Kategorija: Održivost

Kategorije
Djeca Ljudi Odmor Održivost prijateljstvo Sport

Više od igre: Kako je malonogometni turnir u Solinu postao događaj koji okuplja cijelu zajednicu

Malonogometni turnir Solin prerastao je sportsko natjecanje i postao jedan od najprepoznatljivijih ljetnih događaja u Dalmaciji
Osobna galerija

U vremenu kada se često govori o tome kako se ljudi sve manje druže uživo, postoje događaji koji pokazuju da zajedništvo i dalje ima posebno mjesto u našim životima. Jedan od njih svakako je Malonogometni turnir Solin, koji je tijekom godina prerastao okvire običnog sportskog natjecanja i postao važan društveni događaj za cijelu lokalnu zajednicu.

Mjesto susreta svih generacija

Ove godine turnir se održava petu godinu zaredom na igralištu Arapovac u Solinu, a interes za sudjelovanje ponovno je nadmašio očekivanja. Više od 70 prijavljenih ekipa potvrđuje kako je riječ o događaju koji iz godine u godinu privlači sve veći broj sportaša, rekreativaca i ljubitelja nogometa.

No, ono što ovaj turnir čini posebnim nije samo broj ekipa ili sportski rezultati. Turnir okuplja različite generacije, od najmlađih navijača do veterana koji svojim nastupima pokazuju da ljubav prema nogometu ne poznaje godine. Upravo je veteranski dio turnira dodatno obogatio program i stvorio priliku za susrete nekadašnjih suigrača i sportskih prijatelja.

Kada sport povezuje zajednicu

Tijekom natjecanja igralište postaje mjesto susreta obitelji, prijatelja i svih onih koji žele provesti večer u ugodnoj atmosferi. Uz sportska uzbuđenja, posjetitelji imaju priliku uživati u druženju, navijanju i sadržajima koji turnir pretvaraju u pravi ljetni događaj za cijeli grad.

Veliku ulogu u uspjehu turnira imaju brojni partneri i sponzori koji prepoznaju njegov značaj za lokalnu zajednicu. Njihova podrška omogućava kvalitetniju organizaciju, bogatiji program i stvaranje pozitivnog okruženja koje promiče sport, zdrav način života i zajedništvo.

Pobjednik je cijeli grad

Malonogometni turnir Solin tako nije samo natjecanje za pehare i medalje. On predstavlja mjesto gdje nastaju nova prijateljstva, obnavljaju se stara poznanstva i stvaraju uspomene koje ostaju dugo nakon posljednjeg sučevog zvižduka.

Dok lopta i ove godine putuje terenom Arapovca, jedno je sigurno -pobjednici nisu samo ekipe koje osvoje turnir, već cijela zajednica koja se ponovno okupila oko sporta, druženja i zajedničkih vrijednosti

Autorica: Josipa Jerković

Kategorije
komunikacijske vještine Marketing Održivost povjerenje PR svijet

Greenwashing – prodaju li nam brendovi lažnu održivost?

Održivost koja dobro izgleda

Posljednjih godina održivost je postala jedna od najčešćih riječi u marketinškim kampanjama. Gotovo svaki brend želi pokazati da brine o okolišu. Zelena ambalaža, prirodni motivi i poruke o zaštiti planeta postali su dio svakodnevne komunikacije.

No koliko su te poruke stvarne, a koliko služe stvaranju pozitivne slike o brendu?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada ekologija postane marketinški alat

Greenwashing označava situaciju u kojoj tvrtke predstavljaju svoje proizvode ili poslovanje ekološki prihvatljivijima nego što zapravo jesu. Na prvi pogled sve izgleda održivo, ali iza lijepih poruka često nedostaju konkretni dokazi.

Problem je što kupci danas sve više žele podržati odgovorne brendove. Kada se pokaže da su određene tvrdnje bile pretjerane ili netočne, povjerenje se vrlo brzo gubi.

Iz perspektive odnosa s javnošću transparentnost postaje važnija nego ikada. Smatram da publika danas ne očekuje savršenstvo, ali očekuje iskrenost. Dugoročno gledano, iskrena komunikacija vrijedi više od bilo koje zelene etikete na proizvodu.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Brand Imidž Moda Održivost

Kolaboracija Zare i Galliana – samo korist za PR hype ili stvarna korist za kupce svakodnevnice

Editorijali Zare i John Galliana, slika dizajnera
Naziv: djelo autora

Dizajner i bezvremenska ikona modne industrije, John Galliano, iznenadio je obožavatelje mode s posljednim potezom. Nakon poznatih i slavnih kreacija za Dior 90-ih i ranih 2000-ih poznatih po avangardnim i luksuznim vizualima, a i uspješne samostalne karijere dizajniranja, najnoviji potez slavnog umjetnika uključuje kolaboraciju sa španjolskim brendom Zara.

Odabir ovog brenda ubrzo je počeo podizati prašinu i mnogi komentari uključuju čuđenje što je Galliano odabrao tzv. „fast fashion“ brend nakon desetljeća rada za visoku modu. S druge pak strane, nekolicina smatra da je ovaj potez revolucionaran i odličan korak k približavanju visoke mode svakodnevnici, za sad u manjim dozama. Gallianova vizija za ovu kolaboraciju je da pristupi arhivima Zare i vrati se korijenima uz svoj prepoznatljiv štih.

Zara je osnovana u Španjolskoj 1975. godine i godinu nakon toga je otvorila svoju prvu prodavaonicu u New Yorku. Od 1970-ih, Zara diljem svijeta postavlja nove trendove te pristupačnim cijenama i elegantnim dizajnom zadovoljava potrebe i ukuse ljudi širom svijeta, uključujući žene, muškarce, djecu i mlade. Korijeni Zare ležei u klasičnim siluetama i elegantnom dizajnu koji je bezvremenski, a u isto vrijeme prati potrebe i trendove koji se danas traže na tržištu.

Danas fast fashon brendovi koriste kolaboracije s visokom modom kao snažan PR alat kako bi spojili masu i luksuz. U rekordnom roku, fast fashion nudi novu, pristupačniju verziju couture komada širokoj publici kako bi osjetili dio tog luksuza. Zanimljivo je to što danas sve više „svakodnevnih“ brendova dostupnih široj javnosti eksperimentira s visokom modom i nudi nove proizvode koji do sada nisu bili dostupni javnosti, poput nedavne kolaboracije H&M-a i Muglera te Manga i Victorie
Beckham.

Unatoč različitim reakcijama, može se zaključiti da je suradnja svjetskog dizajnera i jednog od najpopularnijih brendova koji je danas favorit svim naraštajima, predstavlja novu stranicu u povijesti mode. Spajanjem avangardnog stila i svakodnevne pristupačnosti može se dobiti sjajan i zanimljiv rezultat koji će biti željno iščekivan za ljubitelje mode.

AUTOR: NATALI BUKVIĆ

Kategorije
Društvene mreže Imidž Održivost PR svijet studenti život

Kako male studentske inicijative mogu privući pažnju medija

Često se čini da su mediji rezervirani samo za „velike priče“ – korporacije, poznate osobe ili nacionalne događaje. No istina je da male, autentične studentske inicijative itekako mogu privući pažnju javnosti i medija – ako znaju kako.

Bez obzira radi li se o ekološkoj akciji, kampanji za mentalno zdravlje, kulturnom projektu ili prosvjedu za bolje studentske uvjete, vaša inicijativa ima potencijal da postane vijest. Evo nekoliko konkretnih savjeta kako to postići.

1. Imajte jasnu poruku i autentičnu priču

Mediji vole priče koje imaju „ono nešto“ – iskrenost, strast i jasan cilj. Prije nego što se obratite novinarima, zapitajte se:

  • Što je svrha naše inicijative?
  • Kome želimo pomoći ili što želimo promijeniti?
  • Zašto je ovo važno baš sada?

Autentičnost, osobna motivacija i relevantnost teme ključ su za zainteresirati medije.

2. Tko je vaš glasnogovornik?

Važno je da netko iz tima može jasno, sažeto i motivirano predstaviti vašu inicijativu. To ne mora nužno biti predsjednik udruge – nekad je snažnije ako govori netko tko je osobno povezan s temom i može prenijeti stvarne emocije.

3. Počnite s lokalnim medijima

Lokalni portali, radio stanice i televizije često su otvoreniji prema studentskim temama, osobito ako je riječ o događaju koji se odvija u njihovoj sredini. Kontaktirajte ih s kratkim predstavljanjem i pozivom – lokalna vidljivost često otvara vrata većim redakcijama.

4. Dobro pripremljeno priopćenje za medije

Priopćenje ne mora biti dugačko, ali treba sadržavati osnovne informacije:

  • Tko ste vi?
  • Što organizirate?
  • Gdje i kada?
  • Zašto je to važno?
  • Koga mogu kontaktirati za više informacija?

Dodajte nekoliko kvalitetnih fotografija ili vizuala i eventualno jedan-dva citata članova inicijative.

5. Budite prisutni na društvenim mrežama

Društvene mreže često su prvi izvor informacija za novinare. Objavljujte vizualno privlačan sadržaj, koristite relevantne hashtagove i označite lokalne portale – možda baš vaša objava završi u medijskom članku.

6. Povežite se s drugim inicijativama

Suradnja s drugim studentskim organizacijama, udrugama ili institucijama može proširiti vaš doseg i povećati vjerodostojnost. Zajedno ste jači – a i veća je šansa da vas mediji primijete.

7. Budite uporni, ali pristojni

Ako ne dobijete odgovor odmah – ne odustajte. Pošaljite kratki podsjetnik nakon nekoliko dana. Ljubazan i profesionalan ton uvijek ostavlja dobar dojam. Ako vas odbiju – zahvalite na vremenu i ostavite otvorena vrata za buduću suradnju.

Zaključno…

Male studentske inicijative mogu imati velik utjecaj – ako ih ljudi čuju. Mediji su moćan alat da vaša poruka stigne do šire publike, ali sve kreće od vas. Iskrena priča, dobra priprema i malo hrabrosti često su dovoljni da privučete pažnju – i možda baš vi postanete sljedeća vijest koja inspirira.

autor: Ani bučevič
Kategorije
Društvene mreže Imidž Keep up Održivost Osobni imidž PR svijet

PR i etika: Tanka linija između “informiramo javnost” i “igramo se Boga”

U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.

Gdje završava istina, a počinje spin?

E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.

PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”.
I to je etički problem broj jedan.

Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.

A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“

Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?

U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.

autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Influenceri Krizna komunikacija Moda Održivost Osobni imidž PR svijet

H&M Kriza 2018

Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji

U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.

Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom

U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.

Glavni problemi:

Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.

Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.

Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.

Izvinjenje i povlačenje proizvoda

H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.

Posljedice i daljnje reakcije

Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.

Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?

Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

Izvor: https://www.fakt.pl/wydarzenia/swiat/sklep-handm-zdemolowany-to-przez-bluze-coolest-monkey-in-the-jungle/sx1nbvb

Zaključak: Lekcije iz H&M-ovog kriznog PR-a

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

autor: Chiara Barbara mrkić

Kategorije
Društvene mreže Event management Imidž Keep up Održivost PR svijet Storytelling Zagreb

Kako se sveučilišta koriste PR-om za privlačenje novih studenata?

U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.

1. Priče koje inspiriraju

Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.

2. Suradnja s medijima i influenserima

Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.

3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža

Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.

4. Brendiranje kampusa i identiteta

PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.

5. Otvoreni dani i događanja

Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.

Autor: Ani Bučević