Kategorija: PR svijet

Kategorije
PR svijet Uncategorized

Influencer u hotelskoj sobi

Gost, ambasador ili PR alat?

Foto: Autorica

Besplatan boravak influencera može hotelu donijeti veliku vidljivost. Ali donosi li i povjerenje publike?

Hotel influenceru ponudi besplatni vikend. On ili ona zatim objavi fotografiju sobe, story iz rooftop restorana, video doručka, još jedna fotka iz hotelske teretane. Okej, hotel je dobio promociju. Ali je li dobio i dobar PR?

Vidljivost nije isto što i povjerenje. Influencer marketing je postao vrlo važan dio komunikacije u turizmu i hotelijerstvu jer se odluka o putovanju često temelji na iskustvu koje potencijalni gost može vidjeti kroz tuđe sadržaje.

Hotel ne kupuje samo broj pratitelja , no velika brojka ne mora značiti i dobar komunikacijski rezultat jer što ako publika nema interes za putovanja ili luksuzni smještaj.

Pitanje autentičnosti, once again publika vrlo brzo prepoznaje sadržaj koji djeluje kao obična reklama. Ježimo se od plastičnosti.

Bitnija je podudarnost vrijednosti, influencer koji već govori o putovanjima, gastronomiji i wellnessu prirodnije će prenijeti iskustvo hotela nego osoba koja je poznata iz potpuno drugih razloga.

Kategorije
PR svijet Uncategorized

Hotelska kriza: gdje je PR kada hotel pogriješi

Pogreške se događaju. Bolje pitanje za hotel nije može li ih izbjeći, nego kako će komunicirati kada postanu javne.

Foto: Autorica

Zamislite da gost objavi fotku iz hotelske sobe i napiše: ” Platio sam 350 eura za noćenje, a pogled iz sobe je na gradilište.” Objavu vidi par stotina ljudi i što onda hotel radi?

Krizna komunikacija počinje prije same krize. Hotel koji ima definirane odgovornosti, kanale komunikacije i način reagiranja može snositi odgovornost brže i sigurnije.

Najgore je praviti se da se ništa nije dogodilo. Internet ne zaboravlja lako? Ne, internet ne zaboravlja. Šutnja nije opcija, ona može ostaviti prostor drugima da objasne situaciju umjesto hotela.

Ne treba svaki negativan komentar pretvarati u velike izjave ali svaki PR stručnjak mora znati procijeniti razinu problema. Je li riječ o individualnom nezadovoljstvu, tehničkom propustu ili situaciji koja može ugroziti veći broj gostijuu budućnosti?

Isprika nije slabost. Bolje pogriješiti pa se ispričati. Priznanje greške poželjna je i snažnija komunikacijska poruka od pokušaja obrane pod svaku cijenu.

Dobra reakcija je brza, konkretna i usmjerena na rješenje. Umjesto klasičnog ”Žao nam je…”, bolje je objasniti što se dogodilo, što hotel poduzima i kako će spriječiti ponavljanje problema. Upravljanje odgovorima na online komentare ima važnu ulogu u odnosu s gostima i percepciji hotela.

Zato dobar PR znači biti spreman preuzeti odgovornost kada se pogreška dogodi.

Kategorije
Brand PR svijet

Najbolji ambasador brenda možda već radi u tvrtki

Kome više vjerujemo – logotipu ili zaposleniku?

Tvrtka objavi fotografiju novog ureda i napiše: „Kod nas su ljudi na prvom mjestu.“ Zaposlenik nekoliko sati kasnije na LinkedInu napiše kako izgleda njegov stvarni radni dan. Kojoj ćeš objavi prije vjerovati?

Zaposlenici su često najpodcjenjeniji PR kanal organizacije. Ne zato što bi trebali postati hodajući oglasi, nego zato što imaju ono što korporativni profil teško može proizvesti: osobno iskustvo.

Employee advocacy nije copy-paste

LinkedIn u svojim smjernicama za employee advocacy ističe važnost mreža zaposlenika i činjenicu da sadržaj koji dijele stvarne osobe često djeluje autentičnije od klasične korporativne objave.

Ipak, tu postoji važna granica. Autentičnost nestaje onog trenutka kada svi zaposlenici u isto jutro objave identičan tekst s identična tri emotikona.

Dobar interni PR zato ne počinje uputom „objavite ovo“. Počinje iskustvom koje zaposlenik stvarno želi podijeliti.

Interna komunikacija postaje vanjska reputacija

Ako je kultura loša, ambasadorski program to neće sakriti. Ako je dobra, zaposlenici mogu postati najprirodniji dokaz onoga što organizacija tvrdi o sebi.

Edelmanova istraživanja također pokazuju da javnost način na koji tvrtka postupa sa zaposlenicima povezuje s njezinom vjerodostojnošću. Drugim riječima, interna komunikacija vrlo brzo postaje eksterna reputacija.

PR koji se ne može odglumiti

To je i dobar podsjetnik studentima PR-a: interna komunikacija nije „manje važan“ dio profesije. Ako zaposlenici prvi put čuju važnu vijest o vlastitoj tvrtki iz medija, vanjska kampanja teško može popraviti osjećaj da su zanemareni.

Najbolji employee advocacy možda zato nema pripremljen opis objave. Ima zaposlenika koji bez nagovaranja može reći: „Da, stvarno je ovako.“

To je PR koji se ne može odglumiti.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Brand Marketing PR svijet publika

Zašto savršen sadržaj više nije uvijek uvjerljiv?

Kada savršenstvo počne izgledati lažno

Godinama su nas oglasi učili da je dobra fotografija ona bez pora, podočnjaka, nereda u pozadini i bilo kakvog dokaza da je na slici stvarna osoba. Onda su društvene mreže napravile zanimljiv zaokret: upravo je „nesavršen“ sadržaj počeo djelovati uvjerljivije.

Publika je svakodnevno izložena filtrima, retuširanju i sve kvalitetnijim AI vizualima. Zbog toga autentičnost više nije samo estetski izbor nego PR pitanje.

Autentičnost postaje vrijednost brenda

Kada brend pokazuje ljude koji izgledaju previše savršeno da bi bili stvarni, riskira stvaranje distance između poruke i iskustva publike.

Dove je dobar primjer kako se ta tema može pretvoriti u pozicioniranje brenda. U obnovljenom Real Beauty Pledgeu 2024. obvezao se da neće koristiti AI slike kao zamjenu za stvarne žene niti digitalno iskrivljavati njihov izgled.

Time tehnologija nije postala samo kreativni alat nego i pitanje vrijednosti brenda.

Profesionalno ne mora značiti umjetno

To, naravno, ne znači da svaki vizual mora izgledati kao slučajna fotografija iz galerije mobitela. Profesionalna produkcija i autentičnost nisu suprotnosti.

Ključno je pitanje stvara li sadržaj očekivanje koje stvarnost ne može ispuniti.

Ovo je posebno važno za generacije koje odrastaju uz sadržaj kreatora snimljen mobitelom, bez studijske rasvjete i savršeno kontrolirane scenografije. Takva estetika ne mora automatski biti iskrena, ali mijenja očekivanje publike: komunikacija koja izgleda previše sterilno može djelovati udaljeno.

Bez filtera ne znači bez strategije

Za PR stručnjake to znači da „lijepo“ više nije dovoljan kriterij. Vizual mora biti usklađen s onim što organizacija tvrdi da zastupa.

Možda budućnost brendova zato neće biti bez filtera u doslovnom smislu. Bit će bez dojma da se publici nešto skriva.

Jer savršen vizual može privući pogled. Ali stvarnost je ono što gradi povjerenje.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Društvene mreže PR svijet TikTok

TikTok kao novi prostor javnog mišljenja

Kratki videozapisi sve češće oblikuju stavove, trendove i društvene rasprave

TikTok se često doživljava kao platforma za zabavu, plesove i kratke trendove. Ipak, njegova uloga danas je puno šira. Sve više mladih upravo ondje saznaje vijesti, prati društvene rasprave, upoznaje brendove i oblikuje mišljenje o aktualnim temama. Zbog toga TikTok više nije samo aplikacija za razonodu, nego važan komunikacijski prostor.

Posebnost TikToka je u brzini i jednostavnosti sadržaja. Poruka mora biti kratka, jasna i dovoljno zanimljiva da zadrži pažnju u prvih nekoliko sekundi. To predstavlja izazov za PR i medije, jer tradicionalni oblici komunikacije često ne funkcioniraju na takvoj platformi. Dugo priopćenje ili službeni ton teško mogu konkurirati videu koji u trideset sekundi objašnjava problem na razumljiv način.

Brzina nije uvijek prednost

No upravo ta brzina nosi i opasnosti. Informacije se šire vrlo brzo, ali ne moraju uvijek biti točne. Kratki format često ne ostavlja dovoljno prostora za kontekst, pa se složene teme mogu pojednostaviti ili pogrešno protumačiti. Zbog toga je odgovornost kreatora sadržaja, medija i brendova još veća. Za organizacije TikTok može biti odlična prilika ako ga koriste promišljeno. Publika na toj platformi ne traži savršeno producirane poruke, nego sadržaj koji djeluje stvarno, koristan je ili zabavan. Brendovi koji pokušavaju previše kontrolirati komunikaciju često djeluju neprirodno, dok oni koji razumiju jezik platforme lakše ostvaruju kontakt s publikom.

TikTok pokazuje koliko se komunikacija promijenila. Javnost više ne čeka samo vijesti na televiziji ili članke na portalima. Mišljenja se danas oblikuju i kroz kratke videozapise, komentare i algoritme. Zato PR i mediji moraju razumjeti da se javni prostor preselio ondje gdje publika već provodi svoje vrijeme.

Autor: Marko Lončarić

Kategorije
Brand Komunikacija mediji PR svijet

Zašto publika više ne vjeruje savršenim porukama?

Autentičnost važnija od savršenog

Nekada su brendovi i javne osobe pažljivo kontrolirali svaku poruku koju šalju javnosti. Sve je moralo izgledati profesionalno, uredno i gotovo savršeno. Danas se situacija promijenila. Publika više ne vjeruje lako porukama koje djeluju previše isplanirano, umjetno ili udaljeno od stvarnosti. Razlog tome je promjena u načinu komunikacije. Društvene mreže omogućile su publici da svakodnevno vidi što se događa iza kulisa.

Ljudi žele osjećaj bliskosti, iskrenosti i stvarnosti. Ne žele samo slušati službene izjave, nego žele vidjeti osobnost, emociju i ljudsku stranu komunikacije.To ne znači da profesionalna komunikacija više nije važna. Naprotiv, ona je i dalje potrebna, ali mora biti uvjerljiva. Problem nastaje kada organizacije pokušavaju izgledati savršeno pod svaku cijenu. Takav pristup često djeluje hladno i neiskreno, posebno mlađoj publici koja brzo prepoznaje kada je nešto napravljeno samo radi dojma.

Biti autentičan nije lako

U PR-u se zato sve više govori o autentičnosti. Autentična komunikacija ne znači da organizacija mora dijeliti sve detalje ili govoriti bez ikakvog plana. Ona znači da poruke moraju biti u skladu s ponašanjem. Ako brend govori o društvenoj odgovornosti, onda se to mora vidjeti u njegovim stvarnim odlukama. Publika ne očekuje savršenstvo, nego iskrenost. Pogreške se mogu oprostiti ako postoji transparentnost i spremnost na odgovornost. Međutim, teško se oprašta komunikacija koja pokušava manipulirati dojmom.

Zato savršena poruka više nije nužno najbolja poruka. U današnjem komunikacijskom prostoru više vrijedi poruka koja zvuči ljudski, jasno i stvarno. Jer povjerenje se ne gradi savršenom slikom, nego osjećajem da iza te slike postoji istina.

Autor: Marko Lončarić

Kategorije
mediji PR svijet

Može li se reputacija izgraditi preko noći?

U svijetu viralnosti svi žele brzu pažnju, ali povjerenje se i dalje gradi polako

Danas se često čini da je za uspjeh dovoljno postati viralan. Jedna dobra objava, jedan video ili jedna kampanja mogu u nekoliko sati privući tisuće pregleda i komentara. Međutim, vidljivost nije isto što i reputacija. Dok viralnost može donijeti trenutnu pažnju, reputacija se gradi kroz vrijeme, dosljednost i povjerenje. Upravo tu nastaje jedan od najvećih izazova za PR. Organizacije često žele brze rezultate, mjerljive brojke i trenutnu reakciju publike. No PR ne funkcionira uvijek po logici brzog uspjeha. Njegova prava vrijednost vidi se u dugoročnom odnosu s javnošću, medijima, zaposlenicima i korisnicima.

Iskrena komunikacija kao ključ reputacije

Reputacija se ne temelji samo na onome što organizacija kaže o sebi, nego na tome kako se ponaša kada nije u centru pažnje. Publika danas brzo prepoznaje razliku između iskrene komunikacije i komunikacije koja postoji samo radi dojma. Ako brend jedno govori, a drugo radi, ni najbolja PR kampanja ne može dugoročno prikriti nedosljednost. Zato je važno razumjeti da PR nije samo alat za privlačenje pažnje. On je proces stvaranja povjerenja. To znači da organizacija mora jasno komunicirati svoje vrijednosti, priznati pogreške kada se dogode i pokazati da iza poruka stoje stvarni postupci.

Viralnost može biti korisna, ali samo ako postoji stabilna reputacija koja je podržava. Bez toga, pažnja brzo nestaje. Povjerenje se ne može izgraditi preko noći, ali se može izgubiti u jednom danu. Upravo zato PR mora razmišljati dugoročno, čak i u svijetu koji stalno traži nešto novo, brzo i trenutno.

Autor: Marko Lončarić

Kategorije
digitalna komunikacija komunikacijske vještine PR svijet

Je li tišina ikada dobra PR strategija?

Ponekad šutnja smiruje situaciju, ali ostavlja prostor drugima da ispričaju priču umjesto nas

U PR-u se često govori o važnosti pravovremene komunikacije. Kada se dogodi problem, javnost očekuje objašnjenje, reakciju ili barem znak da je organizacija svjesna situacije. Ipak, postoje trenuci kada se organizacije odluče na šutnju. Pitanje je može li tišina ikada biti dobra strategija. Odgovor nije jednostavan. U nekim situacijama prebrza reakcija može biti štetna, posebno ako informacije još nisu provjerene. Bolje je pričekati nego javnosti dati netočnu ili nepotpunu izjavu. Tišina tada može biti oblik opreza, ali samo ako ne traje predugo i ako postoji jasna namjera da se komunicira čim bude moguće.

Šutnja nije zlato

Problem nastaje kada se šutnja koristi kao način izbjegavanja odgovornosti. Ako javnost postavlja pitanja, a organizacija ne odgovara, prostor se otvara nagađanjima, glasinama i tuđim interpretacijama. U digitalnom okruženju priča se razvija i bez službene izjave. Ako organizacija ne komunicira, netko drugi će oblikovati percepciju umjesto nje. Zato je važno razlikovati stratešku tišinu od pasivnosti. Strateška tišina znači da organizacija promišljeno bira trenutak i način komunikacije. Pasivnost znači da ne zna što reći ili se nada da će problem nestati sam od sebe. U većini slučajeva, javnost takvu šutnju ne doživljava neutralno, nego kao znak krivnje, nezainteresiranosti ili nesigurnosti.

Dobra PR strategija ne mora uvijek značiti stalno govoriti. Ponekad je važno slušati, prikupiti činjenice i izbjeći nepotrebne reakcije. Međutim, potpuna tišina rijetko je dugoročno korisna.

U vremenu brzih informacija, šutnja također komunicira. Pitanje je samo hoće li publika tu šutnju razumjeti kao promišljenost ili kao bijeg od odgovornosti.

Autor: Marko Lončarić

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje digitalno doba generacije PR svijet

Pismo PR-ovcu za 10 godina

Dragi PR-ovče iz budućnosti,

nadam se da još uvijek znaš objasniti baki što zapravo radiš. Ako si uspio smisliti bolji odgovor od „radim marketing, ali nije baš marketing”, svaka čast.

Pišem ti iz faze u kojoj još uvijek učim razliku između hitnog i „hitnog jer je klijent tako rekao”, guglam pojmove koje svi drugi koriste kao da su opće znanje i ponekad se pitam jesam li slučajno završila u industriji u kojoj svi znaju nešto što ja ne znam.

Reci mi, jesi li i dalje pod stresom kad vidiš „urgent” u subjectu maila ili si postao imun na to? I koliko puta si do sada rekao „samo još ovo pa idem offline”, a znaš da nećeš?

Zanima me i jesi li napokon naučio da „samo jedna mala izmjena” rijetko znači jednu malu izmjenu. Ako jesi, molim te, podijeli tu mudrost s nama koji još uvijek vjerujemo da će petak završiti na vrijeme.

Pretpostavljam da sada već imaš svoje trikove. Znaš kome se javiti, kako riješiti problem i kako smiriti situaciju kad stvari krenu krivo. Nadam se samo da nisi postao previše hladan na sve to. Malo panike je zdravo, čisto da te podsjeti da ti je stalo.

I još važnije, jesi li naučio odvojiti posao od ostatka života? Ili i dalje razmišljaš o kampanjama dok pokušavaš zaspati? Ako si uspio ne provjeravati mail prije spavanja, iskreno, to je veći uspjeh od bilo koje kampanje.

Sigurno si upoznao hrpu ljudi, radio na zanimljivim projektima i imao trenutke kad si pomislio: „Ok, ovo je zapravo jako kul.” Samo se nadam da takvih trenutaka još uvijek ima i da nisu postali rijetkost.

I za kraj, jesi li zadovoljan gdje si? Ne s titulom, ne s opisom posla, nego s osjećajem da ima smisla to što radiš. Ako je odgovor „da”, onda si na dobrom putu. Ako nije, nadam se da si imao hrabrosti nešto promijeniti.

U svakom slučaju, čuvaj živce, čuvaj humor i nemoj zaboraviti da je okej ne imati sve pod kontrolom.

Vidimo se za 10 godina.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
mediji Mediji, novinari PR svijet Storytelling

Zašto vjerujemo pričama više nego reklamama

Storytelling u PR-u

Svakodnevno vidimo velik broj oglasa, slogana i promotivnih poruka. Većinu zaboravimo gotovo odmah. Ipak, dobra priča može nam ostati u sjećanju godinama. Upravo zato storytelling ima važno mjesto u odnosima s javnošću – ljudima je često zanimljivije čuti priču nego još jednu poruku o tome zašto je neki proizvod najbolji.

Ljudi pamte emociju

Činjenice mogu objasniti što neki brend radi, ali priča može pokazati zašto to radi. Umjesto nabrajanja karakteristika proizvoda, komunikacija može predstaviti osobu, iskustvo ili problem s kojim se publika može povezati.

Takve priče izazivaju emociju, a upravo zbog emocije određenu poruku lakše pamtimo. Brend tada prestaje biti samo naziv ili logo i dobiva ljudsku stranu.

Dobra priča ne treba biti spektakularna

Storytelling ne znači da svaka PR kampanja mora imati dramatičnu priču. Ponekad je zanimljivo pokazati kako je nastala neka ideja, predstaviti ljude koji stoje iza proizvoda ili ispričati iskustvo stvarnog korisnika.

Važno je da priča djeluje prirodno i da odgovara vrijednostima brenda. Publika vrlo brzo može prepoznati kada komunikacija djeluje pretjerano ili kada se emocije koriste samo kako bi se nešto prodalo.

Od publike do zajednice

Najbolje priče ne završavaju objavom. Ljudi ih komentiraju, dijele i povezuju s vlastitim iskustvima. Tako komunikacija više nije jednosmjerna, nego oko brenda može nastati zajednica ljudi koji se prepoznaju u istoj poruci.

Upravo je to jedna od najvećih vrijednosti storytellinga u PR-u. Dobra priča ne traži samo pažnju publike – ona joj daje razlog da sluša, zapamti i možda priču prenese dalje.

AUTOR: Ena Šardi