Kategorija: povjerenje

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže komunikacijske vještine Krizna komunikacija krizni PR mediji povjerenje PR u službi stvarne promjene publika

Uloga glasnogovornika u kriznim situacijama

Kriza kao test komunikacije

Krizne situacije mogu pogoditi svaku organizaciju, a upravo tada glasnogovornik postaje ključna veza između organizacije i javnosti. U takvim trenucima javnost očekuje brze, točne i vjerodostojne informacije. Upravo tada na scenu stupa glasnogovornik, osoba koja postaje glavni komunikacijski most između organizacije, medija i javnosti.

Glasnogovornik kao lice organizacije

Glasnogovornik je tijekom krize službeni glas organizacije i jedna od njegovih zadaća je jasno objasniti što se dogodilo, koje su posljedice te koje se mjere poduzimaju za rješavanje problema. Ono što je najvažnije je da informacije budu pravovremene i dosljedne. Nedostatak komunikacije često dovodi do širenja glasina i nepovjerenja.

Također, bitna je i empatija prema osobama koje su pogođene krizom. Javnost najčešće procjenjuje način na koji je poruka prenesena, a ne procjenjuje samo sadržaj poruke. Smiren, profesionalan i suosjećajan nastup može značajno utjecati na percepciju organizacije.

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Važnost pripreme i transparentnosti

Uspješna krizna komunikacija priprema se puno prije nego što krizna situacija nastupi. Dobar glasnogovornik je onaj koji je educiran za nastupe pred medijima, koji poznaje krizne protokole i koji ima unaprijed pripremljene komunikacijske planove. Time se omogućuje brža reakcija i smanjuje se mogućnost pogrešaka.

Transparentnost u kriznoj komunikaciji izravno utječe na to koliko će biti povjerenje javnosti. Svako skrivanje informacija ili izbjegavanje odgovornosti dodatno narušava ugled organizacije. Čak i kada nisu poznati svi detalji, iskrena komunikacija pomaže u izgradnji povjerenja i vjerodostojnosti.

Slika: autorska obrada u Canvi

Ključ uspješnog upravljanja krizom

Glasnogovornik nije samo onaj koji daje izjave medijima, već i onaj koji upravlja informacijama, oblikuje percepciju javnosti i štiti ugled organizacije. Zato je važno da svaka ozbiljna organizacija ima pripremljenog i educiranog glasnogovornika. Kvalitetna i odgovorna komunikacija postaje jedan od najvažnijih alata za uspješno suočavanje s krizom, posebno u današnje vrijeme kada se informacije brzo šire. Zato se glasnogovornik s razlogom smatra jednim od ključnih aktera svakog kriznog menadžmenta.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Imidž komunikacijske vještine mediji medijska pismenost politika povjerenje PR u službi stvarne promjene razvoj publike Trend

Ministarstva na društvenim mrežama: propuštena prilika za komunikaciju s mladima

Mladi su online, a ministarstva?

Hrvatska javnost, a posebno mladi danas koriste društvene mreže, tj. Instagram, TikTok i Facebook kako bi pratili vijesti, trendove i javne osobe. Kako je moguće da u vrijeme kada su društvene mreže glavni izvor informacija za mlade, brojna hrvatska ministarstva i dalje nedovoljno koriste digitalne kanale za komunikaciju sa svojim građanima?

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Niska prisutnost i mali broj pratitelja

Analiza profila ministarstava i ministara ukazuje na velike razlike u njihovoj prisutnosti na društvenim mrežama između ministarstava i njihovih ministara. Na primjer, Ministarstvo obrane na Instagramu ima više od 21 tisuću pratitelja, a neka ministarstva uopće nemaju aktivne profile. Primjerice, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kojem upravo mladi čine najvažniju ciljanu skupinu, nema službene profile na društvenim mrežama kao ni ministar navedenog Ministarstva.

Slična situacija je i kod drugih ministarstava te nam takvo stanje pokazuje da državne institucije ne uspijevaju ostvariti značajan doseg među građanima, što je u 21. stoljeću u potpunosti propuštena prilika za povećati vidljivost ministarstava i stvoriti povjerenje.

Ministri vidljiviji od institucija

Zanimljivo je da pojedini ministri imaju znatno više pratitelja od ministarstava koja vode. Ministar obrane Ivan Anušić na Facebooku ima oko 42 tisuće pratitelja, dok Ministarstvo obrane ima 6.600. To sugerira da građani češće prate osobe nego institucije, što je poznat trend u suvremenim odnosima s javnošću.

Ipak, oslanjanje isključivo na osobne profile ministara nije dugoročno rješenje. Institucije trebaju graditi vlastiti identitet i povjerenje neovisno o tome tko se nalazi na čelu ministarstva.

Zašto je to problem?

Problem nedovoljne prisutnosti na društvenim mrežama dovodi do slabije informiranosti i interesa mladih o javnim politikama, natječajima, stipendijama, projektima i drugim mogućnostima koje im država nudi. Tradicionalni mediji, na koje se gotova sva ministarstva oslanjaju u komunikaciji s građanima, ne mogu pratiti izazove i trendove 21. stoljeća kao što to mogu društvene mreže koje pružaju mogućnost za brzu, dvosmjernu i pristupačnu komunikaciju.

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Vrijeme je za moderniji pristup

Ministarstva bi trebala razviti jasne digitalne komunikacijske strategije, koristiti sadržaj prilagođen mladima te aktivnije komunicirati putem društvenih mreža. U vremenu kada se većina informacija konzumira online, izostanak institucija s digitalnih platformi znači propuštanje prilike za povezivanje s generacijom koja će uskoro oblikovati hrvatsko društvo. Uspješna komunikacija na društvenim mrežama danas više nije samo pitanje informiranja, već i izgradnje odnosa s građanima.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže fake news mediji medijska pismenost povjerenje Storytelling

Fake news kao izazov za odnose s javnošću

Što su lažne vijesti?

Danas kada se do informacija može doći uz par klikova, ali i jednako brzo ih se može i podijeliti, lažne vijesti postale su svakodnevni problem za odnose s javnošću. Društvene mreže, portali i različite platforme za komunikaciju pružaju mogućnost brze razmjene sadržaja, ali su takvom praksom stvorili prostor za širenje lažnih vijesti, poznatijih kao fake news. Za stručnjake za odnose s javnošću ovaj fenomen u svijetu medija predstavlja jedan od najvećih izazova jer samo jedna lažna vijest u današnje vrijeme može ozbiljno ugroziti ugled organizacija, institucija i korisnika kao pojedinaca.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Utjecaj lažnih vijesti

Fake news su vijesti koje su namjerno stvorene kao neistinite ili su neke stvarne informacije izmanipulirane s ciljem zavaravanja javnosti. Šire se velikom brzinom, posebno u situacijama kada mogu izazvati snažne emocije poput straha, ljutnje ili iznenađenja. Organizacije se u svojoj komunikaciji s javnosti suočavaju s rizikom da postanu žrtve fake news-a koje mogu narušiti povjerenje javnosti i izazvati reputacijsku krizu.

Uloga odnosa s javnošću

Odnosi s javnošću imaju izuzetno važnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti i onoga što one mogu prouzročiti. PR stručnjaci imaju zadatak kontinuirano pratiti medijski prostor i društvene mreže kako bi na vrijeme prepoznali i uočili netočne informacije te brzo reagirali kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje. Osnovni alati u suzbijanju širenja fake news-a su pravovremeno pružanje provjerenih činjenica, transparentna komunikacija te otvoren odnos prema javnosti.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Važnost medijske pismenosti

Edukacija javnosti i krizno komuniciranje ističu se kao najvažniji zadaci odnosa s javnošću. Kroz svoje komunikacijske kanale organizacije mogu i moraju razvijati medijsku pismenost i poticati građane na kritičko promišljanje o sadržaju koji konzumiraju i dijele. Upravo tako grade zajednicu koja može kritički razmišljati i biti informiranija i otpornija na pokušaje širenja lažnih vijesti.

Fake news su medijski problem, ali i društveni izazov koji zahtijeva odgovornost i aktivno sudjelovanje svih sudionika u komunikacijskom procesu. Pouzdanost, vjerodostojnost i točnost postaju najvrjedniji kapital kada uzmemo u obzir to da je u današnjem svijetu informacija moć. Upravo zato je ključna uloga odnosa s javnošću očuvanje istinitosti sadržaja koji dijele i stvaraju te očuvanje i izgradnja povjerenja, a organizacije su te koje to moraju prepoznati i aktivno djelovati.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri karijera komunikacijske vještine povjerenje publika

Zašto mladi više vjeruju influencerima nego medijima?

Način na koji mladi u posljednjih nekoliko godina dolaze do informacija se značajno promijenio. Televizija, radio ili novine u tiskanom obliku, više nisu glavni izvor vijesti. Mladi sve više vjeruju influencerima koje svakodnevno prate na društvenim mrežama umjesto onome što mogu pročitati i/ili čuti u tradicionalnim medijima. Zašto je došlo do takve promjene?

Bliskost i autentičnost

Osjećaj bliskosti s influencerima je jedan od glavnih razloga za to. U sadržaju koji dijele influenceri mladi mogu vidjeti detalje iz njihovog privatnog života, njihove svakodnevne aktivnosti i osobna iskustva i zbog toga stječu dojam da ih osobno poznaju i da su im slični. Takav dojam ne stječu kada gledaju novinare ili televizijskih voditelja jer im oni, za razliku od influencera, ne djeluju pristupačno i iskreno, a to je ključna stvar koja kod njih stvara povjerenje.

Slika: generirano pomoću Canve

Društvene mreže kao glavni izvor informacija

Današnji mladi većinu vremena provode na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea. Informacije im dolaze brzo, u kratkom i zanimljivom formatu. Budući da su influenceri stalno prisutni na tim mrežama, njihovi sadržaji često imaju veći doseg od vijesti koje objavljuju tradicionalni mediji.

Personaliziran sadržaj

Influenceri se obraćaju točno određenoj publici, za razliku od medija koji nastoje zadovoljiti širu publiku. Netko će pratiti modne influencere, netko sportske, a netko stručnjake za tehnologiju ili influencere koji putuju u različite dijelove svijeta. Takav sadržaj mladima djeluje relevantnije jer odgovara njihovim specifičnim interesima, a tradicionalni mediji, s druge strane, zbog širine interesa publike koju žele privući, ponekad kreiraju sadržaje koji djeluju općenito i udaljeno.

Slika: generirano pomoću Canve

Nepovjerenje prema tradicionalnim medijima

Mnogi mladi smatraju da su mediji pod utjecajem politike, oglašivača ili različitih interesnih skupina. Zbog toga često sumnjaju u objektivnost informacija koje dobivaju. Influenceri se predstavljaju kao neovisni pojedinci koji iskreno iznose svoje mišljenje, iako ni oni nisu uvijek potpuno nepristrani.

Važnost kritičkog razmišljanja

Važno je sve informacije koje mladi konzumiraju prateći sadržaje odabranih influencera provjeravati iz više izvora, iako i oni mogu biti koristan izvor informacija i inspiracije. Kritičko razmišljanje i provjera istinitosti informacija ključni su za donošenje informiranih odluka stoga se povjerenje ne bi trebalo temeljiti samo na popularnosti ili velikom broju pratitelja.

Povjerenje mladih prema influencerima rezultat je njihove autentičnosti, dostupnosti i prisutnosti na društvenim mrežama. Ipak, ni influenceri ni mediji nisu nepogrešivi. Najbolji pristup je kombinirati različite izvore informacija i razvijati kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Influenceri mediji povjerenje PR svijet publika

Utjecaj kulture otkazivanja na PR

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji javnost reagira na skandale. Ono što je nekada bio kratkotrajni reputacijski problem danas u samo nekoliko minuta može prerasti u globalni backlash. Upravo zbog toga „cancel culture“, odnosno kultura otkazivanja, postala je jedna od najvažnijih tema u odnosima s javnošću.

Kultura otkazivanja odnosi se na situacije u kojima publika masovno prestaje podržavati javnu osobu, influencerа ili brend zbog problematičnih izjava, ponašanja ili prošlih postupaka. Hashtagovi, TikTok videi i viralne objave omogućili su korisnicima društvenih mreža da praktički preko noći oblikuju javno mišljenje. Problem za brendove i celebrityje nije samo greška, nego brzina kojom se negativna percepcija širi internetom.

Jedan od najvećih izazova za PR stručnjake danas jest kako reagirati u takvim situacijama. Klasične korporativne isprike često više ne funkcioniraju jer publika očekuje autentičnost i brzu reakciju. Upravo zato mnogi brendovi pokušavaju koristiti humaniji i direktniji ton komunikacije kako bi djelovali iskrenije. Međutim, publika vrlo lako prepoznaje kada je riječ o “damage controlu”, a ne stvarnom preuzimanju odgovornosti.

Zanimljivo je da cancel culture ne utječe jednako na sve. Neki celebrityji nakon kontroverzi potpuno izgube reputaciju, dok drugi uspiju pretvoriti krizu u priliku za rebranding. Uspjeh oporavka najčešće ovisi o tome koliko je osoba prije toga imala snažan odnos s publikom i koliko je njezin osobni brend bio autentičan.

Kultura otkazivanja pokazuje koliko je danas važno kontinuirano graditi povjerenje s publikom. U digitalnom prostoru reputacija se može izgubiti puno brže nego prije, zbog čega je transparentna komunikacija postala važnija nego ikada.

AUTOR: Dora Katalinić

Kategorije
komunikacijske vještine Marketing Održivost povjerenje PR svijet

Greenwashing – prodaju li nam brendovi lažnu održivost?

Održivost koja dobro izgleda

Posljednjih godina održivost je postala jedna od najčešćih riječi u marketinškim kampanjama. Gotovo svaki brend želi pokazati da brine o okolišu. Zelena ambalaža, prirodni motivi i poruke o zaštiti planeta postali su dio svakodnevne komunikacije.

No koliko su te poruke stvarne, a koliko služe stvaranju pozitivne slike o brendu?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada ekologija postane marketinški alat

Greenwashing označava situaciju u kojoj tvrtke predstavljaju svoje proizvode ili poslovanje ekološki prihvatljivijima nego što zapravo jesu. Na prvi pogled sve izgleda održivo, ali iza lijepih poruka često nedostaju konkretni dokazi.

Problem je što kupci danas sve više žele podržati odgovorne brendove. Kada se pokaže da su određene tvrdnje bile pretjerane ili netočne, povjerenje se vrlo brzo gubi.

Iz perspektive odnosa s javnošću transparentnost postaje važnija nego ikada. Smatram da publika danas ne očekuje savršenstvo, ali očekuje iskrenost. Dugoročno gledano, iskrena komunikacija vrijedi više od bilo koje zelene etikete na proizvodu.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Content Društvene mreže Influenceri povjerenje PR svijet Trend

Može li se danas vjerovati influencerima?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Od običnih korisnika do digitalnih autoriteta

Prije desetak godina većina ljudi pratila je poznate osobe putem televizije i časopisa. Danas su njihovo mjesto zauzeli influenceri. Kroz svakodnevne objave dijele svoje mišljenje, preporučuju proizvode i stvaraju osjećaj bliskosti sa svojom publikom. Upravo zbog toga mnogi im vjeruju više nego klasičnim reklamama.

Društvene mreže omogućile su influencerima da postanu važan dio svakodnevnog života svojih pratitelja. Njihove preporuke mogu utjecati na odluke o kupnji, izboru putovanja ili čak životnom stilu.

Gdje je granica između preporuke i reklame?

Problem nastaje kada nije jasno radi li se o osobnom mišljenju ili plaćenoj suradnji. Mnogi proizvodi predstavljaju se kao iskrena preporuka, iako iza njih stoji marketinški ugovor.

Takve situacije mogu dovesti do nepovjerenja publike. Kada pratitelji otkriju da je sadržaj bio prikrivena reklama, često dolazi do negativnih reakcija i gubitka vjerodostojnosti.

Povjerenje se gradi godinama

Iz perspektive odnosa s javnošću povjerenje je najvrjedniji resurs koji influencer posjeduje. Broj pratitelja može privući pažnju, ali upravo vjerodostojnost određuje hoće li publika ozbiljno shvatiti preporuku.

Smatram da influenceri mogu biti kvalitetan izvor informacija, ali njihove preporuke treba promatrati kritički. U svijetu u kojem svatko može promovirati proizvod, važno je razlikovati iskren savjet od marketinške strategije.

AUTORICA: Dora Tonković