Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže mentalno zdravlje

JESU LI JAVNE OSOBE POSTALE NOVE MORALNE VERTIKALE DRUŠTVA?

Slika je generirana putem AI alata

U današnjem vremenu društvenih mreža i stalne medijske prisutnosti, javne osobe više nisu samo pjevači, glumci ili influenceri. Oni su postali dio svakodnevnog života ljudi. Njihove izjave analiziraju se više nego govori političara, njihovi privatni životi pune naslovnice, a svaki potez postaje tema javnih rasprava. No postavlja se pitanje – jesmo li sami počeli od estrade očekivati da nas uči moralu i životnim vrijednostima?

Popularnost nije isto što i moral

Čini se da danas društvo od poznatih osoba očekuje puno više od talenta. Više nije dovoljno samo pjevati, glumiti ili zabavljati publiku. Javnost želi da budu uzori, moralni autoriteti i glas “ispravnih vrijednosti”. A kada naprave pogrešku, tada kreće kolektivno zgražanje, osuđivanje i pitanje jesu li dostojni pažnje koju imaju.

Ali možda je problem upravo u tome što smo popularnost počeli poistovjećivati s moralom.

Ljudi često zaboravljaju da su javne osobe prije svega obični ljudi sa svojim privatnim životima, greškama i slabostima. Samo zato što je netko poznat ne znači da automatski mora postati primjer idealnog ponašanja za cijelo društvo. Ipak, društvene mreže stvorile su iluziju da celebrity kultura mora imati i odgojnu ulogu.

Posebno je zanimljivo kako publika često istovremeno traži kontroverzu i osuđuje je. Najviše se prate skandali, sukobi i provokativne izjave, a upravo takav sadržaj puni medijski prostor. Društvo voli dramatične priče, ali onda očekuje da ljudi iz tog svijeta budu moralno besprijekorni. To je paradoks modernog vremena.

S druge strane, ne može se ignorirati činjenica da javne osobe imaju velik utjecaj, posebno na mlađe generacije. Ono što objavljuju, govore ili promoviraju često postaje trend i način ponašanja. Upravo zato dio javnosti smatra da bi poznate osobe ipak trebale imati određenu odgovornost prema publici koja ih prati.

Jesmo li izgubili granicu između zabave i stvarnog života?

No možda pravo pitanje nije trebaju li javne osobe biti moralne vertikale, nego zašto smo kao društvo uopće počeli tražiti uzore među ljudima iz svijeta zabave. Nekada su se vrijednosti učile u obitelji, školi i društvu, a danas ih sve češće tražimo na Instagramu, TikToku i portalima.

Možda problem nije u estradi, nego u tome što smo granicu između zabave i stvarnog života potpuno izgubili.

Autor: Josipa Jerković

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Isprobaj karijera Ljudi mentalno zdravlje Osobni imidž PR svijet prijateljstvo Storytelling studenti život Uncategorized

ODLUKA DA STUDIRAM U ČETRDESETIMA

PR, Storytelling, studiranje, odluka,

Slika je generirana pomoću AI alata

Priznati sebi u četrdesetima da ti je pun kufer svega, načina na koji živiš, što radiš gdje se vidiš za dvadeset godina, prije ili kasnije pogodi svakog, pa tako i mene.

E pa to priznanje samom sebi se dogodilo meni, i uz donekle sređen život, posao, kakve takve OK prihode, mogućnosti za rast i tako dalje da ne nabrajam, moram priznati da me sve to nekako počelo gušiti i nije mi bilo dosta, nije me ispunjavalo.

Uz par pokušaja u ranoj mladosti odlaska na fakultet i nekog usavršavanja, nije me baš pogodilo onako kako bi to trebalo ići, nekim normalnim tokom.

Baš suprotno nisam naišao na ono nešto što bi me zadržalo i dalo mi motivaciju da nastavim dalje, uvijek odustajanje i vračanje na neki novi put ispočetka.

Dojadi vam to s vremenom i odustanete od takvih ideja uopće.

No eto jedno pijanstvo, podosta godina kasnije i na neki način oklada da li ja to mogu, kažem sebi idem ja u to pa što bilo da bilo. I odjednom riješim četvrti stupanj, položim državnu maturu i što sad, “men ovo je ozbiljno“, sad mogu upisati neki faks a ja se nisam ni pripremio za takvu realizaciju. Sve u meni govori da ne mogu, a sve u meni me viče da probam.

Nije dugo trebalo i u mjesec dana, shvatite da u jednom trenutku razgovarate s osobom na telefon koja vam objašnjava koji su uvjeti da se upišete na jedno Sveučilište točnije VERN’.

I da, upravo je ta osoba tako dobro odradila svoj posao iz komunikacija da me dobila na prvu, svojim promišljenim, toplim i preciznim informacijama na vrijeme, jednostavno mi nije dala pomisliti da je to u tom trenutku meni nemoguća misija.

Joj kad bi samo znala, da sam ja s druge strane telefona samo čekao da kaže nešto, samo da odustanem. Ali nisam i drago mi je da nisam, hvala Vam L. na tome.

Uz sve one neke početničke muke, ne znaš ovo raditi, ne znaš ono raditi, još ne znaš ni sam što hoćeš sa svim tim informacijama, evo me na trećoj godini studija Odnosa s javnošću i mediji i ne žalim ni za čim.

Klinci su cool, studentski život odličan, koncept faksa je po mome nekom guštu, ima nas i podosta starijih tako da su moje iluzije o nekom dobu kad trebate studirati odavno razbijene. Ono što želim reći ovim člankom, je da ona poznat uzrečica „nikad nije kasno „zaista vrijedi, eto barem u mom slučaju.

Pa ako vas ima koji se premišljate, tražite ili još uvijek želite krenuti na studij, usudite se pokušati, bar znate da ste probali.

Go with flow, and have fun folks.

Autor: Nado Žunić

Kategorije
DIGITALIZACIJA mentalno zdravlje PR svijet

Digitalni detoks: kako se ponovno povezati sa stvarnim svijetom

Izazovi digitalnog doba

U svijetu u kojem ekrani dominiraju svakodnevicom, ideja digitalnog detoksa postaje sve privlačnija. Pametni telefoni, društvene mreže i konstantne notifikacije pretvorili su našu pažnju u raspršeni resurs. Iako tehnologija donosi brojne prednosti, prekomjerna upotreba može dovesti do kroničnog stresa, smanjene produktivnosti i osjećaja emocionalne iscrpljenosti

Svjesno upravljanje vremenom

Digitalni detoks ne znači potpuno odricanje od tehnologije, već svjesno upravljanje vremenom koje provodimo online. Jedan od prvih koraka koji može biti motivirajuć za početak digitalnog detoksa je postavljanje jasnih granica, poput isključivanja suvišnih obavijesti i newslettera ili određivanja fiksnog vremena u danu kada ne koristimo uređaje.

Povratak stvarnim iskustvima

Šetnja u prirodi, čitanje knjige ili F2F pristup mogu imati izrazito pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Takvi trenuci omogućuju nam da usporimo i budemo istinski prisutni u sadašnjem trenutku, što često zanemarujemo u digitalnoj buci.

Kvaliteta sna i regeneracija

Jedna stavka koja nam pomaže u digitalnom detoksu je spavanje. Korištenje uređaja prije spavanja usko je povezano s lošijim snom zbog utjecaja plave svjetlosti, dok smanjenje vremena pred ekranom pomaže tijelu da se prirodno opusti. Kvalitetan san ključan je za obnavljanje energije i održavanje visoke koncentracije tijekom radnog dana.

Pronalaženje ravnoteže

U konačnici, cilj nije potpuno odbaciti tehnologiju, već pronaći zdravu ravnotežu. Kada svjesno biramo kako i kada koristiti digitalne alate, vraćamo kontrolu nad vlastitim vremenom i prioritetima i vodimo kvalitetniji, svjesniji i ispunjeniji život u suvremenom društvu.

AUTOR: BRUNA CVETKOVIĆ