Kategorije
PR svijet Uncategorized

Influencer u hotelskoj sobi

Gost, ambasador ili PR alat?

Foto: Autorica

Besplatan boravak influencera može hotelu donijeti veliku vidljivost. Ali donosi li i povjerenje publike?

Hotel influenceru ponudi besplatni vikend. On ili ona zatim objavi fotografiju sobe, story iz rooftop restorana, video doručka, još jedna fotka iz hotelske teretane. Okej, hotel je dobio promociju. Ali je li dobio i dobar PR?

Vidljivost nije isto što i povjerenje. Influencer marketing je postao vrlo važan dio komunikacije u turizmu i hotelijerstvu jer se odluka o putovanju često temelji na iskustvu koje potencijalni gost može vidjeti kroz tuđe sadržaje.

Hotel ne kupuje samo broj pratitelja , no velika brojka ne mora značiti i dobar komunikacijski rezultat jer što ako publika nema interes za putovanja ili luksuzni smještaj.

Pitanje autentičnosti, once again publika vrlo brzo prepoznaje sadržaj koji djeluje kao obična reklama. Ježimo se od plastičnosti.

Bitnija je podudarnost vrijednosti, influencer koji već govori o putovanjima, gastronomiji i wellnessu prirodnije će prenijeti iskustvo hotela nego osoba koja je poznata iz potpuno drugih razloga.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

Hotelska kriza: kako PR reagira kada hotel pogriješi

Pogreške se događaju. Bolje pitanje za hotel nije može li ih izbjeći, nego kako će komunicirati kada postanu javne.

Foto: Autorica

Zamislite da gost objavi fotku iz hotelske sobe i napiše: ” Platio sam 350 eura za noćenje, a pogled iz sobe je na gradilište.” Objavu vidi par stotina ljudi i što onda hotel radi?

Krizna komunikacija počinje prije same krize. Hotel koji ima definirane odgovornosti, kanale komunikacije i način reagiranja može snositi odgovornost brže i sigurnije.

Najgore je praviti se da se ništa nije dogodilo. Internet ne zaboravlja lako? Ne, internet ne zaboravlja. Šutnja nije opcija, ona može ostaviti prostor drugima da objasne situaciju umjesto hotela.

Ne treba svaki negativan komentar pretvarati u velike izjave ali svaki PR stručnjak mora znati procijeniti razinu problema. Je li riječ o individualnom nezadovoljstvu, tehničkom propustu ili situaciji koja može ugroziti veći broj gostijuu budućnosti?

Isprika nije slabost. Bolje pogriješiti pa se ispričati. Priznanje greške poželjna je i snažnija komunikacijska poruka od pokušaja obrane pod svaku cijenu.

Dobra reakcija je brza, konkretna i usmjerena na rješenje. Umjesto klasičnog ”Žao nam je…”, bolje je objasniti što se dogodilo, što hotel poduzima i kako će spriječiti ponavljanje problema. Upravljanje odgovorima na online komentare ima važnu ulogu u odnosu s gostima i percepciji hotela.

Zato dobar PR znači biti spreman preuzeti odgovornost kada se pogreška dogodi.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

Kako društvene mreže mijenjaju hotelski PR?

Kada luksuz više nije dovoljan

Foto: Autorica

Hotel više ne prodaje samo sobu. Prodaje ono što gost želi vidjeti, osjetiti i podijeliti na društvenim mrežama – doživljaj.

Prije finaliziranja rezervacije budući gost će najprije otvoriti nešto od sljedećeg: Google,TikTok, Instagram ili YouTube i upisati ime hotela.

Fotografija savršeno namještene sobe više nije dovoljna da zagolica maštu ako publika ne vidi što se u toj sobi može doživjeti.

Svaka objava postaje storytelling, hotel iznova mora odgovarati na pitanje: Zašto bi netko poželio biti baš ovdje?

Doručak na terasi, pogled iz sobe, skriveni kutak predvorja, kat okupan u crvenoj boji, priča zaposlenika ili neobičan detalj. Slikovni formati su dakako učinkovitiji od klasično promotivnih poruka.

Oprez, kopira li se svaki viralni trend, hotel može izgubiti vlastiti identitet. Ako govori jezikom koji mu ne pripada može djelovati neprirodno.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

Može li recepcionar biti PR stručnjak?

Od ”Dobar dan” do viralnog videa?

Gost vrlo vjerojatno neće zapamtiti boju fotelja u predvorju, ali će vrlo vjerojatno zapamtiti način na koji ga je dočekala osoba na recepciji.

Zaposlenici grade hotelski brend. PR hotela ne stvaraju samo marketinški i PR stručnjaci. Svaki zaposlenik koji razgovara s gostom sudjeluje u stvaranju reputacije.

Foto: Autorica

Kada se govori o hotelskom brendu, zamišlja se kao logo, slogan, web stranica ili Instagram profil. No, gost hotel/brend doživljava kroz ljude.

Od prvog pozdrava na recepciji, načina na koji konobar pita kakav smo dan imali ili sama spremnost zaposlenika da nam preporuči restoran dio su iste priče.

Stoga PR hotela ne dogadja se samo u uredu marketinškom ili slično već se događa na recepciji, u restoranu hotela u hodniku ili u telefonskom razgovoru s gostom.

Interna komunikacija i edukacija zaposlenika može znatno pridonijeti njihovoj identifikaciji s hotelom kao organizacijom. Ako zaposlenik gostu pruži izvanredno iskustvo, on zapravo komunicira vrijednosti hotela bez klasičnog PR alata.

Hotel je mjesto koje brine o ljudima, zato PR počinje puno prije objave na mrežama. Počinje unutar hotela.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

PR IZA RECEPCIJE

Kad hotelska recenzija postane PR priča a gost novinar!

Danas jedna hotelska recenzija može dosegnuti tisuće ljudi.

Kako su gosti postali važni akteri hotelskog PR-a?

Foto: Autorica.

Hoteli su nekada svoju reputaciju gradili oglasima, novinskim člancima i preporukama poznanika. Danas je za to dovoljan jedan gost, mobilni telefon i rečenica, dvije na internetu.

Gost koji fotografira doručak, sobu ili napiše recenziju više nije samo korisnik hotela i hotelskih sadržaja već postaje proizvođač sadržaja.

Dvije su mogućnosti, njegovo iskustvo može ostati privatna stvar, uspomena, ali može postati i javna priča koju će vidjeti stotine a možda i tisuće potencijalnih gostiju.

Online recenzije mogu se promatrati kao dio odnosa s javnošću. One stvaraju elektroničku usmenu predaju, ono što su nekad radile tetke, prijatelji, poznanici danas rade korisnici platformi za recenzije. Ocjene, količina recenzija i odgovori hotelskog menadžmenta itekako su povezani s poslovnim rezultatima hotela.

Hotel naravno ne kontrolira ono najvažnije a to je iskustvo gosta. Može se kontrolirati komunikacija prije dolaska, usluga, komunikacija nakon odlaska no nema tu kontrole nad sudbinom hotela kad gost stisne ”ostavi recenziju”.

No, recenzija nije kraj komunikacije. Reputacijska katastrofa nije automatska ako postoji negativna recenzija. Ovdje nastupa hotel odnosno, tim. Katastrofa može nastati ako se na recenziju odgovori nezainteresirano, napadački ili se uopće na nju ne odgovori!

Odgovor će vjerojatnije pročitati osoba koja još nije odsjela u hotelu zato na odgovor treba gledati kao na javnu poruku budućim gostima.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

AI na recepciji

AI u hotelijerstvu – umjetna inteligencija može napisati odgovor gostu u nekoliko sekundi, ali može li razumjeti odnos koji hotel želi izgraditi s gostom?

Ako AI može odgovoriti na pitanje gosta u tri sekunde, treba li hotel još osobu koja će odgovoriti na tu poruku?

Brže ne znači nužno bolje, umjetna inteligencija već ulazi u hotelsku industriju kroz personalizaciju ponuda, automatizaciju komuniakcije i analizu podataka. Gotovo svaki hotel danas koristi AI u komunikaciji s gostima te analitiku za personaliziraniju korisničku podršku.

Idealan scenarij. Gost postavi pitanje, sustav odmah odgovori, preporuči restoran, ponudi parkirno mjesto i najavi cijenu istog, ponudimo nadogradnju sobe.

Kakav je ton tog odgovora? Gost možda samo želi informaciju ili samo treba razumijevanje. U slučaju da napiše da mu je let otkazan u da će stići iza ponoći, stiže odgovor ”Vaš zahtjev je zaprimljen.” Tehnički on jest točan, ali komunikacijski hladan.

Tehnologija i gostoprimstvo ne idu lako u istu rečenicu, ovako jedna do druge. Tehnologija svakako ne može sama.

AI može pomoći hotelu da brže odgovara i slično, može čak olakšati zaposlenicima da imaju više vremena za goste.

No PR nije samo proizvodnja teksta… Ono podrazumijeva razumijevanje ljudi, konteksta i posljedica komuniakcije.

Kategorije
Content managment

Featured image nije ukras: zašto vizual može odlučiti hoće li netko otvoriti PR članak

Kada netko naiđe na PR članak na web stranici, fotografija je često jedan od prvih elemenata koji primijeti. Prije nego što pročita naslov ili prvi odlomak, vizual može stvoriti određeni dojam o temi i sadržaju članka.

Zato featured image, odnosno istaknuta slika, nije samo ukras koji se dodaje na kraju pisanja. Ona je dio načina na koji se sadržaj predstavlja publici.

Prvi vizualni dojam

Na web stranici postoji samo nekoliko sekundi u kojima čitatelj odlučuje hoće li nastaviti gledati sadržaj. Naslov je pritom važan, ali i fotografija može utjecati na to kako će članak biti doživljen.

Ako je članak ozbiljan, a fotografija izgleda kao slučajno odabrana stock fotografija, između teksta i vizuala može nastati nesklad.

Dobar vizual zato treba odgovarati temi članka i stvarati očekivanje koje će tekst kasnije ispuniti.

Fotografija treba imati svrhu

Kod odabira slike nije dovoljno pitati se je li fotografija lijepa. Važnije je pitati se govori li nešto o sadržaju.

Ako pišemo o kriznoj komunikaciji, fotografija osobe koja koristi društvene mreže može biti smislenija od generičke fotografije poslovnog sastanka.

Vizual ne mora doslovno prikazivati temu, ali treba biti dovoljno povezan s njom da čitatelj može razumjeti zašto je odabran.

Istaknuta slika često se prikazuje uz naslov objave na početnoj stranici, arhivi ili drugim mjestima na web stranici, ovisno o temi i postavkama weba. 

Zbog toga ona može postati svojevrsni vizualni potpis članka. Ako više članaka ima promišljeno odabrane fotografije, cijeli blog može izgledati organiziranije i profesionalnije.

Za PR je to posebno važno jer se način prezentacije sadržaja povezuje s dojmom o organizaciji ili brendu.

Nije svaka fotografija dobra za svaki format

Fotografija može izgledati odlično u članku, ali loše kada se prikaže kao mala sličica na početnoj stranici ili društvenoj mreži.

Zato prije odabira slike treba razmisliti gdje će se ona prikazivati. Ako se fotografija jako oslanja na sitne detalje, oni mogu nestati kada se slika smanji.

Jednostavnija fotografija s jasnim glavnim motivom često će biti funkcionalnija.

Važan je i izvor fotografije

PR sadržaj ne znači samo dobro napisati tekst. Treba voditi računa i o tome odakle dolazi vizual.

Fotografiju ne treba jednostavno preuzeti s Googlea i staviti u članak. Potrebno je koristiti fotografije za koje imamo odgovarajuće pravo korištenja ili fotografije iz izvora koji jasno navodi uvjete korištenja.

Ako se koristi fotografija s platforme poput Unsplasha, korisno je zabilježiti autora i izvor fotografije.

Na taj način content management uključuje i odgovorno upravljanje vizualnim sadržajem.

Vizual i naslov moraju funkcionirati zajedno

Naslov i fotografija trebaju čitatelju poslati sličnu poruku.

Ako naslov govori o SEO-u, a fotografija prikazuje potpuno nepovezanu temu, čitatelj može dobiti dojam da sadržaj nije dovoljno promišljen.

Kada su naslov i vizual usklađeni, članak djeluje jasnije. Čitatelj odmah dobiva osnovnu informaciju o tome što može očekivati.

Manje je ponekad više

Kod vizuala nije uvijek potrebno dodavati tekst, logotipe, efekte i druge elemente. Ponekad je dobra fotografija sasvim dovoljna.

Ako se dodaje tekst preko fotografije, treba paziti da ostane čitljiv i da ne preuzme svu pažnju.

Cilj nije napraviti što više vizualnih elemenata, nego pomoći sadržaju da se bolje predstavi.

Odabir istaknute slike može izgledati kao mali zadatak, ali pokazuje koliko je content management zapravo detaljan proces.

Članak treba imati dobar tekst, jasan naslov, odgovarajući URL, kategoriju, oznake i vizual koji odgovara temi.

Tek kada svi ti elementi funkcioniraju zajedno, sadržaj je spreman za publiku.

Zato featured image ne treba promatrati kao ukras koji se dodaje nekoliko sekundi prije objave. Ona je dio priče koju članak pokušava ispričati i dio prvog dojma koji sadržaj ostavlja na čitatelja.

Kategorije
Brand Marketing PR svijet publika

Zašto savršen sadržaj više nije uvijek uvjerljiv?

Kada savršenstvo počne izgledati lažno

Godinama su nas oglasi učili da je dobra fotografija ona bez pora, podočnjaka, nereda u pozadini i bilo kakvog dokaza da je na slici stvarna osoba. Onda su društvene mreže napravile zanimljiv zaokret: upravo je „nesavršen“ sadržaj počeo djelovati uvjerljivije.

Publika je svakodnevno izložena filtrima, retuširanju i sve kvalitetnijim AI vizualima. Zbog toga autentičnost više nije samo estetski izbor nego PR pitanje.

Autentičnost postaje vrijednost brenda

Kada brend pokazuje ljude koji izgledaju previše savršeno da bi bili stvarni, riskira stvaranje distance između poruke i iskustva publike.

Dove je dobar primjer kako se ta tema može pretvoriti u pozicioniranje brenda. U obnovljenom Real Beauty Pledgeu 2024. obvezao se da neće koristiti AI slike kao zamjenu za stvarne žene niti digitalno iskrivljavati njihov izgled.

Time tehnologija nije postala samo kreativni alat nego i pitanje vrijednosti brenda.

Profesionalno ne mora značiti umjetno

To, naravno, ne znači da svaki vizual mora izgledati kao slučajna fotografija iz galerije mobitela. Profesionalna produkcija i autentičnost nisu suprotnosti.

Ključno je pitanje stvara li sadržaj očekivanje koje stvarnost ne može ispuniti.

Ovo je posebno važno za generacije koje odrastaju uz sadržaj kreatora snimljen mobitelom, bez studijske rasvjete i savršeno kontrolirane scenografije. Takva estetika ne mora automatski biti iskrena, ali mijenja očekivanje publike: komunikacija koja izgleda previše sterilno može djelovati udaljeno.

Bez filtera ne znači bez strategije

Za PR stručnjake to znači da „lijepo“ više nije dovoljan kriterij. Vizual mora biti usklađen s onim što organizacija tvrdi da zastupa.

Možda budućnost brendova zato neće biti bez filtera u doslovnom smislu. Bit će bez dojma da se publici nešto skriva.

Jer savršen vizual može privući pogled. Ali stvarnost je ono što gradi povjerenje.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Brand PR svijet

Najbolji ambasador brenda možda već radi u tvrtki

Kome više vjerujemo – logotipu ili zaposleniku?

Tvrtka objavi fotografiju novog ureda i napiše: „Kod nas su ljudi na prvom mjestu.“ Zaposlenik nekoliko sati kasnije na LinkedInu napiše kako izgleda njegov stvarni radni dan. Kojoj ćeš objavi prije vjerovati?

Zaposlenici su često najpodcjenjeniji PR kanal organizacije. Ne zato što bi trebali postati hodajući oglasi, nego zato što imaju ono što korporativni profil teško može proizvesti: osobno iskustvo.

Employee advocacy nije copy-paste

LinkedIn u svojim smjernicama za employee advocacy ističe važnost mreža zaposlenika i činjenicu da sadržaj koji dijele stvarne osobe često djeluje autentičnije od klasične korporativne objave.

Ipak, tu postoji važna granica. Autentičnost nestaje onog trenutka kada svi zaposlenici u isto jutro objave identičan tekst s identična tri emotikona.

Dobar interni PR zato ne počinje uputom „objavite ovo“. Počinje iskustvom koje zaposlenik stvarno želi podijeliti.

Interna komunikacija postaje vanjska reputacija

Ako je kultura loša, ambasadorski program to neće sakriti. Ako je dobra, zaposlenici mogu postati najprirodniji dokaz onoga što organizacija tvrdi o sebi.

Edelmanova istraživanja također pokazuju da javnost način na koji tvrtka postupa sa zaposlenicima povezuje s njezinom vjerodostojnošću. Drugim riječima, interna komunikacija vrlo brzo postaje eksterna reputacija.

PR koji se ne može odglumiti

To je i dobar podsjetnik studentima PR-a: interna komunikacija nije „manje važan“ dio profesije. Ako zaposlenici prvi put čuju važnu vijest o vlastitoj tvrtki iz medija, vanjska kampanja teško može popraviti osjećaj da su zanemareni.

Najbolji employee advocacy možda zato nema pripremljen opis objave. Ima zaposlenika koji bez nagovaranja može reći: „Da, stvarno je ovako.“

To je PR koji se ne može odglumiti.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
digitalna komunikacija komunikacijske vještine PR svijet

Je li tišina ikada dobra PR strategija?

Ponekad šutnja smiruje situaciju, ali ostavlja prostor drugima da ispričaju priču umjesto nas

U PR-u se često govori o važnosti pravovremene komunikacije. Kada se dogodi problem, javnost očekuje objašnjenje, reakciju ili barem znak da je organizacija svjesna situacije. Ipak, postoje trenuci kada se organizacije odluče na šutnju. Pitanje je može li tišina ikada biti dobra strategija. Odgovor nije jednostavan. U nekim situacijama prebrza reakcija može biti štetna, posebno ako informacije još nisu provjerene. Bolje je pričekati nego javnosti dati netočnu ili nepotpunu izjavu. Tišina tada može biti oblik opreza, ali samo ako ne traje predugo i ako postoji jasna namjera da se komunicira čim bude moguće.

Šutnja nije zlato

Problem nastaje kada se šutnja koristi kao način izbjegavanja odgovornosti. Ako javnost postavlja pitanja, a organizacija ne odgovara, prostor se otvara nagađanjima, glasinama i tuđim interpretacijama. U digitalnom okruženju priča se razvija i bez službene izjave. Ako organizacija ne komunicira, netko drugi će oblikovati percepciju umjesto nje. Zato je važno razlikovati stratešku tišinu od pasivnosti. Strateška tišina znači da organizacija promišljeno bira trenutak i način komunikacije. Pasivnost znači da ne zna što reći ili se nada da će problem nestati sam od sebe. U većini slučajeva, javnost takvu šutnju ne doživljava neutralno, nego kao znak krivnje, nezainteresiranosti ili nesigurnosti.

Dobra PR strategija ne mora uvijek značiti stalno govoriti. Ponekad je važno slušati, prikupiti činjenice i izbjeći nepotrebne reakcije. Međutim, potpuna tišina rijetko je dugoročno korisna.

U vremenu brzih informacija, šutnja također komunicira. Pitanje je samo hoće li publika tu šutnju razumjeti kao promišljenost ili kao bijeg od odgovornosti.

Autor: Marko Lončarić