržu reakciju i smanjuje mogućnost donošenja ishitrenih odluka pod pritiskom.

Iako nije moguće predvidjeti svaku kriznu situaciju, dobra priprema može značajno smanjiti njezine posljedice i pomoći organizaciji da zadrži povjerenje javnosti.

Pogled iz studentske perspektive

Kao studentici odnosa s javnošću posebno mi je zanimljivo promatrati koliko se važnost krizne komunikacije povećala razvojem digitalnih medija. Danas gotovo svaka organizacija, bez obzira na veličinu ili djelatnost, može postati predmet javne rasprave u vrlo kratkom vremenu.

Smatram da uspjeh krizne komunikacije ne ovisi samo o brzini reakcije, nego i o kvaliteti poruke koju organizacija šalje javnosti. Ljudi očekuju iskrenost i odgovornost, a upravo su to elementi koji mogu pomoći u očuvanju reputacije tijekom izazovnih situacija.

Zaključno

Krizni PR postao je neizostavan dio suvremenih odnosa s javnošću. U digitalnom dobu organizacije se suočavaju s izazovima koji zahtijevaju brzu reakciju, transparentnu komunikaciju i kontinuirano praćenje javnog mišljenja.

Iako se krize često ne mogu potpuno izbjeći, način na koji organizacija komunicira tijekom takvih situacija može imati presudnu ulogu u očuvanju njezina ugleda. Upravo zato krizna komunikacija ostaje jedno od najvažnijih područja suvremenog PR-a.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
Društvene mreže mediji Trend

Društvene mreže kao kreatori javnog mišljenja

Društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevice velikog broja ljudi. Informacije koje su nekada dolazile putem televizije, radija ili tiskanih medija danas najčešće pronalazimo na platformama poput Facebooka, Instagrama, TikToka, X-a ili LinkedIna. Upravo zbog toga društvene mreže više nisu samo mjesto zabave i komunikacije, već prostor u kojem se oblikuju stavovi, mišljenja i percepcije o različitim društvenim temama.

Način na koji korisnici primaju informacije značajno se promijenio posljednjih godina. Danas je dovoljno nekoliko sekundi da neka objava postane viralna i dosegne tisuće ili čak milijune ljudi. Takva brzina širenja sadržaja daje društvenim mrežama veliku moć, ali istovremeno otvara pitanja odgovornosti, vjerodostojnosti i utjecaja na javno mišljenje.

Kako nastaje javno mišljenje u digitalnom okruženju?

Javno mišljenje ne nastaje preko noći. Ono se oblikuje kroz kontinuiranu izloženost informacijama, iskustvima i komunikaciji s drugim ljudima. Društvene mreže ubrzale su taj proces jer omogućuju korisnicima da u svakom trenutku komentiraju, dijele i interpretiraju sadržaj koji vide.

Kada se određena tema počne često pojavljivati na društvenim mrežama, ljudi joj prirodno posvećuju više pažnje. Velik broj komentara, dijeljenja i reakcija može stvoriti dojam da je riječ o temi od velike važnosti, čak i kada možda nije riječ o događaju koji ima značajan društveni utjecaj. Upravo zato društvene mreže imaju snažnu ulogu u određivanju tema o kojima javnost razgovara.

Osim toga, korisnici često formiraju mišljenje na temelju sadržaja koji svakodnevno konzumiraju. Ako se određeni stav ili poruka neprestano ponavljaju, postoji veća vjerojatnost da će ih pojedinci prihvatiti kao relevantne ili točne.

Uloga algoritama u oblikovanju percepcije

Jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na javno mišljenje na društvenim mrežama jesu algoritmi. Oni određuju koji će se sadržaj prikazati korisnicima, a koji će ostati manje vidljiv.

Iako algoritmi imaju cilj korisnicima prikazati sadržaj koji ih zanima, takav pristup može dovesti do stvaranja takozvanih „informacijskih mjehura“. Korisnici tada uglavnom vide sadržaj koji potvrđuje njihove postojeće stavove, dok su rjeđe izloženi drugačijim mišljenjima i perspektivama.

Takvo okruženje može dodatno pojačati podjele u društvu jer ljudi sve manje dolaze u kontakt s argumentima koji se razlikuju od njihovih vlastitih uvjerenja. Upravo zbog toga važno je razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati informacije iz više izvora.

Zašto je to važno za odnose s javnošću?

Za PR stručnjake razumijevanje načina na koji društvene mreže utječu na javno mišljenje postalo je neophodno. Organizacije danas više ne mogu komunicirati samo kroz službene izjave i priopćenja. Potrebno je pratiti reakcije publike, razumjeti trendove i aktivno sudjelovati u komunikaciji.

Društvene mreže omogućuju organizacijama da izravno komuniciraju sa svojim javnostima, ali istovremeno povećavaju rizik od reputacijskih izazova. Jedna nepromišljena objava ili pogrešno protumačena poruka može izazvati negativne reakcije i utjecati na percepciju organizacije.

Zbog toga uspješan PR danas podrazumijeva stalno praćenje digitalnog okruženja, pravovremenu reakciju i stvaranje sadržaja koji je relevantan, vjerodostojan i prilagođen ciljanoj publici.

Pogled iz studentske perspektive

Kao studentici odnosa s javnošću posebno mi je zanimljivo promatrati koliko društvene mreže utječu na način na koji ljudi stvaraju mišljenje o pojedincima, organizacijama i društvenim događajima. Često se može primijetiti da jedna viralna objava ima veći doseg i utjecaj od brojnih tradicionalnih medijskih sadržaja.

Smatram da upravo zato korisnici društvenih mreža imaju veliku odgovornost pri dijeljenju i komentiranju sadržaja. Istovremeno, PR stručnjaci moraju razumjeti kako funkcioniraju digitalne platforme kako bi mogli učinkovito komunicirati i graditi povjerenje s publikom.

Zaključno

Društvene mreže danas imaju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja. One omogućuju brzu razmjenu informacija, potiču raspravu i pružaju prostor za izražavanje različitih stavova. Međutim, njihova moć nosi i određene izazove, posebno kada je riječ o vjerodostojnosti informacija i utjecaju algoritama na percepciju korisnika. Za odnose s javnošću razumijevanje digitalnog okruženja postalo je jednako važno kao i poznavanje tradicionalnih komunikacijskih kanala. U svijetu u kojem se mišljenja stvaraju i mijenjaju velikom brzinom, sposobnost razumijevanja publike i kvalitetne komunikacije predstavlja jednu od najvažnijih vještina budućih PR stručnjaka.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
Društvene mreže mediji

Kad popularnost postane važnija od kvalitete

Kako vidljivost često pobjeđuje kvalitetu

Postoje one serije koje nas ostavljaju bez daha, koje danima prepričavamo, preporučujemo prijateljima i jedva čekamo novu sezonu. Onda postoje i one druge, serije za koje već nakon nekoliko epizoda zaključimo da nisu osobito dobre, ali ih svejedno nastavljamo gledati. Još jedna epizoda, pa još jedna i odjednom pogledali smo cijelu sezonu. Zašto to radimo?

Biramo li sami što gledamo?

Zar smo toliko postali ovisni o društvu da više ni odabir serija ne možemo samo odlučiti već netko umjesto nas to čini? Koliko naših odluka zapravo oblikuju društvene mreže, algoritmi i trendovi koji nas svakodnevno okružuju?

U današnje vrijeme sadržaj ne pronalazimo mi već on pronalazi nas. Ono što je popularno pojavljuje se na svim platformama, u razgovorima, na svim društvenim mrežama.

Emily in Paris, fenomen koji ne možemo ignorirati

Savršen primjer je Emily in Paris or maybe Emily in Rome or….bez obzira na grad, obrazac ostaje isti.

I tu se svi pitamo zašto? Zašto ta površna gluma, loš scenarij dobiva toliku gledanost? I odgovor je jednostavan jer svi to gledaju, društvene mreže pršte od Emily algoritam samo to vidi i to je dovoljno. Dovoljno za sve nas da svoje vrijeme potrošimo na nešto što nije dobro samo da bi rekli i mi smo to pogledali.

Tada vidiš koliko dobar marketing, promocija jednog proizvoda može utjecati na sve nas. Čak i na nas koji ne želimo taj utjecaj ali jednostavno je teško izbjeći nešto što je toliko popularno. To je okruženje koje ne biramo sami nego drugi odluče za nas.

Upravo takvi sadržaji postaju fenomeni. Ne zato što su dobri već zato što su prisutni svuda oko nas. Vidljivost stvara interes, a interes stvara vidljivost i to je taj začarani krug. Htjeli mi to ili ne uđemo u njega i više ne možemo izaći.

Kada publika postane PR tim

U ovom slučaju sama publika postaje PR serije. Sami gledatelji krenu komentirati, dijele sadržaj serije na društvenim mrežama, kopiraju modne kombinacije koje vide na ekranu i samo tako nešto što možda nije trebalo imati nikakvu gledanost postane najgledanije. Takvi primjeri pokazuju koliko snažan može biti marketing i koliko promocija može utjecati na naše odluke.

Gledamo li zbog sebe ili drugih?

Čak i kad mislimo da smo imuni na trendove, teško je ignorirati nešto što je prisutno svuda oko nas Ne gledamo uvijek sadržaj koji nam se sviđa, ponekad gledamo ono što gledaju svi drugi. Ne zato što je najbolje, nego zato što je najprisutnije.

A do god o Emily pričamo, komentiramo njene ljubavne probleme jedno je sigurno komunikacijska strategija iza tog fenomena radi svoj posao.

 I baš zbog toga, gledat ćemo novu sezonu.

Autorica: VESNA CRNČEVIĆ

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Automatski sat iz Royal Pop kolekcije
Izvor: djelo autora

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
komunikacijske vještine Krizna komunikacija kultura Ljudi Marketing Mediji, novinari PR svijet PR u službi stvarne promjene Umjetna inteligencija

GDJE OSTAJE LJUDSKA EMPATIJA U KRIZAMA?

Slika je generirana pomoću AI alata

AI je ubrzao komunikaciju, ali ju je možda učinio hladnijom

U vremenu kada umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svijet komunikacija, PR industrija prolazi kroz veliku transformaciju. Danas je moguće u svega nekoliko sekundi generirati priopćenje za medije, odgovor korisnicima ili objavu za društvene mreže. Komunikacija nikada nije bila brža ni dostupnija, no postavlja se pitanje – postaje li pritom sve manje ljudska?

Krizna komunikacija nije samo prijenos informacije

Krizna komunikacija oduvijek se temeljila na povjerenju, odgovornosti i empatiji. Kada dođe do nesreće, skandala ili javnog problema, publika ne traži savršeno sročenu rečenicu, već iskrenost i osjećaj da s druge strane postoji stvarna ljudska reakcija. Upravo tu suvremeni PR dolazi do najvećeg izazova.

Automatizirani odgovori i generičke isprike često djeluju hladno i bezosjećajno, kao unaprijed pripremljeni obrasci bez stvarnog razumijevanja situacije. U trenucima krize ljudi žele osjetiti emociju, odgovornost i autentičnost, a to je nešto što tehnologija još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti.

Društvene mreže traže autentičnost

Društvene mreže dodatno su promijenile način na koji javnost doživljava komunikaciju. Platforme poput Tik Toka i Instagrama funkcioniraju u stvarnom vremenu, a publika vrlo brzo prepoznaje neiskrene ili umjetno konstruirane poruke. Jedna loše formulirana izjava ili emocionalno prazna reakcija može ozbiljno narušiti reputaciju brenda.

U svijetu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, autentičnost postaje važnija od savršene forme. Ljudi danas više vjeruju iskrenom tonu i ljudskoj pogrešci nego sterilnoj komunikaciji koja djeluje kao da ju je napisao algoritam.

Tehnologija može pomoći, ali ne može zamijeniti čovjeka

Iako umjetna inteligencija može pomoći u brzini, organizaciji i analizi komunikacije, empatija i emocionalna inteligencija i dalje ostaju isključivo ljudske osobine. Upravo zato uloga PR stručnjaka ne nestaje, nego postaje još važnija.

Tehnologija može oblikovati poruku, ali povjerenje i dalje gradi čovjek. U kriznim situacijama publika neće pamtiti koliko je odgovor bio brz, nego koliko je bio iskren i ljudski.

Autor: Josipa Jerković

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Emocije Gastronomija hrana i piće Influencer trendovi 2025. Isprobaj komunikacijske vještine kultura Ljudi Marketing Oglašavanje Osobni imidž PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling studenti život Turizam Uncategorized

Destinacijski PR na društvenim mrežama: Kako influenceri mijenjaju mapu svjetskih putovanja

PR, studenti, putovanja, turizam, influencer, marketing, komunikacija, promocija

Izvor: Pixabay

Kako DM i influenceri pretvaraju skrivene lokacije u globalne hit destinacije

Prošli tjedan proveo sam nekoliko dana u Palermu, gradu koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje na Instagram Reelsima i TikTok videima kao “skriveni mediteranski dragulj”. Upravo me to iskustvo navelo na razmišljanje o tome koliko društvene mreže danas oblikuju turističke trendove i koliko destinacijski PR ovisi o influencerima. Palermo je savršen primjer grada koji je od autentične, pomalo kaotične sicilijanske svakodnevice postao estetski ideal za digitalnu publiku željnu “autentičnih” putovanja.

Prije putovanja moj feed bio je prepun videa uskih ulica obasjanih toplim svjetlom, luksuznih rooftop terasa, savršeno aranžiranih cannola i kadrova lokalnih tržnica koje izgledaju gotovo filmski. Upravo je to snaga modernog turističkog PR-a – kroz influencere stvara emocionalnu privlačnost i osjećaj da određenu destinaciju moramo posjetiti odmah. Turističke zajednice i PR agencije danas pažljivo biraju kreatore sadržaja koji mogu manje razvikan grad pretvoriti u globalni trend. Palermo je očito prošao upravo taj proces. Nekada poznat uglavnom po svojoj povijesti i specifičnoj kulturi, danas se sve češće promovira kao nezaobilazna “Instagram destinacija”.

Gradovi poput Palerma

Ipak, boravak u gradu pokazao mi je i drugu stranu takve promocije. Na pojedinim lokacijama bilo je gotovo nemoguće fotografirati bez desetaka turista koji čekaju isti kadar koji su prethodno vidjeli na društvenim mrežama. Lokalne tržnice, koje bi trebale predstavljati autentičan dio života grada, često su djelovale kao scenografija prilagođena turistima. Upravo tu postaje vidljiv problem overtourisma – kada destinacija postane žrtva vlastite popularnosti. Gradovi poput Palerma dobivaju ekonomsku korist od povećanog broja posjetitelja, ali istovremeno gube dio svoje spontanosti i identiteta pod pritiskom masovnog turizma.

Posebno je zanimljiv odnos između autentičnosti i estetike na društvenim mrežama. Palermo na Instagramu izgleda gotovo savršeno: mirne ulice, romantični zalasci sunca i luksuzna mediteranska atmosfera. Stvarnost je ipak drukčija i mnogo kompleksnija – grad je živahan, bučan, prometan i ponekad kaotičan. Upravo ta nesavršenost daje mu karakter, ali ona često ostaje izvan kadra influencer kampanja. Problem nastaje kada turisti dolaze s nerealnim očekivanjima stvorenima kroz filtere i pažljivo montirane videe. Tada dolazi do razočaranja jer stvarni život destinacije ne može izgledati kao estetski uređena objava od petnaest sekundi.

Mislim da destinacijski PR danas nosi mnogo veću odgovornost nego prije. Influenceri i PR stručnjaci ne bi trebali stvarati samo vizualno privlačan sadržaj, nego i realističnu sliku destinacije koju promoviraju.

Palermo me upravo zbog svoje autentičnosti i energije oduševio više nego zbog “Instagram trenutaka”, ali pitanje je koliko će dugo grad moći zadržati taj identitet ako društvene mreže nastave pretvarati svaku lokalnu posebnost u globalni trend. Influencer marketing može uspješno promovirati turizam, ali bez odgovornog pristupa vrlo lako može uništiti upravo ono što destinaciju čini posebnom.

Autor: Ivan Čulina

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Isprobaj karijera Ljudi mentalno zdravlje Osobni imidž PR svijet prijateljstvo Storytelling studenti život Uncategorized

ODLUKA DA STUDIRAM U ČETRDESETIMA

PR, Storytelling, studiranje, odluka,

Slika je generirana pomoću AI alata

Priznati sebi u četrdesetima da ti je pun kufer svega, načina na koji živiš, što radiš gdje se vidiš za dvadeset godina, prije ili kasnije pogodi svakog, pa tako i mene.

E pa to priznanje samom sebi se dogodilo meni, i uz donekle sređen život, posao, kakve takve OK prihode, mogućnosti za rast i tako dalje da ne nabrajam, moram priznati da me sve to nekako počelo gušiti i nije mi bilo dosta, nije me ispunjavalo.

Uz par pokušaja u ranoj mladosti odlaska na fakultet i nekog usavršavanja, nije me baš pogodilo onako kako bi to trebalo ići, nekim normalnim tokom.

Baš suprotno nisam naišao na ono nešto što bi me zadržalo i dalo mi motivaciju da nastavim dalje, uvijek odustajanje i vračanje na neki novi put ispočetka.

Dojadi vam to s vremenom i odustanete od takvih ideja uopće.

No eto jedno pijanstvo, podosta godina kasnije i na neki način oklada da li ja to mogu, kažem sebi idem ja u to pa što bilo da bilo. I odjednom riješim četvrti stupanj, položim državnu maturu i što sad, “men ovo je ozbiljno“, sad mogu upisati neki faks a ja se nisam ni pripremio za takvu realizaciju. Sve u meni govori da ne mogu, a sve u meni me viče da probam.

Nije dugo trebalo i u mjesec dana, shvatite da u jednom trenutku razgovarate s osobom na telefon koja vam objašnjava koji su uvjeti da se upišete na jedno Sveučilište točnije VERN’.

I da, upravo je ta osoba tako dobro odradila svoj posao iz komunikacija da me dobila na prvu, svojim promišljenim, toplim i preciznim informacijama na vrijeme, jednostavno mi nije dala pomisliti da je to u tom trenutku meni nemoguća misija.

Joj kad bi samo znala, da sam ja s druge strane telefona samo čekao da kaže nešto, samo da odustanem. Ali nisam i drago mi je da nisam, hvala Vam L. na tome.

Uz sve one neke početničke muke, ne znaš ovo raditi, ne znaš ono raditi, još ne znaš ni sam što hoćeš sa svim tim informacijama, evo me na trećoj godini studija Odnosa s javnošću i mediji i ne žalim ni za čim.

Klinci su cool, studentski život odličan, koncept faksa je po mome nekom guštu, ima nas i podosta starijih tako da su moje iluzije o nekom dobu kad trebate studirati odavno razbijene. Ono što želim reći ovim člankom, je da ona poznat uzrečica „nikad nije kasno „zaista vrijedi, eto barem u mom slučaju.

Pa ako vas ima koji se premišljate, tražite ili još uvijek želite krenuti na studij, usudite se pokušati, bar znate da ste probali.

Go with flow, and have fun folks.

Autor: Nado Žunić