Kategorija: Djeca

Kategorije
Brand Djeca Film Filmovi i serije umjetnost

Manipulacija kroz crtane filmove

Prikaz svih likova iz Pixara.
Izvor: preuzeto s Pinteresta

Crtani filmovi već desetljećima zauzimaju važno mjesto u odrastanju djece. Oni su izvor zabave, mašte i često prvih životnih lekcija. Međutim, iza šarenih likova i jednostavnih priča ponekad se kriju složenije poruke koje mogu utjecati na način razmišljanja, ponašanje i vrijednosti djece. Tema manipulacije umom u crtanim filmovima stoga zaslužuje pažnju roditelja, odgajatelja i svih koji sudjeluju u razvoju djece.

Crtani filmovi već desetljećima zauzimaju važno mjesto u odrastanju djece. Oni su izvor zabave, mašte i često prvih životnih lekcija. Međutim, iza šarenih likova i jednostavnih priča ponekad se kriju složenije poruke koje mogu utjecati na način razmišljanja, ponašanje i vrijednosti djece. Tema manipulacije umom u crtanim filmovima stoga zaslužuje pažnju roditelja, odgajatelja i svih koji sudjeluju u razvoju djece.

 Što znači manipulacija u ovom kontekstu?

Manipulacija umom ne mora nužno značiti nešto zlonamjerno ili svjesno osmišljeno s ciljem štete. U širem smislu, radi se o suptilnom oblikovanju percepcije gledatelja kroz ponavljanje određenih obrazaca, stereotipa i vrijednosti. Djeca, posebno mlađa, nemaju razvijenu sposobnost kritičkog promišljanja sadržaja, pa lakše usvajaju poruke koje im se prezentiraju kao “normalne” ili poželjne. 

Stereotipi i pojednostavljene poruke 

Jedan od najčešćih oblika utjecaja u crtanim filmovima su stereotipi. Likovi su često podijeljeni na “dobre” i “loše”, pri čemu su dobri lijepi, ljubazni i uspješni, dok su negativci često prikazani kao ružni, čudni ili drugačiji. Takve poruke mogu nesvjesno oblikovati dječju percepciju o tome što je prihvatljivo, a što nije. Osim toga, mnoge priče pojednostavljuju kompleksne životne situacije. Problemi se rješavaju brzo i bez posljedica, što može stvoriti nerealna očekivanja kod djece o stvarnom životu. Poticanje potrošačkog mentaliteta Crtani filmovi često su povezani s igračkama, odjećom i drugim proizvodima. Djeca se vežu uz određene likove i žele posjedovati sve što je povezano s njima. Ova vrsta utjecaja može se smatrati oblikom manipulacije jer potiče želju za kupnjom i stvaranjem identiteta kroz proizvode, a ne kroz osobne vrijednosti.

AUTOR: CHIARA BANCALISKI

Kategorije
digitalno doba Djeca Društvene mreže Emocije generacije

Djeca i ekrani: Olakšavamo li si danas, a otežavamo njima sutra?

Slika iz privatne galerije

Koliko ste puta u kafiću, restoranu ili čekaonici vidjeli dijete koje mirno sjedi gledajući u mobitel? Vjerojatno više puta nego što možete izbrojati. Još češće možemo čuti rečenicu: “Samo da se malo smiri.” I stvarno, u tom trenutku uspije. Dijete šuti, roditelji mogu popiti kavu ili završiti obavezu, a svi su naizgled zadovoljni.

Ali što se događa kada taj trenutak postane svakodnevica?

Tehnologija je donijela brojne prednosti i bilo bi pogrešno tvrditi da su mobiteli i tableti isključivo loši. Zahvaljujući internetu djeca mogu učiti, istraživati i razvijati različite vještine. Problem nastaje kada ekran postane prvo rješenje za dosadu, plač ili nemir.

Roditelji su danas pod velikim pritiskom. Posao, obveze, kućanstvo i svakodnevni tempo često ostavljaju vrlo malo vremena za predah. Sasvim je razumljivo da će ponekad posegnuti za mobitelom kako bi si barem na desetak minuta olakšali dan. To ne znači da su loši roditelji. Naprotiv, većina ih samo pokušava pronaći način kako sve stići.

Međutim, ono što nama olakša situaciju danas, djeci bi sutra moglo otežati razvoj. Sve više stručnjaka upozorava da prekomjerno vrijeme pred ekranima može utjecati na koncentraciju, razvoj govora, kvalitetu sna, regulaciju emocija i socijalne vještine. Dijete koje odmalena uči da se svaki trenutak dosade rješava ekranom, kasnije će teže razvijati strpljenje, maštu i sposobnost da samo pronađe zanimaciju.

Poseban izazov predstavlja i činjenica da djeca sve ranije dolaze u kontakt s društvenim mrežama. U svijetu u kojem se neprestano uspoređuju s drugima, lako mogu razviti osjećaj da nisu dovoljno dobra, dovoljno lijepa ili dovoljno uspješna. Ono što odrasli ponekad teško podnose, djeca još teže razumiju.

Naravno, nije cilj zabraniti tehnologiju. To danas gotovo nije ni moguće. Cilj je pronaći ravnotežu. Mobitel ne bi trebao biti zamjena za razgovor, zajedničku igru ili vrijeme provedeno vani. Djeca neće pamtiti crtić koji su pogledala dok su čekala ručak, ali će pamtiti zajedničku šetnju, društvenu igru ili priču prije spavanja.

Možda si doista olakšavamo u trenutku kada djetetu damo mobitel u ruke. Dobijemo nekoliko minuta mira i sve izgleda jednostavnije. No pravo je pitanje kakvu cijenu plaćamo dugoročno. Posljedice pretjeranog korištenja ekrana često ne dolaze odmah, nego tek godinama kasnije, kada postane jasno koliko su utjecali na način na koji djeca uče, komuniciraju i doživljavaju svijet.

Tehnologija će se razvijati bez obzira na nas. Ono na što ipak možemo utjecati jest način na koji ćemo je koristiti. Možda upravo male odluke koje donosimo danas određuju kakvo će djetinjstvo imati generacije koje dolaze.

Urednica: Josipa Jerković

Kategorije
digitalna komunikacija Djeca Društvene mreže mediji mentalno zdravlje

Utjecaj digitalne demencije na komunikaciju: nova odgovornost odnosa s javnošću

Koliko telefonskih brojeva znate napamet? Možete li se sjetiti rođendana najbližih bez podsjetnika ili otići u trgovinu bez popisa na mobitelu? Ako su vaši odgovori negativni, niste jedini. Jesmo li olakšali svakodnevicu ili polako gubimo sposobnosti koje su nas nekada činile samostalnima?

Život u eri digitalne ovisnosti

Pametni telefoni danas više ne služe samo za pozive ili poruke. Oni su preuzeli ulogu ručnih satova, kalendara, fotoaparata i slično. Ali to nije problem. Problem se ističe kada tehnologija počne zamjenjivati vlastite kognitivne sposobnosti. Mozak nam sve manje koristi za pamćenje i koncentraciju, a sve više za brzo pretraživanje onoga što nam je u tom trenutku potrebno te za površnu obradu informacija. Stručnjaci upozoravaju da takva ovisnost o tehnologiji može dovesti do fenomena poznatog kao digitalna demencija – pojam koji opisuje slabljenje koncentracije, pamćenja i sposobnosti kritičkog razmišljanja zbog pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje.

Slika: generirano pomoću Canve

Kako digitalna demencija utječe na mlađe generacije?

Digitalna demencija pokazuje različite utjecaje na mozak ovisno o dobnim skupinama, a djeca, adolescenti i odrasli doživljavaju te posljedice u različitim oblicima stoga posebno zabrinjava utjecaj na mlađe generacije koje odrastaju uz ekrane. Danas djeca sve manje vremena provode u kreativnoj igri, fizičkim aktivnostima i komunikaciji licem u lice. Uz to, mnogi stručnjaci povezuju pretjerano korištenje digitalnih uređaja sa sve većom pojavom poremećaja pažnje, lošijom kvalitetom sna, povećanom anksioznošću i smanjenom socijalnom interakcijom.

Slika: autorska obrada u Canvi

Digitalna demencija i odgovornost PR stručnjaka

U današnje vrijeme ova tema nije važna samo za roditelje i obrazovne institucije, već i za stručnjake za odnose s javnošću s obzirom na to da PR industrija u velikoj mjeri djeluje upravo u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama, portalima i mobilnim aplikacijama čiji su korisnici svakim danom sve mlađi. Korištenjem alata koji potiču kontinuirano pregledavanje digitalnog sadržaja i izazivaju emocionalne reakcije, stručnjaci u PR području svakodnevno osmišljavaju sadržaje kojima pokušavaju privući i zadržati pažnju korisnika.

I zato je važno u fokus staviti i znati koje su odgovornosti PR stručnjaka. Što je bitnije – što duže zadržavanje korisnika uz ekrane i površna obrada informacija ili stvaranje kvalitetnog sadržaja koji informira, educira i doprinosi dobrobiti zajednice? Tu se stvara prilika da organizacije i brendovi koriste svoje komunikacijske kanale za promicanje zdravih digitalnih navika, medijske pismenosti i ravnoteže između online i offline života, u čemu se očituje društvena odgovornost PR-a.

U današnje vrijeme kada je pažnja korisnika društvenih mreža, portala i mobilnih aplikacija najvrjednija valuta, odnosi s javnošću trebaju biti odgovorni i usmjereni na stvaranje povjerenja, a ne ovisnosti. Digitalna demencija više je od samo zdravstvenog ili obrazovnog problema. Ona je i komunikacijski izazov koji zahtijeva promišljen, etičan i društveno odgovoran pristup. Sigurno je da se budućnost uspješne komunikacije neće mjeriti samo brojem klikova, već i utjecajem koji ostavlja na pojedince i društvo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
Djeca Ljudi Odmor Održivost prijateljstvo Sport

Više od igre: Kako je malonogometni turnir u Solinu postao događaj koji okuplja cijelu zajednicu

Malonogometni turnir Solin prerastao je sportsko natjecanje i postao jedan od najprepoznatljivijih ljetnih događaja u Dalmaciji
Osobna galerija

U vremenu kada se često govori o tome kako se ljudi sve manje druže uživo, postoje događaji koji pokazuju da zajedništvo i dalje ima posebno mjesto u našim životima. Jedan od njih svakako je Malonogometni turnir Solin, koji je tijekom godina prerastao okvire običnog sportskog natjecanja i postao važan društveni događaj za cijelu lokalnu zajednicu.

Mjesto susreta svih generacija

Ove godine turnir se održava petu godinu zaredom na igralištu Arapovac u Solinu, a interes za sudjelovanje ponovno je nadmašio očekivanja. Više od 70 prijavljenih ekipa potvrđuje kako je riječ o događaju koji iz godine u godinu privlači sve veći broj sportaša, rekreativaca i ljubitelja nogometa.

No, ono što ovaj turnir čini posebnim nije samo broj ekipa ili sportski rezultati. Turnir okuplja različite generacije, od najmlađih navijača do veterana koji svojim nastupima pokazuju da ljubav prema nogometu ne poznaje godine. Upravo je veteranski dio turnira dodatno obogatio program i stvorio priliku za susrete nekadašnjih suigrača i sportskih prijatelja.

Kada sport povezuje zajednicu

Tijekom natjecanja igralište postaje mjesto susreta obitelji, prijatelja i svih onih koji žele provesti večer u ugodnoj atmosferi. Uz sportska uzbuđenja, posjetitelji imaju priliku uživati u druženju, navijanju i sadržajima koji turnir pretvaraju u pravi ljetni događaj za cijeli grad.

Veliku ulogu u uspjehu turnira imaju brojni partneri i sponzori koji prepoznaju njegov značaj za lokalnu zajednicu. Njihova podrška omogućava kvalitetniju organizaciju, bogatiji program i stvaranje pozitivnog okruženja koje promiče sport, zdrav način života i zajedništvo.

Pobjednik je cijeli grad

Malonogometni turnir Solin tako nije samo natjecanje za pehare i medalje. On predstavlja mjesto gdje nastaju nova prijateljstva, obnavljaju se stara poznanstva i stvaraju uspomene koje ostaju dugo nakon posljednjeg sučevog zvižduka.

Dok lopta i ove godine putuje terenom Arapovca, jedno je sigurno -pobjednici nisu samo ekipe koje osvoje turnir, već cijela zajednica koja se ponovno okupila oko sporta, druženja i zajedničkih vrijednosti

Autorica: Josipa Jerković

Kategorije
Beauty Brand Djeca Društvene mreže PR svijet Skin care Trend

Skincare za djecu – trend ili potreba

Posljednjih godina društvene mreže preplavili su videozapisi djece koja koriste serume, maske za lice i složene skincare rutine. Ono što je nekada bilo rezervirano za odrasle, danas postaje dio svakodnevice sve mlađe djece. No postavlja se pitanje – radi li se o stvarnoj potrebi ili još jednom trendu koji je uspješno promoviran?

Slika: Pixabay
Kada kozmetika postane igra

Djeca oduvijek vole oponašati odrasle. Danas, zahvaljujući TikToku i Instagramu, svakodnevno gledaju influencere koji promoviraju različite proizvode za njegu kože. Šarene ambalaže, privlačan dizajn i popularni sadržaj stvaraju dojam da je takva rutina normalan dio odrastanja.

Slika: Pixabay
Uloga PR-a u stvaranju trenda

Brendovi vrlo dobro znaju kako privući pažnju mlađe publike. Kroz suradnje s influencerima, viralne kampanje i atraktivne proizvode stvaraju osjećaj da je njega kože nešto što svi rade. Upravo je to jedan od najjačih alata odnosa s javnošću – stvaranje percepcije da je određeni proizvod dio suvremenog načina života.

Slika: Pixabay
Gdje je granica?

Problem nastaje kada proizvodi namijenjeni odrasloj koži završavaju u rukama djece. Dermatolozi sve češće upozoravaju kako određeni sastojci nisu potrebni mladim korisnicima. Međutim, unatoč upozorenjima stručnjaka, popularnost skincare trendova među djecom nastavlja rasti.

Odgovornost brendova

PR nije samo promocija proizvoda. On uključuje i odgovornost prema publici. Brendovi koji komuniciraju s mladim korisnicima trebali bi jasno naglašavati kome su njihovi proizvodi namijenjeni te poticati edukaciju umjesto pretjerane potrošnje.

AUTORICA: Hana Baričević