Oznaka: marketing

Kategorije
Brand Content Sport

Drive to Survive: PR lekcija iz Formule 1

Ilustracija bolida i vozača F1
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Formula 1 postala je globalni fenomen, ne samo zbog brzih bolida i uzbudljivih utrka, već zato što je to sport koji je uspio kroz stratešku primjenu storytellinga privuči publiku izvan tradicionalnog kruga zaljubljenika u motosport. 

Serijal koji je publiku pretvorio u fanove

Netflixov serijal Drive to Survive, pokrenut 2019. godine, bio je ključan moment u ostvarivanju tog uspjeha. Drive to Survive serijal nije prodavao priču o tehničkim pravilima i kompleksnim strategijama, već  priču o ljudima, rivalstvu i emocijama. 

Strategija je bila jednostavna: pretvoriti vozače, šefove timova i inženjere u likove koje publika želi i može pratiti izvan utrke. Serijal je novoj publici ponudio kontekst, likove i napetost prije nego što je od nje tražio razumijevanje pravila, taktika i tehničkih detalja i upravo je zato postao glavna ulazna točka u svijet ovog motosporta.

Rezultati

O uspjehu serijala svjedoče nevjerovatni podaci o gledanosti. Naime, 360.000 gledatelja u SAD-u, koji nisu gledali završnicu sezone 2021., potvrdilo je da su F1 počeli pratiti u 2022. nakon što su odgledali Drive to Survive serijal.

Uspjeh je posebno izražen na američkom tržištu. ESPN navodi da je prosječna gledanost F1 utrka u SAD-u porasla s 554.000 gledatelja po utrci 2018. na 1,3 milijuna 2025. godine, što je rast od 135%, dok je globalna fan baza u tom periodu porasla za 63%.

Digitalna strategija kao produžetak

Drive to Survive postao je predložak za kreiranje šire digitalne strategije koja je pratila istu formulu za uspjeh. F1 je na društvenim mrežama 2025. dosegnuo 114,5 milijuna, u odnosu na 18,7 milijuna 2018. godine. Serijal je stvarao interes, a društvene mreže su ga pretvarale u svakodnevnu naviku kroz short-form content koji je prenosio najzanimljivije radio poruke između vozača i timova te reakcije vozača tijekom i nakon utrka.

PR lekcija

Formula 1 nije promijenila osnovni proizvod, već način ulaska u njega i način na kojoj je proizvod serviran. Drive to Survive dokazao je da se interes za sport može graditi kroz storytelling i stvaranje emocionalne vrijednosti, a ista strategija primjenjiva je i na druge sportove i brendove. Uspjeh F1 podsjetnik je da brendovi moraju prepoznati i prilagoditi se načinima na koje nova publika otkriva, doživljava i prati sadržaj kako bi postali i ostali relevantni.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri kultura Ljudi Marketing Moda Popularnost putovanje Trend Turizam

Kako me dobar PR doveo do najkreativnijeg suvenira iz Škotske

Od objava na društvenim mrežama do torbice koja je postala hit na Instagramu

Kao studentica odnosa s javnošću, često analiziram kampanje koje uspješno privlače pažnju javnosti. Međutim, tek sam tijekom putovanja u Škotsku shvatila koliko kvalitetan PR i snažna prisutnost na društvenim mrežama mogu utjecati na odluke potrošača.

Slika: autorski rad

Kada preporuke korisnika postanu najbolja reklama

Tijekom planiranja putovanja u Edinburgh, istraživala sam preporuke za autentična iskustva koja nadilaze uobičajene turističke aktivnosti. U tom sam razdoblju počela primjećivati objave, fotografije i videozapise korisnika koji su posjetili radionicu u kojoj posjetitelji izrađuju vlastitu torbicu od tvida. Privukao me nije tradicionalni oglas, već sadržaj koji su dijelili zadovoljni sudionici. Njihove objave odavale su spontanost, iskrenost i inspiraciju.

Ovo predstavlja izvrstan primjer uspješnog PR-a. Umjesto agresivne promocije, brend je osmislio iskustvo koje sudionici žele podijeliti sa svojom publikom. Pozitivne preporuke, fotografije unikatnih torbica i brojni Instagram Reelsi učinili su ovu radionicu nezaobilaznom postajom tijekom mog putovanja.

Iskustvo koje spaja tradiciju i kreativnost

Po dolasku u radionicu odmah sam uočila razloge njezine popularnosti. Tijekom jednosatnog kreativnog procesa birala sam boju torbice, uzorak poznatog škotskog tvida, remen i detalje, a potom sam uz podršku mentora izradila svoj jedinstveni modni dodatak. Cjelokupno iskustvo predstavljalo je spoj škotske tradicije, kreativnosti i suvremenog turizma.

Najzanimljivije je što torbica nije ostala samo uspomena s putovanja. Nakon što sam fotografije podijelila na Instagramu, reakcije su bile iznenađujuće pozitivne. Prijatelji i pratitelji odmah su počeli pitati gdje sam je nabavila, a nekoliko njih kasnije je dodalo radionicu na vlastitu listu mjesta za posjetiti u Škotskoj.

Slika: autorski rad

Ovo iskustvo pokazalo mi je da suvremeni odnosi s javnošću nadilaze klasičnu promociju proizvoda i temelje se na stvaranju doživljaja koje ljudi žele samostalno promovirati. Kombinacija autentičnog iskustva, kvalitetnog proizvoda i snažne prisutnosti na društvenim mrežama stvara priču koja nadilazi samu destinaciju. Zbog toga je moja škotska torbica postala više od suvenira; postala je uspomena koju rado dijelim s drugima.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
Brand mediji Storytelling

Red Bull: kada brend postane medijska kuća

Kada je 1987. godine Dietrich Mateschitz lansirao Red Bull u Austriji, svijet je dobio novi energetski napitak. Međutim, ono što je uslijedilo nakon toga nije bila samo priča o prodaji pića, već o potpunoj transformaciji brenda koji je iz temelja promijenio pravila PR-a i marketinga. Danas se Red Bull više ne doživljava samo kao proizvođač pića, već kao moćna medijska i lifestyle kompanija koja kroz spektakularan sadržaj gradi jedan od najprepoznatljivijih identiteta na svijetu.

Izvor: preuzeto s hashtagpaid.com/banknotes

Ključni trenutak u njihovoj komunikaciji bio je odmak od klasičnog oglašavanja. Osnivanjem Red Bull Media Housea, brend je postao vlasnik platforme koja mu omogućuje potpunu kontrolu nad narativom.

Njihova strategija je jednostavna, oni ne prodaju proizvod, već prodaju lifestyle utemeljen na ekstremnim sportovima, avanturi i pomicanju ljudskih granica. Najbolji primjer te medijske dominacije je projekt Red Bull Stratos. Skok Felixa Baumgartnera s ruba svemira 2012. godine nije bio reklama, već globalni znanstveni i sportski događaj koji su uživo prenosile 77 svjetskih televizija. Snimanjem dokumentarnih filmova i korištenjem najnaprednije tehnologije prijenosa, Red Bull se pozicionirao kao inovator i izvor vijesti, a ne samo sponzor.

Izvor: preuzeto s cukeragency.com

Istu filozofiju vidimo i u Red Bull Racingu u Formuli 1. Kroz dokumentaristički pristup, brend prati heroje poput Maxa Verstappena, pretvarajući utrke u napete filmske scenarije pune emocija i rivalstva. Proizvod je ovdje u drugom planu, fokus je na adrenalinu i mentalitetu pobjednika s kojim se publika poistovjećuje. Bilo da je riječ o Cliff Divingu ili kreativnom ludilu Flugtaga, Red Bull kreira sadržaj koji publika aktivno želi konzumirati.

Time su postigli krajnji cilj u komunikaciji, njihov slogan „Red Bull daje ti krila“ postao je globalni simbol identiteta brenda i slobode.

AUTOR: Dora Katalinić

Kategorije
Marketing PR svijet psihologija publika

Kako brendovi koriste psihologiju boja u marketingu

Boje imaju mnogo veći utjecaj na ljude nego što se često čini na prvi pogled. U marketingu one nisu samo estetski izbor, nego važan alat kojim brendovi stvaraju emocije, prepoznatljivost i percepciju kod publike. Upravo zato kompanije pažljivo biraju boje koje će predstavljati njihov identitet.

Psihologija boja temelji se na ideji da boje mogu utjecati na način na koji ljudi doživljavaju određeni proizvod, brend ili poruku. U marketingu se zato boje ne biraju slučajno, nego se koriste kako bi izazvale određene emocije i stvorile željenu percepciju kod publike.

Primjerice, crvena se često povezuje s energijom, uzbuđenjem i osjećajem hitnosti pa ju mnogi fast food brendovi koriste kako bi privukli pažnju i potaknuli brže donošenje odluka. S druge strane, plava se povezuje s povjerenjem, sigurnošću i stabilnošću zbog čega je čest izbor banaka, tehnoloških kompanija i društvenih mreža. Zelena najčešće simbolizira prirodu, zdravlje i održivost pa ju često koriste brendovi koji žele naglasiti eco-friendly identitet ili povezanost s prirodom.

Izvor: preuzeto s interneta

Dobar primjer korištenja psihologije boja vidi se kod brendova poput McDonald’s-a koji koristi kombinaciju crvene i žute boje kako bi stvorio osjećaj energije, brzine i sreće, dok Facebook i LinkedIn koriste plavu jer djeluje profesionalno i pouzdano.

Osim emocija, boje imaju veliku ulogu i u stvaranju prepoznatljivosti brenda. Često je dovoljna samo određena nijansa ili kombinacija boja da publika odmah prepozna o kojem je brendu riječ. Upravo zbog toga kompanije rijetko mijenjaju svoj vizualni identitet jer bi time riskirale gubitak vizualne povezanosti koju su godinama gradile s publikom.

Psihologija boja posebno je važna u digitalnom marketingu i na društvenim mrežama gdje korisnici sadržaj pregledavaju vrlo brzo. U samo nekoliko sekundi publika stvara prvi dojam o brendu, a boje pritom mogu odlučiti hoće li nešto djelovati luksuzno, moderno, zabavno ili ozbiljno.

AUTOR: DORA KATALINIĆ

Kategorije
Marketing Sport

Svjetsko nogometno prvenstvo: prilika ili groblje za marketinški budžet?

Ilustracija suprostavljenih strana (prilika naspram neuspjeha) marketinških kampanja.
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Najveće nogometno natjecanje do sad

Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. najveće je nogometno natjecanje do sada. Tri zemlje domaćina, 48 reprezentacija, 104 utakmice i milijarde impresija na televiziji, društvenim mrežama, portalima i u stvarnom životu. Za brendove, aktualno svjetsko nogometno prvenstvo nije samo sportski događaj, već globalna prilika za vidljivost, promociju i emocionalno povezivanje s publikom.

Kada marketing postaje bacanje budžeta?

Međutim, ne iskorištavaju svi brendovi ovu vrhunsku priliku na najbolji način. Svjetska i europska nogometna prvenstva često postaju “groblja” marketinških budžeta. Svake dvije godine svjedočimo scenariju u kojem brendovi iz potpuno nepovezanih industrija odjednom oblače crveno-bijele kockice i troše stotine tisuća eura na medijski zakup, a rezultat je najčešće utapanje u moru drugih brendova u kojem publika više ne zna tko prodaje pivo, tko osiguranje, a tko paštetu.

Glavno pitanje

Brendovi se zato prije raspisivanja ogromnih budžeta moraju zapitati postoji li za njih stvaran razlog da budu dio ove sportske priče. Ako je glavni razlog prisutnosti samo činjenica da su ondje i svi drugi, kampanja je već na skliskom terenu. Uspješan sportski marketing ne počinje dresom, navijačkom pjesmom ili hashtagom, nego jasnom vezom između brenda, publike i samog momenta.

Autentičnost naspram ikonografije

Najuspješnije kampanje tijekom velikih sportskih događaja ne oslanjaju se samo na nogometnu ikonografiju, već na razumijevanje emocija koje nogomet pokreće. Zajedništvo, ponos, iščekivanje, rituali gledanja utakmica i razgovori koji počinju puno prije prvog sučevog zvižduka dio su iskustva s kojim publika rezonira. Upravo tu nastaje prostor za odnose s javnošću, content marketing i društvene mreže koje mogu ponuditi relevantan, koristan i autentičan sadržaj.

Strategija naspram kockica 

Za brendove u Hrvatskoj ova je prilika posebno zanimljiva jer nogomet za hrvate ima snažnu emocionalnu i društvenu vrijednost. Upravo zato publika lako prepoznaje generične poruke. Strategija se ne bi smjela oslanjati samo na vizualne simbole poput kockica, nego na jasnu i relevantnu perspektivu brenda. To može biti povezivanje s lokalnom zajednicom, stvaranje boljeg navijačkog iskustva, korisna usluga, dobar storytelling ili autentična aktivacija. 

Zaključak

Svjetsko nogometno prvenstvo golemo je medijsko igralište. No u marketingu, kao i u nogometu, rezultat ne donosi samo puka prisutnost na terenu, nego jasna strategija, dobra priprema i pravi potez u pravom trenutku.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Brand Imidž Marketing PR svijet

Osobni brending – jesmo li svi postali vlastiti PR stručnjaci?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Prvi dojam više nije uživo

Nekada su ljudi prvi dojam stvarali tijekom razgovora ili susreta. Danas se taj prvi dojam često stvara mnogo prije nego što nekoga upoznamo. Dovoljno je nekoliko klikova da netko pregleda naš Instagram profil, LinkedIn račun ili druge društvene mreže.

Na internetu svi ostavljamo trag, htjeli to ili ne.

Gradimo li vlastiti brend?

Svaka fotografija, objava ili komentar šalju određenu poruku o nama. Upravo zbog toga sve više ljudi razmišlja o tome kako se predstavljaju online.

Posebno je to važno studentima koji tek ulaze na tržište rada. Poslodavci često istražuju digitalnu prisutnost kandidata, a sadržaj koji dijelimo može utjecati na njihov dojam.

PR više nije rezerviran za tvrtke

Odnosi s javnošću nekada su bili povezani uglavnom s organizacijama i poznatim osobama. Danas svatko tko koristi društvene mreže na neki način upravlja vlastitom reputacijom.

Smatram da smo svi postali vlastiti PR stručnjaci. Razlika je samo u tome radimo li to svjesno ili nesvjesno. U vremenu kada digitalni identitet postaje sve važniji, način na koji se predstavljamo online može otvoriti mnoga vrata, ali ih i zatvoriti.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
komunikacijske vještine Marketing Održivost povjerenje PR svijet

Greenwashing – prodaju li nam brendovi lažnu održivost?

Održivost koja dobro izgleda

Posljednjih godina održivost je postala jedna od najčešćih riječi u marketinškim kampanjama. Gotovo svaki brend želi pokazati da brine o okolišu. Zelena ambalaža, prirodni motivi i poruke o zaštiti planeta postali su dio svakodnevne komunikacije.

No koliko su te poruke stvarne, a koliko služe stvaranju pozitivne slike o brendu?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada ekologija postane marketinški alat

Greenwashing označava situaciju u kojoj tvrtke predstavljaju svoje proizvode ili poslovanje ekološki prihvatljivijima nego što zapravo jesu. Na prvi pogled sve izgleda održivo, ali iza lijepih poruka često nedostaju konkretni dokazi.

Problem je što kupci danas sve više žele podržati odgovorne brendove. Kada se pokaže da su određene tvrdnje bile pretjerane ili netočne, povjerenje se vrlo brzo gubi.

Iz perspektive odnosa s javnošću transparentnost postaje važnija nego ikada. Smatram da publika danas ne očekuje savršenstvo, ali očekuje iskrenost. Dugoročno gledano, iskrena komunikacija vrijedi više od bilo koje zelene etikete na proizvodu.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Brand Društvene mreže Marketing Popularnost PR svijet Trend

Zašto neki brendovi postaju viralni preko noći?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Od anonimnosti do globalnog trenda

Svako malo pojavi se proizvod koji odjednom svi žele. Jedan tjedan nitko ne govori o njemu, a već sljedeći ga viđamo na svim društvenim mrežama. Stanley šalice, Dubai čokolada ili Labubu figurice samo su neki od primjera proizvoda koji su postali viralni gotovo preko noći.

Zanimljivo je da mnogi od tih proizvoda nisu revolucionarni niti posebno drugačiji od konkurencije. Ipak, uspijevaju privući ogromnu pažnju javnosti.

Društvene mreže kao pokretač popularnosti

Danas je dovoljno da nekoliko popularnih kreatora sadržaja objavi isti proizvod kako bi se stvorio osjećaj da ga svi žele imati. Što češće nešto vidimo, to nam se čini važnijim. Osim toga, ljudi vole biti dio trendova. Kada svi pričaju o određenom proizvodu, javlja se osjećaj da nešto propuštamo ako ga nemamo.

Viralnost nije slučajnost

Iako se često čini da uspjeh dolazi preko noći, iza mnogih viralnih proizvoda stoji dobro osmišljena komunikacijska strategija. Brendovi koriste društvene mreže, influencere i osjećaj ekskluzivnosti kako bi potaknuli interes publike.

Iz perspektive odnosa s javnošću najveći uspjeh nije prodati proizvod nego stvoriti razgovor oko njega. Kada ljudi sami počnu dijeliti sadržaj i preporučivati ga drugima, proizvod postaje puno više od običnog proizvoda – postaje društveni fenomen.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Content Trend Umjetna inteligencija

AIO, AEO I GEO: ključ optimizacije sadržaja za eru umjetne inteligencije 

Prikat laptopa iz kojeg izlaze natpisi AEO, AIO i GEO optimizacije.
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Godinama je SEO (Search Engine Optimization) bio ključna strategija za povećanje vidljivosti sadržaja. Međutim, razvoj umjetne inteligencije i sve veća upotreba AI platformi poput chatbotova i AI tražilica mijenjaju način na koji korisnici danas dolaze do informacija. Danas je sadržaj potrebno prilagoditi novim načinima pretraživanja kroz AIO, AEO i GEO pristup.

AIO (AI Optimisation)

AIO (AI Optimization) podrazumijeva prilagodbu sadržaja kako bi ga sustavi umjetne inteligencije mogli lakše razumjeti, analizirati i na kraju krajeva ponuditi kao rezultat u generiranju odgovora. Umjesto fokusiranja isključivo na ključne riječi, naglasak je na kvaliteti informacija, jasnoći poruke i strukturi sadržaja. 

AEO (Answer Engine Optimisation)

AEO (Answer Engine Optimization) usmjeren je na optimizaciju sadržaja za platforme koje korisnicima daju direktne odgovore na pitanja. Takvi sustavi preferiraju sadržaj koji je precizan, vjerodostojan i napisan na način koji omogućuje brzo pronalaženje relevantnih informacija. Korištenje jasnih naslova, podnaslova, često postavljenih pitanja (FAQ) i sažetih objašnjenja postaje sve važnije.

GEO (Generative Engine Optimization)

GEO (Generative Engine Optimization) najnoviji je trend u optimizaciji sadržaja, a podrazumijeva povećavanje vjerojatnosti da generativni alati prepoznaju sadržaj kao relevantan izvor informacija i taj sadržaj razumiju i citiraju. U praksi to znači stvaranje stručnog, originalnog i dobro argumentiranog sadržaja koji demonstrira iskustvo, stručnost i vjerodostojnost autora ili organizacije. 

Što to znači za nas?

Iz perspektive odnosa s javnošću i marketinga, ove promjene donose značajne prilike. Organizacije više ne komuniciraju samo s ljudima, već i sa sustavima umjetne inteligencije koji posreduju informacije krajnjim korisnicima. Kvalitetan sadržaj postaje alat za izgradnju digitalnog autoriteta, jačanje reputacije brenda i povećanje medijske vidljivosti.

Za studente i mlade profesionalce to znači da će buduće komunikacijske i marketinške strategije zahtijevati kombinaciju kreativnog pisanja, analitičkog razmišljanja i razumijevanja načina na koji AI modeli obrađuju informacije. U eri umjetne inteligencije uspješan sadržaj nije samo onaj koji dobro rangira na Googleu, već i onaj koji AI sustavi prepoznaju kao pouzdan izvor znanja.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije psihologija

Psihologija povjerenja: Zašto vjerujemo određenim brendovima?

Slika mozga, s jedne strane šarenog, s druge crno bijelog
Naslov: preuzeto s interneta

Svaki dan donosimo odluke o kupnji, često i bez previše razmišljanja. Iako nam se može činiti da odluke donosimo isključivo na temelju kvalitete proizvoda, stvarnost je drugačija. Veliku ulogu u tome igra povjerenje koje razvijamo prema određenim brendovima.

Povjerenje je jedan od najvažnijih faktora u odnosu između potrošača i brenda. Kada vjerujemo nekom brendu, osjećamo se sigurnije pri kupnji jer očekujemo da će ispuniti ono što obećava. Upravo zato ljudi često ostaju vjerni određenim proizvodima čak i kada postoje jeftinije ili slične alternative.

Jedan od razloga zbog kojih vjerujemo određenim brendovima jest dosljednost. Ako neka tvrtka godinama pruža kvalitetne proizvode i usluge, potrošači stvaraju osjećaj sigurnosti. Ljudi vole predvidljivost jer smanjuje rizik od razočaranja. Kada znamo što možemo očekivati, lakše donosimo odluke.

Emocije također imaju važnu ulogu. Mnogi uspješni brendovi ne prodaju samo proizvod, nego i osjećaj. Reklame često prikazuju sreću, obitelj, uspjeh ili pripadnost zajednici. Na taj način stvara se emocionalna povezanost zbog koje brend doživljavamo kao nešto više od običnog proizvoda. Upravo zato neki ljudi imaju gotovo osoban odnos prema svojim omiljenim markama.

Ljudi često vjeruju onome što koriste njihovi prijatelji, članovi obitelji ili poznate osobe. Ako vidimo da veliki broj ljudi koristi određeni proizvod, podsvjesno ga smatramo pouzdanijim. Taj psihološki trik poznat je kao društveni dokaz i često ga koriste marketinške kampanje.

U današnje vrijeme veliku ulogu ima i transparentnost. Potrošači žele znati kako proizvodi nastaju, koje vrijednosti brend zastupa i koliko je iskren u komunikaciji. Tvrtke koje otvoreno komuniciraju i priznaju pogreške često uspijevaju zadržati povjerenje čak i kada se suoče s kritikama.

Na kraju, povjerenje prema brendu ne nastaje preko noći. Ono se gradi kroz kvalitetu, dosljednost, iskrenu komunikaciju i pozitivna iskustva. Upravo zato najuspješniji brendovi nisu oni koji imaju najbolji proizvod, već oni kojima ljudi najviše vjeruju.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ