Kategorije
digitalna komunikacija Djeca Društvene mreže mediji mentalno zdravlje

Utjecaj digitalne demencije na komunikaciju: nova odgovornost odnosa s javnošću

Koliko telefonskih brojeva znate napamet? Možete li se sjetiti rođendana najbližih bez podsjetnika ili otići u trgovinu bez popisa na mobitelu? Ako su vaši odgovori negativni, niste jedini. Jesmo li olakšali svakodnevicu ili polako gubimo sposobnosti koje su nas nekada činile samostalnima?

Život u eri digitalne ovisnosti

Pametni telefoni danas više ne služe samo za pozive ili poruke. Oni su preuzeli ulogu ručnih satova, kalendara, fotoaparata i slično. Ali to nije problem. Problem se ističe kada tehnologija počne zamjenjivati vlastite kognitivne sposobnosti. Mozak nam sve manje koristi za pamćenje i koncentraciju, a sve više za brzo pretraživanje onoga što nam je u tom trenutku potrebno te za površnu obradu informacija. Stručnjaci upozoravaju da takva ovisnost o tehnologiji može dovesti do fenomena poznatog kao digitalna demencija – pojam koji opisuje slabljenje koncentracije, pamćenja i sposobnosti kritičkog razmišljanja zbog pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje.

Slika: generirano pomoću Canve

Kako digitalna demencija utječe na mlađe generacije?

Digitalna demencija pokazuje različite utjecaje na mozak ovisno o dobnim skupinama, a djeca, adolescenti i odrasli doživljavaju te posljedice u različitim oblicima stoga posebno zabrinjava utjecaj na mlađe generacije koje odrastaju uz ekrane. Danas djeca sve manje vremena provode u kreativnoj igri, fizičkim aktivnostima i komunikaciji licem u lice. Uz to, mnogi stručnjaci povezuju pretjerano korištenje digitalnih uređaja sa sve većom pojavom poremećaja pažnje, lošijom kvalitetom sna, povećanom anksioznošću i smanjenom socijalnom interakcijom.

Slika: autorska obrada u Canvi

Digitalna demencija i odgovornost PR stručnjaka

U današnje vrijeme ova tema nije važna samo za roditelje i obrazovne institucije, već i za stručnjake za odnose s javnošću s obzirom na to da PR industrija u velikoj mjeri djeluje upravo u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama, portalima i mobilnim aplikacijama čiji su korisnici svakim danom sve mlađi. Korištenjem alata koji potiču kontinuirano pregledavanje digitalnog sadržaja i izazivaju emocionalne reakcije, stručnjaci u PR području svakodnevno osmišljavaju sadržaje kojima pokušavaju privući i zadržati pažnju korisnika.

I zato je važno u fokus staviti i znati koje su odgovornosti PR stručnjaka. Što je bitnije – što duže zadržavanje korisnika uz ekrane i površna obrada informacija ili stvaranje kvalitetnog sadržaja koji informira, educira i doprinosi dobrobiti zajednice? Tu se stvara prilika da organizacije i brendovi koriste svoje komunikacijske kanale za promicanje zdravih digitalnih navika, medijske pismenosti i ravnoteže između online i offline života, u čemu se očituje društvena odgovornost PR-a.

U današnje vrijeme kada je pažnja korisnika društvenih mreža, portala i mobilnih aplikacija najvrjednija valuta, odnosi s javnošću trebaju biti odgovorni i usmjereni na stvaranje povjerenja, a ne ovisnosti. Digitalna demencija više je od samo zdravstvenog ili obrazovnog problema. Ona je i komunikacijski izazov koji zahtijeva promišljen, etičan i društveno odgovoran pristup. Sigurno je da se budućnost uspješne komunikacije neće mjeriti samo brojem klikova, već i utjecajem koji ostavlja na pojedince i društvo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
kultura mediji PR svijet

Autorska prava u PR-u: jedan klik nije dozvola

Stilizirani znak autorskog prava koji simbolizira važnost poštovanja autorstva i pravila korištenja sadržaja u digitalnom okruženju.
Dostupno na internetu ne znači slobodno za korištenje.
Izvor: Pixabay, autorska obrada u Canvi

U današnjici ispunjenoj stalnim i neopisivo brzim mijenama u kojima se gomilaju nepregledna brda (počesto ispraznih) sadržaja, jedna tema često ostaje na samim marginama. Riječ je o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima. Mladi PR stručnjaci dolaze na tržište uvjereni u sebe i alate za obradu i uređivanje sadržaja. Poput vremena iz kojega izrastaju, beskrajno su brzi u oblikovanju objava, montaži videa, pisanju captiona, slaganju i kolažiranju vizuala.

No, u toj brzini hvatanja trenutka ne pronalaze vrijeme za jedno od ključnih pitanja – smiju li uopće koristiti odabrani sadržaj.

Fotografija nije samo fotografija

Svijet PR-a danas je nezamisliv bez fotografija, glazbe, video isječaka, kadrova predstava, književnih citata, ilustracija i tuđih objava. Sve nam je to, zahvaljujući internetu, gotovo ponuđeno na pladnju te se (pogrešno) podrazumijeva da je i slobodno za korištenje. Ali mogućnost preuzimanja sadržaja jednim klikom ne znači da iza njega ne stoje autor, njegova prava i pravila korištenja sadržaja.

Kad uđemo u trgovinu po namirnice, ne pada nam na pamet izaći s punom košaricom, bez da platimo. S druge strane, kod autorskog rada ta granica postaje mutnija jer proizvod nije uvijek opipljiv. Fotografiju ne trebamo spustiti u košaricu kao kruh, dok pjesma ne stoji na polici poput mlijeka. U tom virtualnom svijetu zamućenog autorstva, ne trebamo kupovati fizičke romane, već ih kopiramo dvama gumbima na tipkovnici. Upravo zbog te brzine i lakoće puno je lakše zloupotrijebiti autorski svijet.

Vizual u obliku vage ispunjen pojmovima povezanima s autorskim pravima, intelektualnim vlasništvom, kreativnošću, licencama, zakonom i odgovornošću.
Kreativnost vrijedi tek kad poštuje autora.
Izvor: autorska vizualizacija teksta

Odgovornost prije objave

Ali autorska prava ne smiju biti samo pravna fusnota. Ona su dio profesionalne odgovornosti. Kada PR stručnjak komunicira poruku prema javnosti, mora znati pod kojim uvjetima smije koristiti sadržaj kojim tu poruku gradi.

Ako za kampanju koristimo tuđu fotografiju bez dopuštenja, glazbu bez licence ili citat bez konteksta, ne riskiramo samo neugodnost. Riskiramo reputaciju klijenta, vjerodostojnost agencije i vlastiti profesionalni integritet. A odnosi s javnošću ne počivaju, odnosno ne bi smjeli počivati, na dojmu snalažljivosti, nego na povjerenju.

Brzina nije opravdanje

Zato autorska prava nisu neprijatelj kreativnosti. Ona su podsjetnik da iza svake fotografije, pjesme, teksta, videa ili predstave stoji netko tko je uložio vrijeme, znanje, iskustvo i dio sebe. U svijetu u kojem se sadržaj može preuzeti u sekundi, poštovanje autora postaje još važnije, a ne manje važno.

Brzina objave ne može biti izgovor za površnost. Ako PR želi graditi odnose, prvi odnos koji mora poštovati nije odnos s algoritmom, trendom ili rokom, nego odnos prema tuđem stvaralaštvu.

Autorica: Smiljana Klein Tretinjak