Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže fake news mediji medijska pismenost povjerenje Storytelling

Fake news kao izazov za odnose s javnošću

Što su lažne vijesti?

Danas kada se do informacija može doći uz par klikova, ali i jednako brzo ih se može i podijeliti, lažne vijesti postale su svakodnevni problem za odnose s javnošću. Društvene mreže, portali i različite platforme za komunikaciju pružaju mogućnost brze razmjene sadržaja, ali su takvom praksom stvorili prostor za širenje lažnih vijesti, poznatijih kao fake news. Za stručnjake za odnose s javnošću ovaj fenomen u svijetu medija predstavlja jedan od najvećih izazova jer samo jedna lažna vijest u današnje vrijeme može ozbiljno ugroziti ugled organizacija, institucija i korisnika kao pojedinaca.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Utjecaj lažnih vijesti

Fake news su vijesti koje su namjerno stvorene kao neistinite ili su neke stvarne informacije izmanipulirane s ciljem zavaravanja javnosti. Šire se velikom brzinom, posebno u situacijama kada mogu izazvati snažne emocije poput straha, ljutnje ili iznenađenja. Organizacije se u svojoj komunikaciji s javnosti suočavaju s rizikom da postanu žrtve fake news-a koje mogu narušiti povjerenje javnosti i izazvati reputacijsku krizu.

Uloga odnosa s javnošću

Odnosi s javnošću imaju izuzetno važnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti i onoga što one mogu prouzročiti. PR stručnjaci imaju zadatak kontinuirano pratiti medijski prostor i društvene mreže kako bi na vrijeme prepoznali i uočili netočne informacije te brzo reagirali kako bi se spriječilo njihovo daljnje širenje. Osnovni alati u suzbijanju širenja fake news-a su pravovremeno pružanje provjerenih činjenica, transparentna komunikacija te otvoren odnos prema javnosti.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Važnost medijske pismenosti

Edukacija javnosti i krizno komuniciranje ističu se kao najvažniji zadaci odnosa s javnošću. Kroz svoje komunikacijske kanale organizacije mogu i moraju razvijati medijsku pismenost i poticati građane na kritičko promišljanje o sadržaju koji konzumiraju i dijele. Upravo tako grade zajednicu koja može kritički razmišljati i biti informiranija i otpornija na pokušaje širenja lažnih vijesti.

Fake news su medijski problem, ali i društveni izazov koji zahtijeva odgovornost i aktivno sudjelovanje svih sudionika u komunikacijskom procesu. Pouzdanost, vjerodostojnost i točnost postaju najvrjedniji kapital kada uzmemo u obzir to da je u današnjem svijetu informacija moć. Upravo zato je ključna uloga odnosa s javnošću očuvanje istinitosti sadržaja koji dijele i stvaraju te očuvanje i izgradnja povjerenja, a organizacije su te koje to moraju prepoznati i aktivno djelovati.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
Imidž karijera Keep up Ljudi

Mediji & fake news

U današnjem vremenu kad scrollamo brže nego što razmišljamo, informacija nikada nije bilo više – što pouzdanih, što nepouzdanih.

Platforme poput TikToka I Instagrama pretvorile su vijesti u sadržaj koji mora biti brz, zanimljiv i lako čitljiv. Problem koji se javlja jest što to često znači površnost. Zbog potrebe za brzinom i pažnjom publike, informacije se objavljuju bez temeljite provjere, a algoritmi dodatno guraju sadržaj koji izaziva jake reakcije bez obzira na točnost. Tako se fake news može proširiti brže nego provjerena informacija, jer je senzacionalnija i „klikabilnija“.

Fake news ili lažne vijesti danas ne izgledaju kao očite laži, često su upakirane kao clickbait naslovi, izvučeni citati ili poluinformacije. Čitateljima je vrlo važno razviti „filter“: tko je izvor, postoji li potvrda drugih medija i pokušava li naslov više šokirati nego informirati? Ako nešto zvuči previše dramatično da bi bilo istinito – vjerojatno i nije.

Tu dolazimo do PR-a. Iako ga mnogi još uvijek doživljavaju kao „uljepšavanje stvarnosti“ prava uloga danas je puno ozbiljnija. PR stručnjaci moraju reagirati brzo, jasno i transparentno – u suprotnom publika kontrolira narativ. U eri dezonformacija, šutnja nikako nije opcija i može biti rizična. Društvene mreže ne samo da ubrzavaju protok informacija, nego i aktivno sudjeluju u stvaranju okruženja u kojem se dezinformacije lako šire i teško zaustavljaju.

Tradicionalni mediji su još uvijek ti koji igraju ključnu ulogu, iako ih mlađa publika često ignorira i preskače. Za razliku od društvenih mreža, prolaze kroz uredničke procese i provjere činjenica. Možda nisu vodeći, ali su često točniji i baš zato nisu izgubili svoju vrijednost – samo su izgubili „monopol“.

Živimo u vremenu gdje nije dovoljno biti informiran, treba znati kako se informirati. To je vještina koja će svakom PR profesionalcu biti jednako važna kao i dobra komunikacija.

AUTOR: PATRICIA PECOLAJ