Kategorija: publika

Kategorije
Brand Marketing PR svijet publika

Zašto savršen sadržaj više nije uvijek uvjerljiv?

Kada savršenstvo počne izgledati lažno

Godinama su nas oglasi učili da je dobra fotografija ona bez pora, podočnjaka, nereda u pozadini i bilo kakvog dokaza da je na slici stvarna osoba. Onda su društvene mreže napravile zanimljiv zaokret: upravo je „nesavršen“ sadržaj počeo djelovati uvjerljivije.

Publika je svakodnevno izložena filtrima, retuširanju i sve kvalitetnijim AI vizualima. Zbog toga autentičnost više nije samo estetski izbor nego PR pitanje.

Autentičnost postaje vrijednost brenda

Kada brend pokazuje ljude koji izgledaju previše savršeno da bi bili stvarni, riskira stvaranje distance između poruke i iskustva publike.

Dove je dobar primjer kako se ta tema može pretvoriti u pozicioniranje brenda. U obnovljenom Real Beauty Pledgeu 2024. obvezao se da neće koristiti AI slike kao zamjenu za stvarne žene niti digitalno iskrivljavati njihov izgled.

Time tehnologija nije postala samo kreativni alat nego i pitanje vrijednosti brenda.

Profesionalno ne mora značiti umjetno

To, naravno, ne znači da svaki vizual mora izgledati kao slučajna fotografija iz galerije mobitela. Profesionalna produkcija i autentičnost nisu suprotnosti.

Ključno je pitanje stvara li sadržaj očekivanje koje stvarnost ne može ispuniti.

Ovo je posebno važno za generacije koje odrastaju uz sadržaj kreatora snimljen mobitelom, bez studijske rasvjete i savršeno kontrolirane scenografije. Takva estetika ne mora automatski biti iskrena, ali mijenja očekivanje publike: komunikacija koja izgleda previše sterilno može djelovati udaljeno.

Bez filtera ne znači bez strategije

Za PR stručnjake to znači da „lijepo“ više nije dovoljan kriterij. Vizual mora biti usklađen s onim što organizacija tvrdi da zastupa.

Možda budućnost brendova zato neće biti bez filtera u doslovnom smislu. Bit će bez dojma da se publici nešto skriva.

Jer savršen vizual može privući pogled. Ali stvarnost je ono što gradi povjerenje.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Gastronomija hrana i piće krizni PR publika Storytelling

Kada restoran postane krizna vijest: kako komunicirati trovanje hranom?

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Zamislimo situaciju: nekoliko gostiju popularnog šibenskog restorana nakon obroka dobiva simptome trovanja hranom. Informacija se brzo počinje širiti društvenim mrežama, pojavljuju se negativni komentari, a lokalni portali počinju pisati o slučaju. U samo nekoliko sati problem koji je u početku bio između restorana i nekoliko gostiju postaje javna krizna situacija.

U takvoj situaciji restoran ne smije šutjeti. Prva reakcija mora biti brza, ali nikako impulzivna. Potrebno je najprije utvrditi činjenice koliko je gostiju prijavilo probleme, što su konzumirali, je li problem možda povezan s određenom namirnicom i jesu li nadležne službe uključene u provjeru.

Istovremeno, komunikacija prema javnosti mora biti jasna i odgovorna. Restoran bi trebao pokazati da ozbiljno shvaća situaciju i da mu je zdravlje gostiju na prvom mjestu. Umjesto negiranja ili prebacivanja krivnje na goste, potrebno je izraziti zabrinutost, surađivati s nadležnim institucijama i javnost redovito informirati o provjerenim informacijama.

Posebno je važno pratiti društvene mreže. U krizama se informacije šire velikom brzinom, a jedna neprovjerena objava može izazvati dodatnu paniku. Zato restoran treba imati osobu koja će pratiti komentare, odgovarati na pitanja i ispravljati netočne informacije.

Krizna komunikacija ne završava kada se utvrdi uzrok problema. Nakon krize potrebno je ponovno izgraditi povjerenje gostiju. Restoran može javno predstaviti mjere koje je poduzeo kako bi spriječio ponavljanje situacije, primjerice dodatne kontrole hrane, edukaciju zaposlenika ili promjene u procedurama.

Ovakav primjer pokazuje koliko je za restorane važan unaprijed pripremljen krizni komunikacijski plan. Kada se pojavi ozbiljan problem, nije vrijeme za razmišljanje što bi trebalo napraviti tada plan već mora postojati.

Jer u kriznoj situaciji javnost ne pamti samo ono što se dogodilo. Pamti i kako je restoran reagirao.

Autorica: Maja Čogelja

Kategorije
Drive In Kino Zagreb Event management Film publika

Iza kulisa Drive In Kina Zagreb: kada planovi krenu drugim putem

Publika na Drive In Kinu vidi film, automobile i večer pod zvijezdama. Ono što ne vidi su tjedni planiranja, dogovaranja i rješavanja problema koji se pojave baš onda kada misliš da je sve spremno. Organizacija događanja na otvorenom možda izgleda jednostavno, ali dovoljno je da se promijeni vrijeme ili dogodi nešto neplanirano u gradu pa cijeli raspored dobije novu verziju.

Ovogodišnje Drive In Kino Zagreb pokazalo je koliko organizatori moraju biti spremni na prilagodbu. Samo nekoliko dana prije početka događanja bilo je potrebno pomaknuti datum otvorenja zbog velikog okupljanja povodom proslave dvostruke krune Bad Blue Boysa. Datum koji je već bio isplaniran odjednom više nije odgovarao, a organizatori su morali uskladiti novi termin i obavijestiti publiku o promjeni.

Takve situacije možda zvuče kao mala izmjena u kalendaru, ali iza njih stoji puno više posla. Potrebno je provjeriti odgovara li novi termin svima koji sudjeluju u organizaciji, prilagoditi komunikaciju i pobrinuti se da informacija o promjeni dođe do ljudi koji su planirali doći. Jer najgore što se može dogoditi nije samo pomicanje eventa, nego da netko za to sazna tek kada dođe na lokaciju.

Izvor: privatna arhiva projektnog tima Drive In Kino Zagreb, foto: Marko Lopac

Novi izazov stigao je tijekom vikenda kada se održavao Ironman. Projekcija filma bila je u tijeku kada je počela jaka kiša. U samo nekoliko minuta organizatori su se našli pred odlukom koju nitko ne želi donositi usred događanja. Nastaviti ili prekinuti program?

Kod događanja na otvorenom vrijeme je jedan od rijetkih dijelova organizacije na koji nitko nema utjecaj. Možeš provjeravati prognozu, pripremiti opremu i nadati se najboljem, ali kada kiša stvarno počne, odluke se moraju donositi brzo. U takvim trenucima najvažnije je da publika dobije jasnu informaciju o tome što se događa i što može očekivati.

Prekid projekcije nije scenarij koji organizatori žele, ali je ponekad jedina razumna odluka. Posjetitelji možda neće pamtiti svaki detalj programa, no sigurno će pamtiti jesu li na vrijeme dobili informaciju i kako se organizator snašao kada stvari nisu išle prema planu.

Upravo se u takvim situacijama vidi koliko je organizacija događanja više od samog programa. Potrebno je razmišljati o logistici, sigurnosti, komunikaciji s publikom i partnerima te imati spremno rješenje kada se okolnosti promijene. Plan B nije znak da je plan A bio loš, nego da je netko na vrijeme razmišljao o tome što bi moglo poći krivo.

Drive In Kino Zagreb zato je dobar primjer kako iza jedne opuštene filmske večeri stoji puno više nego što se na prvi pogled čini. Publika dolazi pogledati film, a organizatori se brinu da se on uopće može prikazati.

I dok je gledateljima najvažnije što je na rasporedu, iza kulisa se često odvija sasvim drugačiji film.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
povjerenje PR svijet psihologija publika

PR kao PRvi spoj

Tratinčice i tekst.
Izvor: djelo autora

Prvi spoj obično počinje puno prije nego što se dvije osobe uopće upoznaju. Razmišljamo što ćemo odjenuti, gdje ćemo otići, što ćemo reći, a što možda ipak prešutjeti. Želimo ostaviti dobar dojam, ali ne želimo izgledati kao da se previše trudimo. I upravo je tu PR puno sličniji prvom spoju nego što se na prvi pogled čini.

Kada se brend prvi put obraća publici, događa se nešto vrlo slično. Publika ga upoznaje kroz ime, vizualni identitet, ton komunikacije, društvene mreže, web stranicu, kampanju ili jednu jedinu objavu. Sve to postaje dio prvog dojma. A kao i kod ljudi, jednom stvoren dojam nije uvijek lako promijeniti.

Problem je što publika danas ima gotovo beskonačan izbor. Ako joj se način na koji brend komunicira ne svidi, neće nužno čekati da ga bolje upozna. Jednostavno će prijeći na sljedeći. Zato PR nije samo pitanje toga što želimo reći, nego i kako želimo da se druga strana osjeća nakon što nas upozna.

Kao i na spoju, autentičnost je ključna. Nitko ne želi razgovarati s osobom koja cijelu večer pokušava biti netko drugi, a isto vrijedi i za brendove. Previše neprirodan ili forsiran način komunikacije može ostaviti dojam udaljenosti. S druge strane, iskren, jasan i prepoznatljiv glas može stvoriti osjećaj povjerenja.

A onda dolazi i ono najvažnije, slušanje. Dobar spoj nije monolog jedne osobe, baš kao što dobar PR nije samo pričanje o sebi. Brend mora pratiti što publika govori, što joj je važno i na koji način reagira. Ako stalno govori samo o sebi, vrlo brzo postaje osoba koja na spoju ne prestaje pričati o vlastitim postignućima.

Naravno, prvi dojam nije sve. Kao što jedan loš spoj ne znači da je osoba loša, tako ni jedna neuspješna PR kampanja ne određuje cijeli brend. No početak postavlja očekivanja i može odlučiti hoće li publika poželjeti ostati, saznati više i izgraditi odnos s brendom.

Zato svaki put kada brend izlazi pred javnost vrijedi zastati i pitati se: da je ovo prvi put da se upoznajemo, bi li želio nastaviti ovaj razgovor? Jer PR, baš kao i prvi spoj, nije samo predstavljanje. To je početak odnosa.

AUTOR: MIHAELA BATURINA

Kategorije
Krizna komunikacija krizni PR publika Umjetna inteligencija

AI može biti glasnogovornik. Ali tko odgovara kad pogriješi?

Video koji nikada nije snimljen

Zamisli da otvoriš video i vidiš direktora tvrtke kako se ispričava zbog krizne situacije. Glas mu je miran, lice ozbiljno, poruka uvjerljiva. Jedini problem: direktor nikada nije snimio taj video.

Generativna umjetna inteligencija već može stvoriti vrlo uvjerljiv glas, lice i tekst. Za PR to otvara ogroman prostor za kreativnost, ali i neugodno pitanje: ako publika više ne može biti sigurna tko stvarno govori, što se događa s povjerenjem?

AI kao pomoć, a ne zamjena za odgovornost

AI može biti izvrstan kopilot. Može pomoći u analizi komentara, pripremi prve verzije priopćenja, prevođenju sadržaja ili razradi scenarija. Međutim, trenutak u kojem umjetno stvoren sadržaj izgleda kao autentična izjava stvarne osobe traži drukčiju razinu odgovornosti.

Europski Akt o umjetnoj inteligenciji upravo zato uvodi pravila transparentnosti. Od kolovoza 2026. primjenjuju se određene obveze označavanja AI-generiranog sadržaja, uključujući deepfake sadržaje i određene publikacije o pitanjima od javnog interesa.

Kriza traži stvarnu osobu

Posebno osjetljiva postaje krizna komunikacija. U situaciji u kojoj javnost traži činjenice, ispriku ili objašnjenje, sintetički glasnogovornik može djelovati kao pokušaj izbjegavanja stvarne odgovornosti.

AI može ubrzati pripremu poruke, ali ne bi trebao zamijeniti osobu koja treba stati iza odluke.

Možemo li nije isto što i trebamo li

Za PR stručnjaka pitanje zato više nije samo „možemo li ovo napraviti?“ nego i „hoće li publika znati što gleda?“

Možda ćemo uskoro imati virtualne glasnogovornike koji nikada ne griješe u izgovoru i uvijek su dostupni. Ali reputacija se ne temelji na savršenstvu. Temelji se na odgovornosti.

AI može izgovoriti poruku. Još uvijek čovjek mora stajati iza nje.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Komunikacija PR svijet publika

Komentari su nova press konferencija

Najvažniji dio objave možda nije sama objava

Najvažniji dio objave ponekad uopće nije objava. Nalazi se nekoliko centimetara niže – u komentarima.

Brend može potrošiti dane na savršen vizual, odobriti svaku riječ u opisu objave i objaviti sadržaj u idealno vrijeme. A onda korisnik napiše: „Već tri dana čekam odgovor na mail.“ U tom trenutku PR strategija više nije ono što je pisalo u prezentaciji. PR postaje odgovor ispod komentara.

Korisnička podrška postala je javna

Društvene mreže pretvorile su korisničku podršku u javni prostor. Svaki odgovor vidi ne samo osoba koja je postavila pitanje nego i svi koji čitaju razgovor. Zato jedna rečenica može pokazati je li brend brz, empatičan, birokratski ili jednostavno nezainteresiran.

Prema podacima Sprout Sociala, velik dio korisnika društvenih mreža očekuje odgovor brenda unutar 24 sata, a izostanak odgovora može utjecati na odluku o prelasku konkurenciji.

Community management je također PR

Zanimljivo je da ovdje PR i korisnička podrška praktički postaju isti tim. Osoba koja odgovara na pitanje o neisporučenom paketu istodobno rješava problem i upravlja reputacijom. Generičko „javite nam se u inbox“ ponekad je potrebno, ali ako se ponavlja ispod svakog komentara, brzo zvuči kao automat.

Komentari su pritom i besplatno istraživanje publike. Ako se isto pitanje, prigovor ili nesporazum ponavlja deset puta, problem možda nije u „teškim korisnicima“ nego u nejasnoj poruci brenda.

PR se vidi u odgovoru

Dobro vođen profil zato ne skuplja samo lajkove; on sluša, uči i vraća informacije natrag u organizaciju.

Dobar community management nije samo ljubaznost. To je sposobnost da se problem prepozna, odgovori ljudski i pokaže da iza logotipa stvarno postoji netko tko sluša.

Sljedeći put kada procjenjuješ komunikaciju nekog brenda, nemoj gledati samo objave. Otvori komentare. Tamo se često nalazi najiskrenija verzija njegova PR-a.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Brand Marketing PR svijet publika

Nemoj kupiti ovo: kako je de-influencing postao test povjerenja

Kada „nemoj kupiti“ zvuči uvjerljivije od reklame

Jesi li ikad gledao video u kojem influencer kaže: „Ovo nemoj kupiti“ – i baš zbog toga mu povjerovao više nego nekome tko preporučuje deset proizvoda u minuti? Tu počinje de-influencing, trend koji je zanimljiv upravo zato što na prvi pogled radi protiv marketinga.

De-influencing ne znači nužno odbacivanje brendova. Češće znači odbacivanje pretjerivanja. Publika je umorna od savršenih preporuka, identičnih rutina i proizvoda koji su „must have“ samo zato što su viralni. Kada netko javno kaže da proizvod nije vrijedan novca, da postoji jeftinija alternativa ili da ga većina ljudi zapravo ne treba, takav sadržaj djeluje iskrenije.

Povjerenje se ne gradi samo pohvalama

Za PR stručnjake to je važna lekcija: povjerenje se ne gradi samo pozitivnim porukama. Ponekad ga jača upravo spremnost da se prizna ograničenje proizvoda. Brend koji na kritiku odgovori argumentirano, bez obrambenog tona i bez pokušaja brisanja neugodnih komentara, može ostaviti bolji dojam od brenda koji komunicira samo kada je sve idealno.

To je posebno važno u vremenu kada influenceri imaju sve veću ulogu u oblikovanju mišljenja. Edelmanov Trust Barometer za 2026. pokazuje da ljudi koji već vjeruju influencerima mogu dio tog povjerenja prenijeti i na tvrtke koje oni preporučuju.

Broj pratitelja više nije dovoljan

Za organizacije to mijenja i način odabira suradnika. Broj pratitelja više nije dovoljan kriterij. Važnije postaje ima li influencer dosljedan odnos s publikom, objašnjava li zašto nešto preporučuje i ostavlja li dojam da smije biti kritičan. Suradnja u kojoj je svaka rečenica unaprijed ispeglana može biti sigurna za brend, ali vrlo neuvjerljiva za publiku.

Vrijednost iskrenog „ne“

Zato možda najbolji influencer nije onaj koji će reći da je svaki proizvod savršen. Ponekad je vrijedniji onaj kojem publika vjeruje kada kaže i „da“ i „ne“. U PR-u vjerodostojnost dugoročno vrijedi više od jednog viralnog videa.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
Brand Društvene mreže publika

Što se dogodi kada brend lovi svaki trend?

Danas trend, sutra neugoda

Internet dobije novi meme u ponedjeljak, a do srijede ga koriste dostava hrane, banka, telekom i trgovina namještajem. Zvuči poznato?

Brendovi žele biti dio kulture i to ima smisla. Problem nastaje kada svaki trend postane obavezan zadatak za društvene mreže. Tada komunikacija više ne izgleda spontano, nego kao odrasla osoba koja je naučila novu tinejdžersku riječ i odmah je odlučila koristiti na obiteljskom ručku.

Publika želi relevantnost, ne kopiranje

Istraživanja Sprout Sociala pokazuju zanimljiv paradoks: korisnicima je važno da brend razumije online kulturu, ali dio publike istodobno smatra neugodnim kada se organizacije samo priključuju svakom viralnom trendu.

Publika, dakle, želi da brend razumije internet, ali ne želi da ga kopira bez razloga.

Tri pitanja prije objave

Tu počinje posao PR stručnjaka. Prije nego što se neki meme ubaci u sadržajni kalendar, korisno je postaviti tri pitanja: ima li trend veze s našim identitetom, možemo li mu dodati nešto svoje i hoće li objava i sutra imati smisla?

Ako je odgovor tri puta „ne“, možda je najbolji potez – ne objaviti ništa.

To ne znači da brend mora biti dosadan ili spor. Dobra reakcija na trend može biti vrlo duhovita kada proizlazi iz karaktera brenda. Razlika je između toga da trend iskoristiš kao format za vlastitu ideju i toga da samo zalijepiš logotip na ono što svi već rade.

Nije svaki trend prilika

Najuspješniji brendovi ne pokušavaju zvučati kao svi ostali. Oni imaju vlastiti ton koji publika može prepoznati i bez logotipa. Trend tada može biti začin, ali nije cijeli recept.

U PR-u brzina jest važna, ali nije svaka prilika dobra prilika. Ponekad je veći znak digitalne zrelosti znati koji trend preskočiti nego uspjeti objaviti meme pet minuta prije konkurencije.

Autor: Luka Žmegač

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže komunikacijske vještine Krizna komunikacija krizni PR mediji povjerenje PR u službi stvarne promjene publika

Uloga glasnogovornika u kriznim situacijama

Kriza kao test komunikacije

Krizne situacije mogu pogoditi svaku organizaciju, a upravo tada glasnogovornik postaje ključna veza između organizacije i javnosti. U takvim trenucima javnost očekuje brze, točne i vjerodostojne informacije. Upravo tada na scenu stupa glasnogovornik, osoba koja postaje glavni komunikacijski most između organizacije, medija i javnosti.

Glasnogovornik kao lice organizacije

Glasnogovornik je tijekom krize službeni glas organizacije i jedna od njegovih zadaća je jasno objasniti što se dogodilo, koje su posljedice te koje se mjere poduzimaju za rješavanje problema. Ono što je najvažnije je da informacije budu pravovremene i dosljedne. Nedostatak komunikacije često dovodi do širenja glasina i nepovjerenja.

Također, bitna je i empatija prema osobama koje su pogođene krizom. Javnost najčešće procjenjuje način na koji je poruka prenesena, a ne procjenjuje samo sadržaj poruke. Smiren, profesionalan i suosjećajan nastup može značajno utjecati na percepciju organizacije.

Slika: generirano i autorska obrada u Canvi

Važnost pripreme i transparentnosti

Uspješna krizna komunikacija priprema se puno prije nego što krizna situacija nastupi. Dobar glasnogovornik je onaj koji je educiran za nastupe pred medijima, koji poznaje krizne protokole i koji ima unaprijed pripremljene komunikacijske planove. Time se omogućuje brža reakcija i smanjuje se mogućnost pogrešaka.

Transparentnost u kriznoj komunikaciji izravno utječe na to koliko će biti povjerenje javnosti. Svako skrivanje informacija ili izbjegavanje odgovornosti dodatno narušava ugled organizacije. Čak i kada nisu poznati svi detalji, iskrena komunikacija pomaže u izgradnji povjerenja i vjerodostojnosti.

Slika: autorska obrada u Canvi

Ključ uspješnog upravljanja krizom

Glasnogovornik nije samo onaj koji daje izjave medijima, već i onaj koji upravlja informacijama, oblikuje percepciju javnosti i štiti ugled organizacije. Zato je važno da svaka ozbiljna organizacija ima pripremljenog i educiranog glasnogovornika. Kvalitetna i odgovorna komunikacija postaje jedan od najvažnijih alata za uspješno suočavanje s krizom, posebno u današnje vrijeme kada se informacije brzo šire. Zato se glasnogovornik s razlogom smatra jednim od ključnih aktera svakog kriznog menadžmenta.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri karijera komunikacijske vještine povjerenje publika

Zašto mladi više vjeruju influencerima nego medijima?

Način na koji mladi u posljednjih nekoliko godina dolaze do informacija se značajno promijenio. Televizija, radio ili novine u tiskanom obliku, više nisu glavni izvor vijesti. Mladi sve više vjeruju influencerima koje svakodnevno prate na društvenim mrežama umjesto onome što mogu pročitati i/ili čuti u tradicionalnim medijima. Zašto je došlo do takve promjene?

Bliskost i autentičnost

Osjećaj bliskosti s influencerima je jedan od glavnih razloga za to. U sadržaju koji dijele influenceri mladi mogu vidjeti detalje iz njihovog privatnog života, njihove svakodnevne aktivnosti i osobna iskustva i zbog toga stječu dojam da ih osobno poznaju i da su im slični. Takav dojam ne stječu kada gledaju novinare ili televizijskih voditelja jer im oni, za razliku od influencera, ne djeluju pristupačno i iskreno, a to je ključna stvar koja kod njih stvara povjerenje.

Slika: generirano pomoću Canve

Društvene mreže kao glavni izvor informacija

Današnji mladi većinu vremena provode na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea. Informacije im dolaze brzo, u kratkom i zanimljivom formatu. Budući da su influenceri stalno prisutni na tim mrežama, njihovi sadržaji često imaju veći doseg od vijesti koje objavljuju tradicionalni mediji.

Personaliziran sadržaj

Influenceri se obraćaju točno određenoj publici, za razliku od medija koji nastoje zadovoljiti širu publiku. Netko će pratiti modne influencere, netko sportske, a netko stručnjake za tehnologiju ili influencere koji putuju u različite dijelove svijeta. Takav sadržaj mladima djeluje relevantnije jer odgovara njihovim specifičnim interesima, a tradicionalni mediji, s druge strane, zbog širine interesa publike koju žele privući, ponekad kreiraju sadržaje koji djeluju općenito i udaljeno.

Slika: generirano pomoću Canve

Nepovjerenje prema tradicionalnim medijima

Mnogi mladi smatraju da su mediji pod utjecajem politike, oglašivača ili različitih interesnih skupina. Zbog toga često sumnjaju u objektivnost informacija koje dobivaju. Influenceri se predstavljaju kao neovisni pojedinci koji iskreno iznose svoje mišljenje, iako ni oni nisu uvijek potpuno nepristrani.

Važnost kritičkog razmišljanja

Važno je sve informacije koje mladi konzumiraju prateći sadržaje odabranih influencera provjeravati iz više izvora, iako i oni mogu biti koristan izvor informacija i inspiracije. Kritičko razmišljanje i provjera istinitosti informacija ključni su za donošenje informiranih odluka stoga se povjerenje ne bi trebalo temeljiti samo na popularnosti ili velikom broju pratitelja.

Povjerenje mladih prema influencerima rezultat je njihove autentičnosti, dostupnosti i prisutnosti na društvenim mrežama. Ipak, ni influenceri ni mediji nisu nepogrešivi. Najbolji pristup je kombinirati različite izvore informacija i razvijati kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo.

Autorica: Mirna Marković