Oznaka: imidž

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Imidž komunikacijske vještine mediji medijska pismenost politika povjerenje PR u službi stvarne promjene razvoj publike Trend

Ministarstva na društvenim mrežama: propuštena prilika za komunikaciju s mladima

Mladi su online, a ministarstva?

Hrvatska javnost, a posebno mladi danas koriste društvene mreže, tj. Instagram, TikTok i Facebook kako bi pratili vijesti, trendove i javne osobe. Kako je moguće da u vrijeme kada su društvene mreže glavni izvor informacija za mlade, brojna hrvatska ministarstva i dalje nedovoljno koriste digitalne kanale za komunikaciju sa svojim građanima?

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Niska prisutnost i mali broj pratitelja

Analiza profila ministarstava i ministara ukazuje na velike razlike u njihovoj prisutnosti na društvenim mrežama između ministarstava i njihovih ministara. Na primjer, Ministarstvo obrane na Instagramu ima više od 21 tisuću pratitelja, a neka ministarstva uopće nemaju aktivne profile. Primjerice, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kojem upravo mladi čine najvažniju ciljanu skupinu, nema službene profile na društvenim mrežama kao ni ministar navedenog Ministarstva.

Slična situacija je i kod drugih ministarstava te nam takvo stanje pokazuje da državne institucije ne uspijevaju ostvariti značajan doseg među građanima, što je u 21. stoljeću u potpunosti propuštena prilika za povećati vidljivost ministarstava i stvoriti povjerenje.

Ministri vidljiviji od institucija

Zanimljivo je da pojedini ministri imaju znatno više pratitelja od ministarstava koja vode. Ministar obrane Ivan Anušić na Facebooku ima oko 42 tisuće pratitelja, dok Ministarstvo obrane ima 6.600. To sugerira da građani češće prate osobe nego institucije, što je poznat trend u suvremenim odnosima s javnošću.

Ipak, oslanjanje isključivo na osobne profile ministara nije dugoročno rješenje. Institucije trebaju graditi vlastiti identitet i povjerenje neovisno o tome tko se nalazi na čelu ministarstva.

Zašto je to problem?

Problem nedovoljne prisutnosti na društvenim mrežama dovodi do slabije informiranosti i interesa mladih o javnim politikama, natječajima, stipendijama, projektima i drugim mogućnostima koje im država nudi. Tradicionalni mediji, na koje se gotova sva ministarstva oslanjaju u komunikaciji s građanima, ne mogu pratiti izazove i trendove 21. stoljeća kao što to mogu društvene mreže koje pružaju mogućnost za brzu, dvosmjernu i pristupačnu komunikaciju.

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Vrijeme je za moderniji pristup

Ministarstva bi trebala razviti jasne digitalne komunikacijske strategije, koristiti sadržaj prilagođen mladima te aktivnije komunicirati putem društvenih mreža. U vremenu kada se većina informacija konzumira online, izostanak institucija s digitalnih platformi znači propuštanje prilike za povezivanje s generacijom koja će uskoro oblikovati hrvatsko društvo. Uspješna komunikacija na društvenim mrežama danas više nije samo pitanje informiranja, već i izgradnje odnosa s građanima.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
Brand Imidž Marketing PR svijet

Osobni brending – jesmo li svi postali vlastiti PR stručnjaci?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Prvi dojam više nije uživo

Nekada su ljudi prvi dojam stvarali tijekom razgovora ili susreta. Danas se taj prvi dojam često stvara mnogo prije nego što nekoga upoznamo. Dovoljno je nekoliko klikova da netko pregleda naš Instagram profil, LinkedIn račun ili druge društvene mreže.

Na internetu svi ostavljamo trag, htjeli to ili ne.

Gradimo li vlastiti brend?

Svaka fotografija, objava ili komentar šalju određenu poruku o nama. Upravo zbog toga sve više ljudi razmišlja o tome kako se predstavljaju online.

Posebno je to važno studentima koji tek ulaze na tržište rada. Poslodavci često istražuju digitalnu prisutnost kandidata, a sadržaj koji dijelimo može utjecati na njihov dojam.

PR više nije rezerviran za tvrtke

Odnosi s javnošću nekada su bili povezani uglavnom s organizacijama i poznatim osobama. Danas svatko tko koristi društvene mreže na neki način upravlja vlastitom reputacijom.

Smatram da smo svi postali vlastiti PR stručnjaci. Razlika je samo u tome radimo li to svjesno ili nesvjesno. U vremenu kada digitalni identitet postaje sve važniji, način na koji se predstavljamo online može otvoriti mnoga vrata, ali ih i zatvoriti.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Emocije Gastronomija hrana i piće Influencer trendovi 2025. Isprobaj komunikacijske vještine kultura Ljudi Marketing Oglašavanje Osobni imidž PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling studenti život Turizam Uncategorized

Destinacijski PR na društvenim mrežama: Kako influenceri mijenjaju mapu svjetskih putovanja

PR, studenti, putovanja, turizam, influencer, marketing, komunikacija, promocija

Izvor: Pixabay

Kako DM i influenceri pretvaraju skrivene lokacije u globalne hit destinacije

Prošli tjedan proveo sam nekoliko dana u Palermu, gradu koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje na Instagram Reelsima i TikTok videima kao “skriveni mediteranski dragulj”. Upravo me to iskustvo navelo na razmišljanje o tome koliko društvene mreže danas oblikuju turističke trendove i koliko destinacijski PR ovisi o influencerima. Palermo je savršen primjer grada koji je od autentične, pomalo kaotične sicilijanske svakodnevice postao estetski ideal za digitalnu publiku željnu “autentičnih” putovanja.

Prije putovanja moj feed bio je prepun videa uskih ulica obasjanih toplim svjetlom, luksuznih rooftop terasa, savršeno aranžiranih cannola i kadrova lokalnih tržnica koje izgledaju gotovo filmski. Upravo je to snaga modernog turističkog PR-a – kroz influencere stvara emocionalnu privlačnost i osjećaj da određenu destinaciju moramo posjetiti odmah. Turističke zajednice i PR agencije danas pažljivo biraju kreatore sadržaja koji mogu manje razvikan grad pretvoriti u globalni trend. Palermo je očito prošao upravo taj proces. Nekada poznat uglavnom po svojoj povijesti i specifičnoj kulturi, danas se sve češće promovira kao nezaobilazna “Instagram destinacija”.

Gradovi poput Palerma

Ipak, boravak u gradu pokazao mi je i drugu stranu takve promocije. Na pojedinim lokacijama bilo je gotovo nemoguće fotografirati bez desetaka turista koji čekaju isti kadar koji su prethodno vidjeli na društvenim mrežama. Lokalne tržnice, koje bi trebale predstavljati autentičan dio života grada, često su djelovale kao scenografija prilagođena turistima. Upravo tu postaje vidljiv problem overtourisma – kada destinacija postane žrtva vlastite popularnosti. Gradovi poput Palerma dobivaju ekonomsku korist od povećanog broja posjetitelja, ali istovremeno gube dio svoje spontanosti i identiteta pod pritiskom masovnog turizma.

Posebno je zanimljiv odnos između autentičnosti i estetike na društvenim mrežama. Palermo na Instagramu izgleda gotovo savršeno: mirne ulice, romantični zalasci sunca i luksuzna mediteranska atmosfera. Stvarnost je ipak drukčija i mnogo kompleksnija – grad je živahan, bučan, prometan i ponekad kaotičan. Upravo ta nesavršenost daje mu karakter, ali ona često ostaje izvan kadra influencer kampanja. Problem nastaje kada turisti dolaze s nerealnim očekivanjima stvorenima kroz filtere i pažljivo montirane videe. Tada dolazi do razočaranja jer stvarni život destinacije ne može izgledati kao estetski uređena objava od petnaest sekundi.

Mislim da destinacijski PR danas nosi mnogo veću odgovornost nego prije. Influenceri i PR stručnjaci ne bi trebali stvarati samo vizualno privlačan sadržaj, nego i realističnu sliku destinacije koju promoviraju.

Palermo me upravo zbog svoje autentičnosti i energije oduševio više nego zbog “Instagram trenutaka”, ali pitanje je koliko će dugo grad moći zadržati taj identitet ako društvene mreže nastave pretvarati svaku lokalnu posebnost u globalni trend. Influencer marketing može uspješno promovirati turizam, ali bez odgovornog pristupa vrlo lako može uništiti upravo ono što destinaciju čini posebnom.

Autor: Ivan Čulina

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Imidž karijera Ljudi PR svijet Storytelling Svijet

PR u svijetu celebritya: između stvarnosti i pažljivo režirane slike

Portret Kim Kardashian s glamuroznom šminkom
Izvor: fotografija preuzeta s Reddit-a

U svijetu celebritya, granica između stvarnog života i javne percepcije gotovo da ne postoji. Ono što publika vidi često je rezultat pažljivo osmišljene strategije odnosa s javnošću (PR), čiji je cilj oblikovati imidž poznatih osoba, upravljati krizama i održavati njihovu relevantnost u stalno promjenjivom medijskom prostoru.

PR u celebrity industriji nije samo slanje priopćenja ili organizacija intervjua. Radi se o kompleksnom sustavu upravljanja reputacijom koji uključuje društvene mreže, medijske nastupe, suradnje s brendovima i kontrolu narativa. Svaka objava na Instagramu, svaki intervju ili paparazzi fotografija može biti dio šire strategije. Uspješan PR stručnjak mora razumjeti kako publika razmišlja, što izaziva emocije i kako se gradi dugoročna povezanost s fanovima.

Jedan od ključnih elemenata PR-a u svijetu celebritya je storytelling. Ljudi ne prate poznate osobe samo zbog njihovog talenta, već i zbog priča koje ih okružuju. Bilo da se radi o “usponu iz ničega”, osobnim borbama ili ljubavnim vezama, svaki aspekt života može postati dio brenda. Upravo zato mnogi celebrityji svjesno dijele dijelove privatnog života – dovoljno da ostanu zanimljivi, ali ne toliko da izgube kontrolu nad narativom.

Krize su neizbježan dio ovog svijeta. Skandali, nepromišljene izjave ili “cancel kultura” mogu ozbiljno ugroziti karijeru. U tim trenucima PR timovi igraju presudnu ulogu. Brzina reakcije, ton isprike i način komunikacije često određuju hoće li se situacija smiriti ili dodatno eskalirati. Ponekad je strategija povlačenje iz javnosti, a ponekad otvoreno suočavanje – ovisno o kontekstu i publici.

Društvene mreže dodatno su promijenile pravila igre. Celebrityji danas imaju direktan kanal komunikacije sa svojom publikom, što im daje veću kontrolu, ali i veću odgovornost. Autentičnost je postala ključna riječ – publika brzo prepoznaje neiskrenost. Ipak, čak i “spontane” objave često su rezultat pažljivog planiranja.

Na kraju, PR u svijetu celebritya nije samo alat za promociju, već i oblik upravljanja identitetom. U eri digitalne transparentnosti, gdje je svaki potez pod povećalom javnosti, sposobnost balansiranja između autentičnosti i strategije postaje ključ uspjeha. Celebrityji koji to razumiju ne grade samo popularnost, već dugotrajan i stabilan brend.

AUTOR: DONAT GABRIEL KATALENIĆ

Kategorije
glazba karijera Ljudi Pop glazba pop kultura umjetnost

Madonna i Sabrina Carpenter: Lekcija o međugeneracijskom brendiranju

Vizual s nastupima dviju pjevačica uz tekst "Strateški susret generacija" koji prikazuje spoj glazbenih stilova različitih generacija.
Izvor: djelo autora

U svijetu odnosa s javnošću, ništa nije prepušteno slučaju, pa tako ni zajedničko pojavljivanje kraljice popa, Madonne, i trenutno najsjajnije mlade zvijezde, Sabrine Carpenter. Ovaj kratki, ali moćni trenutak na pozornici bio je školski primjer kako se upravlja percepcijom brenda na dva različita, ali komplementarna fronta.

Sve počinje onim što u PR-u zovemo transfer autoriteta ili “blagoslov”. Za Sabrinu Carpenter, stajati rame uz rame s ikonom poput Madonne znači dobivanje onog nedostižnog “pečata izvrsnosti”. To je direktna poruka industriji i javnosti: “Ova djevojka nije samo prolazni TikTok trend, ona je nasljednica.” Kroz ovaj endorsement, Sabrina je preskočila godine dokazivanja i dobila globalni legitimitet koji se ne može kupiti.

No, ta suradnja nije bila jednosmjerna ulica. Dok je Sabrina dobivala na težini, Madonna je izvela majstorski potez podmlađivanja brenda ili rejuvenation. Njezin najveći izazov danas je ostati relevantna generaciji Alpha i Gen Z, a povezivanjem sa Sabrinom, čiji hitovi trenutno dominiraju, Madonna je iskoristila takozvani “halo efekt”. Na taj je način ušla u digitalni prostor mlađe publike na skroz organski način, pokazujući da je i dalje ona koja postavlja pravila igre i bira koga će pustiti u svoj krug.

Ono što ovaj trenutak čini uistinu iconic je činjenica da smo svjedočili sudaru dviju era koje su redefinirale pop kulturu. Vidjeti Madonnu, koja je izmislila moderni marketing slavnih, i Sabrinu  koja je taj marketing usavršila u digitalno doba. Taj vizualni kontrast gdje se nalazi neosporna povijest glazbe s jedne strane i trenutno najrelevantnija pop energija s druge stvorila je rijetki kulturološki potres. To je bio trenutak koji je “srušio Internet”.

Osim same popularnosti, ovaj susret je kreirao i snažan narativ o kontinuitetu i ženskom osnaživanju. Umjesto priče o rivalstvu, dobili smo emotivnu PR poruku o podršci starije kolegice mlađoj. To je strateški omekšalo Madonnin imidž “nedodirljive dive” i pretvorilo ga u imidž mentora, što je savršena taktika za ovu fazu njezine karijere.

Cijela ova priča dokaz je da se najbolji PR potezi temelje na čistoj simbiozi. Dok je Sabrina dobila povijesnu težinu, Madonna je dobila suvremenu oštrinu. U svijetu gdje pažnja publike traje svega nekoliko sekundi, ovaj duo je uspio “kupiti” sate i sate medijskog prostora jednom jednostavnom, ali genijalnom nastupu na pozornici.

AUTOR: KORINA KVESIĆ

Kategorije
Brand Dizajn Emocije karijera Moda PR svijet Trend

Fake it till you make it: kako je Tommy Hilfiger izgradio svoje ime

Prikaz reklame od Tommy Hilfigera
Izvor: preuzeto s Googlea

Kada je Tommy Hilfiger 1985. lansirao svoj brend, bio je gotovo nepoznat široj publici. Za razlikuod ostalih dizajnera popust Ralph Laurena ili Calvin Kleina, nije imao izgrađeno ime ni status.
Ipak, imao je jednu prednost, razumio je važnost PR-a i percepcije javnosti u izgradnji brenda.

U suradnji s Georgom Loisom pokrenuo je kampanju koja je kasnije postala jedan odnajpoznatijih PR poteza u modnoj industriji. Na billboardu postavljenom na Times Squarunalazio se minimalistički dizajn koji nije prikazivao njegovu odjeću već igru vješala uz rečenicu„The 4 great american designers for men are: “. U nastavku su bili postavljeni inicijali imena,stavio je sebe uz velika imena modne industrije, Ralph Lauren, Calvin Klein i Perry Ellis. Ovim
potezom sebe je pozicionirao kao sljedeće veliko ime američke mode.

Umjesto da reputaciju gradi postepeno, Hilfiger ju je „posudio“. Imena i usporedba nabillboardu bili su dovoljna provokacija da privuku veliku medijsku pozornost, stavljajući svojeime uz njihova u svijesti potrošača postaje jedan od njih.

Ono što je ovu kampanju učinilo posebno učinkovitom je proaktivnost koju je postigla. S obzirom da mnogi u industriji nisu znali tko je Tommy Hilfiger, oglas je izazvao znatiželju. Reakcija šire javnosti privukla je veliku medijsku pažnju, kampanja je ubrzo postala tema svakog razgovora čime je ostvarila svoj glavni cilj, interes javnosti i vidljivost brenda.

Ključna lekcija ove kampanje je u razumijevanju da percepcija vrlo često nije stvarnost, već ono što ju oblikuje. Hilfiger nije čekao da tržište prepozna njegovu vrijednost, sam je oblikovao način
na koji ga publika percipira.

AUTOR: DORA KATALINIĆ