Rebranding je postao jedan od najvažnijih alata za održavanje relevantnosti u modernoj pop industriji. U vremenu kada se trendovi na društvenim mrežama jako brzo mijenjaju, izvođači se moraju konstantno prilagođavati publici i stvarati novi interes kako ne bi izgubili svoju poziciju na sceni.
Dobar primjer toga je Zara Larsson, švedska pjevačica koja je godinama bila poznata po hitovima poput „Lush Life“ i „Symphony“, ali koja nakon početnog uspjeha nije uspjela dugo zadržati status velike pop zvijezde. Iako je imala snažan vokal i nekoliko globalnih hitova, publika ju je počela doživljavati kao još jednu generičnu pop pjevačicu bez jasno definiranog identiteta.
Njezin imidž godinama se temeljio na minimalizmu i „clean girl“ estetici, neutralne boje, jednostavan styling i siguran pop imidž. Međutim, upravo je taj pristup doveo do toga da se relativno brzo izgubi među brojnim novim izvođačima. Na društvenim mrežama i u pop kulturi nije imala prepoznatljiv vizualni potpis, što je danas gotovo jednako važno kao i sama glazba. Čak su i fanovi na Redditu i glazbenim forumima često komentirali kako Zara „nema brend“ ili jasnu umjetničku osobnost.
Izvor: preuzeto s interneta
Promjena se dogodila tijekom posljednjih godinu dana, kada je Zara Larsson napravila potpuni estetski i komunikacijski zaokret. Umjesto minimalizma, počela je koristiti jarke boje, Y2K estetiku, šljokice, tropske motive, neon detalje i vizuale inspirirane nostalgijom ranih 2000-ih. Njezina nova „Midnight Sun“ era postala je vizualno izrazito prepoznatljiva. Publika ju je počela povezivati s ružičastim i žutim tonovima, cvjetnim motivima i energičnim, zabavnim sadržajem na društvenim mrežama.
Izvor: preuzeto s interneta
Važno je naglasiti da njezin rebranding nije bio samo vizualan. Zara Larsson počela je graditi autentičniji odnos s publikom i naglašavati vlastitu kreativnu kontrolu nad glazbom i imidžem. U intervjuima je govorila kako više ne želi biti samo „izvođačica hitova“, nego umjetnica s jasnim identitetom. Upravo je ta kombinacija snažnog vizualnog identiteta, autentičnosti i korištenja viralne kulture dovela do toga da ponovno postane jedna od najrelevantnijih pop izvođačica na društvenim mrežama.
Zara Larsson pokazuje koliko je danas važan konzistentan i prepoznatljiv osobni brend. Talent nije više dovoljan sam po sebi, publika traži estetiku, priču i emociju s kojom se mogu povezati.
Zanate li onaj osjećaj kad napokon dođe proljeće u Zagreb i odjednom se sve promijeni.
Službeno nije to proglašeno u Narodnim Novinama, ali svi znamo da postoji onaj trenutak kada se grad prebaci iz zimskog sivila u proljetni način rada. Izlaskom sunca, sve one jakne, kapute i čizme strpamo na dno ormara, a mi se na kavama selimo po terasama kafića i ostalih ugostiteljskih objekata, ljudi se počnu ponašati kao da im u mozgu zvoni mali romantika alarm.
I tako sa prvim bubama koje se migolje van svojih čahura pojave se i one druge, „ bube u glavama ljudi“.
I znate kako ono ide, odjedanput svi gledaju nekoga malo duže nego inače. Netko se smije SMS-u na mobitelu kao da je upravo dobio stipendiju života. Netko „ slučajno“ prolazi ulicom tri puta dnevno. Netko se uređuje za predavanje kao za dodjelu Oscara, a ne za kolegij u 18.50.
Zagrebačko proljeće ima taj neki čudni efekt. Grad postaje velika otvorena pozornica za male ljubavne nesporazume, zgode i nezgode, slučajne susrete i poglede koji traju pola sekunde duže nego što bi trebali.
I odjednom kava više nije samo kava
Kava u zimi znači preživljavanje, pijemo je da se razbudimo, ugrijemo i nekako izdržimo dan. Ali s proljećem ta kava dobiva potpuno jednu novu funkciju. Postaje društveni događaj, izlika, poziv, test, i počesto možda početak nečeg nama jako važnog.
„ Idemo na kavu“ s proljećem to više nije samo pitanje, to može značiti puno više nego mislimo isprve. To je ono neizrečeno poput možda, sviđaš mi se, dosadno mi je, želim ići u šetnju, treba mi zraka, ne mogu biti u četiri zida, hm možda nešto bude a možda i ne bude, tko zna ali idemo vidjeti.
Zagrebačke terase, parkovi i vrtovi postanu s proljećem, pravi mali komunikacijski punktovi. Netko sijedi opušteno, ali zapravo sve prati i snima. Netko glumi da ne gleda, ali gleda i gleda. Netko priča o faksu, a zapravo pokušava shvatiti je li ovo prijateljska kava ili je možda na tragu nečega šta će dobiti mogući nastavak.
Iz PR kuta proljetna kava odličan je primjer neverbalne komunikacije. Jer ponekad je lakše a i više se kaže na način kako netko drži tu šalicu kave, nego oni nezgrapni razgovori zar ne?.
Studenti i proljeće
Studenti su posebna kategorija, tijekom zime svi izgledamo kao da nas je pregazio vlak, ili bolje rečeno, kao onaj popunjeni svakodnevni raspored, seminari i apsolutni nedostatak vitamina D. a onda s proljećem na vratima sve se nešto promijeni i odjednom se pojavi energija za sve, osim za ono što zaista treba napraviti.
Rad na seminaru čeka, neka čeka!. Idem šetati gradom to ne čeka, idem na svoju omiljenu terasu popiti kavu i vidjeti ljude. Grupni projekt kasni zbog nekog, ali kad se pojavi izgleda bolje i zanimljivije nego ona prezentacija šta ju je trebalo poslati odavno.
Proljeće zna studentima stvoriti lažan osjećaj da imamo vremena na pretek. Sunce sija, ljudi vani, Zagreb izgleda ljepše, a obaveze se čine manje hitnima. I onda nas pogodi podsjetnik iz kalendara da su rokovi blizu, i da ove blogove treba ispisati do kraja i shvatimo da romantika ne piše seminare sama.
Ljubav, algoritmi i slučajni susreti
Nekad smo se upoznavali u klubu na koncertima barovima ili drugi put susret, ako se dogodi treći pada dogovor idemo na kavu. A danas to upoznavanje radimo slično ili preko aplikacija.
Storyja, likova i onog čudnog trenutka kad shvatimo da netko gleda naš story odmah nakon objave, pa se mi pravimo da to ništa ne znači.
Ali u proljeće i digitalna komunikacija dobije svoju temperaturu, poruke su brže intenzivnije.
Emoji se koriste hrabrije. Srce više nije samo reakcija već i potencijalna strategija. A onaj „haha „ u poruci može se analizirati duže nego rezultati izbora.
Skloni smo s proljećem vidjeti i znakove koji možda i nisu tu samo zbog nas već želimo da nam nešto znače. Netko nas je pogledao? Znak: Netko lajka našu objavu? Znak. Netko je sjeo blizu nas u tramvaju? Svemir šalje poruku.
Proljeće ne mari za realnost. Proljeće voli radost i zaplet.
Zagreb zna u proljeće izgledati kao mala kulisa za ljubavne početke. Zrinjevac, Cvjetni, Tkalča, parkovi i terase, klupe i tramvaji i sve one male lijepe stvari koje život čine boljim.
I kad bi trebala PR kampanja za Zagreb u proljeće, slogan bi bio, „ Dođi po kavu, ostani zbog pogleda“ jer baš tako nekako i funkcionira. Ljudi izađu zbog sunca, ostanu zbog mogućnosti da se nešto dogodi. Te bube u glavi nas natjeraju da se uredimo, izađemo, nasmijemo, pošaljemo poruku, sjednemo na kavu i pogledamo ljude oko sebe.
Proljeće u Zagrebu donese gužve na terasama i posebnu kolektivnu zbunjenost koju zovemo ljubav, simpatija ili jednostavno bube u glavi.
I neka buba u glavi, nisu one uopće loše, neke nas natjeraju da se nasmijemo da izađemo iz rutine i možda nekome kažemo nešto što smo cijelu zimu odgađali.
Malo je javnih osoba koje su uspjele izgraditi toliko snažan odnos sa svojom publikom i slušateljima kao Taylor Swift. Iako je poznata po glazbenoj karijeri, njezin uspjeh često se proučava i kroz perspektivu odnosa s javnošću.
Njezin primjer pokazuje kako kvalitetna komunikacija može stvoriti jednu od najvjernijih zajednica obožavatelja na svijetu.
Slika: Pixabay
Više od glazbene zvijezde
Taylor Swift nije samo pjevačica. Tijekom godina izgradila je prepoznatljiv osobni brend temeljen na autentičnosti, otvorenoj komunikaciji i bliskom odnosu sa svojim fanovima.
Upravo je ta povezanost postala jedan od glavnih razloga njezine dugogodišnje popularnosti.
Snaga direktne komunikacije
Društvene mreže omogućile su poznatim osobama da komuniciraju bez posrednika. Taylor Swift često koristi vlastite kanale i društvene mreže kako bi podijelila važne vijesti, zahvalila obožavateljima ili objasnila određene situacije.
Takav pristup stvara osjećaj bliskosti i povjerenja.
Zajednica kao najveća snaga
Jedan od najvažnijih ciljeva PR-a jest stvaranje zajednice. Taylor Swift uspjela je izgraditi publiku koja ne prati samo njezinu glazbu, već aktivno sudjeluje u njezinim projektima i promovira ih.
Takva razina povezanosti rijetko se postiže bez dugoročne i dosljedne komunikacije.
Posljednjih godinu dana jedno ime sve se češće pojavljuje na društvenim mrežama, u medijima i među mladima – Jakov Jozinović. Od objava na TikToku do rasprodanih koncerata i Zagrebačke arene, njegov uspon pokazuje koliko su danas odnosi s javnošću i digitalna komunikacija važni za izgradnju uspješne karijere. Jakov nije postao prepoznatljiv samo zbog glazbe, već i zbog načina na koji je predstavljen publici.
Od društvenih mreža do velikih pozornica
Nekada su mladi pjevači svoju publiku gradili kroz televizijske nastupe i radijske hitove. Danas se put do publike često događa preko društvenih mreža. Jakov Jozinović svoju je popularnost počeo graditi objavama glazbenih obrada koje su privukle velik broj pratitelja i pregleda. Upravo su društvene mreže omogućile da njegov talent u kratkom vremenu dođe do velikog broja ljudi.
Autentičnost kao najjači PR alat
Jedan od razloga njegove popularnosti jest činjenica da ga publika doživljava kao pristupačnog i iskrenog. U vremenu kada publika lako prepoznaje umjetno stvorene zvijezde, autentičnost postaje jedna od najvažnijih vrijednosti. Jakov kroz svoje nastupe i objave ostavlja dojam osobe koja nije promijenila svoj način komunikacije unatoč velikom uspjehu.
Snaga TikToka i Instagrama
Danas više nije dovoljno imati dobru pjesmu. Potrebno je stvoriti priču koja će zainteresirati publiku. Videozapisi, osobne priče, reakcije publike i sadržaj iza pozornice omogućuju pratiteljima da se osjećaju dijelom cijelog puta.
Jakov je primjer kako društvene mreže mogu postati snažan alat za izgradnju osobnog brenda. Njegova popularnost među mladima velikim je dijelom rezultat upravo digitalne prisutnosti i komunikacije s publikom.
Kada publika postane zajednica
Najuspješniji brendovi i javne osobe ne stvaraju samo pratitelje nego zajednicu. Oko Jakova se vrlo brzo formirala publika koja prati njegove nastupe, dijeli sadržaj i aktivno sudjeluje u njegovom uspjehu.
To je jedan od glavnih ciljeva odnosa s javnošću – stvoriti osjećaj pripadnosti. Kada publika osjeća da je dio nečije priče, podrška postaje mnogo snažnija od običnog interesa.
Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma
Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?
Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.
KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA
Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.
PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE
Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.
. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.
Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.
U svijetu reflektora i neprekidne pažnje javnosti, karizma je često ona nevidljiva nit koja određuje tko ostaje zapamćen, a tko nestaje u gomili.
Karizma kao ključ uspjeha
Ona ne dolazi s titulama niti se može kupiti popularnošću već se osjeti u načinu na koji netko govori, stoji na pozornici ili komunicira s publikom. Upravo zato karizma u svijetu slavnih često ima veću težinu od samog talenta. Publika ne prati samo ono što netko radi, nego i kako ih ta osoba čini da se osjećaju. Upravo emocija koju netko prenosi često ostavlja jači trag od samog sadržaja ili nastupa jer se ljudi ne povezuju isključivo s djelima, već s dojmom i energijom koju ta osoba ostavlja iza sebe.
Što zapravo znači karizma
Karizma je spoj samopouzdanja, autentičnosti i načina na koji se osoba povezuje s drugima. Neke slavne osobe osvajaju energijom i scenskom prisutnošću, druge smirenošću ili iskrenošću. Upravo ta raznolikost čini karizmu posebnom jer ne postoji jedan univerzalan recept.
Publika danas traži stvarnost
U doba društvenih mreža publika sve više traži stvarnost, a ne savršenstvo. Savršeno uređene objave i ispolirani imidži više nisu dovoljni da zadrže pažnju jer ljudi danas brzo prepoznaju ono što djeluje umjetno ili isforsirano. Zbog toga su karizmatični oni koji se ne boje pokazati svoju osobnost i nesavršenosti, već ih prihvaćaju kao dio svoje priče. Ljudi se lakše povezuju s onima koji djeluju iskreno i pristupačno nego s nedostižnim idealima. Upravo u toj autentičnosti pronalaze osjećaj bliskosti i povjerenja.
Može li se karizma naučiti
Iako se često smatra da se karizma ili ima ili nema, ona se može razvijati kroz komunikaciju, samopouzdanje i način interakcije s drugima. U svijetu slavnih upravo to često čini razliku između prolazne popularnosti i dugotrajnog uspjeha.
Ovog ljeta Pulska Arena ponovno postaje središte velikih glazbenih događanja i jedno od najzanimljivijih mjesta za koncerte u Hrvatskoj.
Bogat i raznolik koncertni program, koji uključuje domaće i strane izvođače, privlači posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva te stvara veliku pozornost javnosti. Sve veći broj najavljenih koncerata pokazuje koliko su ovakvi događaji važni ne samo za zabavu, već i za razvoj turizma i promociju grada Pule kao popularne ljetne destinacije.
Među izvođačima koji će nastupiti u Pulskoj Areni nalaze se neka od najvećih imena svjetske glazbene scene. Ovog ljeta publiku očekuju koncerti izvođača poput Lennyja Kravitza, Rickyja Martina, Johna Legenda, Stinga, Mobyja i Jovanottija, ali i izvođača kao što su Lorde, Tom Odell i Nick Cave. Posebno zanimanje izaziva i dolazak DJ-a Black Coffeea, koji je već nastupao u Puli prošlog ljeta i tada privukao velik broj posjetitelja.
Osim stranih izvođača, u programu sudjeluju i regionalne zvijezde koje dodatno obogaćuju koncertnu sezonu. Nastupi izvođača poput Severine i Zdravka Čolića privlače publiku iz Hrvatske i susjednih zemalja, a upravo ta kombinacija domaćih i stranih izvođača čini program zanimljivim i raznolikim.
Posebnu vrijednost ovim događajima daje sama Pulska Arena, koja tijekom ljeta postaje velika open-air pozornica pod zvijezdama. Upravo takav jedinstven prostor čini koncerte još posebnijima i dodatno privlači posjetitelje iz različitih zemalja.
Koncerti u Pulskoj Areni imaju i veliki utjecaj na turizam. Tijekom ljeta grad Pula bilježi povećan broj posjetitelja, a mnogi turisti planiraju svoj odmor upravo prema datumima koncerata. Takvi događaji ne donose samo zabavu, nego i doprinose promociji grada te stvaraju jedinstvenu atmosferu koja ostaje u sjećanju posjetitelja.
Na kraju, može se reći da bogat koncertni program u Pulskoj Areni predstavlja puno više od same glazbe. On doprinosi promociji grada Pule, privlači turiste iz različitih zemalja i stvara jedinstvenu atmosferu koja ostaje u sjećanju posjetitelja. Upravo zato se može očekivati da će i ovo ljeto Pulska Arena biti jedno od najvažnijih mjesta glazbenih događanja u Hrvatskoj.
U svijetu odnosa s javnošću, ništa nije prepušteno slučaju, pa tako ni zajedničko pojavljivanje kraljice popa, Madonne, i trenutno najsjajnije mlade zvijezde, Sabrine Carpenter.Ovaj kratki, ali moćni trenutak na pozornici bio je školski primjer kako se upravlja percepcijom brenda na dva različita, ali komplementarna fronta.
Sve počinje onim što u PR-u zovemo transfer autoriteta ili “blagoslov”. Za Sabrinu Carpenter, stajati rame uz rame s ikonom poput Madonne znači dobivanje onog nedostižnog “pečata izvrsnosti”. To je direktna poruka industriji i javnosti: “Ova djevojka nije samo prolazni TikTok trend, ona je nasljednica.” Kroz ovaj endorsement, Sabrina je preskočila godine dokazivanja i dobila globalni legitimitet koji se ne može kupiti.
No, ta suradnja nije bila jednosmjerna ulica. Dok je Sabrina dobivala na težini, Madonna je izvela majstorski potez podmlađivanja brenda ili rejuvenation. Njezin najveći izazov danas je ostati relevantna generaciji Alpha i Gen Z, a povezivanjem sa Sabrinom, čiji hitovi trenutno dominiraju, Madonna je iskoristila takozvani “haloefekt”. Na taj je način ušla u digitalni prostor mlađe publike na skroz organski način, pokazujući da je i dalje ona koja postavlja pravila igre i bira koga će pustiti u svoj krug.
Ono što ovaj trenutak čini uistinu iconic je činjenica da smo svjedočili sudaru dviju era koje su redefinirale pop kulturu. Vidjeti Madonnu, koja je izmislila moderni marketing slavnih, i Sabrinu koja je taj marketing usavršila u digitalno doba. Taj vizualni kontrast gdje se nalazi neosporna povijest glazbe s jedne strane i trenutno najrelevantnija pop energija s druge stvorila je rijetki kulturološki potres. To je bio trenutak koji je “srušio Internet”.
Osim same popularnosti, ovaj susret je kreirao i snažan narativ o kontinuitetu i ženskom osnaživanju. Umjesto priče o rivalstvu, dobili smo emotivnu PR poruku o podršci starije kolegice mlađoj. To je strateški omekšalo Madonnin imidž “nedodirljive dive” i pretvorilo ga u imidž mentora, što je savršena taktika za ovu fazu njezine karijere.
Cijela ova priča dokaz je da se najbolji PR potezi temelje na čistoj simbiozi. Dok je Sabrina dobila povijesnu težinu, Madonna je dobila suvremenu oštrinu. U svijetu gdje pažnja publike traje svega nekoliko sekundi, ovaj duo je uspio “kupiti” sate i sate medijskog prostora jednom jednostavnom, ali genijalnom nastupu na pozornici.
Natpis za najavu koncerta za Coachellu- preuzto sa Instragrama
Fenomen neočekivanog trenutka
#bieberchella više je od digitalnog trenda; postao je simbol povratka jedne od najvećih ikona 21. stoljeća- Justina Biebera. Njegova se pojava ne smatra samo spektaklom na najutjecajnijem glazbenom open-air festivalu u Americi, već pažljivo „tempirana bomba“ koja je podsjetila svijet zašto pop kultura i dalje gravitira oko njegovog imena, čak i nakon duže medijske pauze.
PR genijalnost: Manje je više
Iako sam nastup nije bio tajna, Bieber je uspio iznenaditi publiku specifičnim elementima i neočekivanim gostima. Za vrijeme nastupa, osvrnuo se na vlastite humoristične viralne trenutke iz prošlosti, poput videa u kojem se sudara sa staklenim vratima ili nedavnog “I’m standing on business” ispada pred paparazzima što je pridonijelo jačem povezivanju sa publikom s obzirom na dugu pauzu od glazbe i pojave na pozornici. Također je dio nastupa izveo uz pomoć laptopa, puštajući svoje stare videozapise s YouTube-a te pjevajući uz njih što su obožavatelji percipirali kao intiman povratak korijenima.
Zašto je pop kultura trebala ovo?
Velike zvijezde služe kao zajednički nazivnik u fragmentiranoj industriji. One generiraju kolektivno iskustvo koje nedostaje u svijetu algoritama. Stoga se može reći da Bieberov povratak nije samo pitanje nostalgije za “Baby” erom, već dokaz da pop kultura i dalje treba karizmatične predvodnike koji mogu ujediniti publiku širom svijeta.
Budućnost u znaku znatiželje
Bieberchella je postavila temelje za novu fazu njegove karijere. Dok fanovi analiziraju i neprekidno gledaju svaki kadar nastupa, PR stručnjaci analiziraju moć brenda koji ne blijedi. Pop kultura je službeno ponovno postala uzbudljiva, a oči cijelog svijeta sada su uprte u idući potez kanadske superzvijezde.
Beach, Please! najpoznatiji je festival hip-hop glazbe u Europi. Održava se u Rumunjskoj u ljetovalištu Costinești na obali Crnog mora. Nalazi se 3 sata od Bukurešta. Festival za 2026. godinu odvijat će se od 8. do 12. svibnja. Festival je prepoznat diljem cijelog svijeta zbog ogromne količine svjetskih izvođača čiji se nastupi održavaju tijekom pet dana trajanja festivala. Prošle godine broj izvođaća je brojio 200 izvođača hip-hopa, trapa i rapa.
OVOGODIŠNJA NAJAVA
Prodaja karata i najava samih izvođača za nadolazeći festival kreće netom nakon održavanja zadnjeg. Kada je lineup nepoznat karte se prodaju po jako pristupačnim cijenama, dok se tijekom mjeseci i objavljivanja izvođača cijene penju točnije cijene se penju po frazama. Potoje četiri faze: Early Bird / Phase 1: Početne cijene kretale su se od oko 100 EUR. Phase 2: Cijene za General Access su porasle na otprilike 150 – 170 EUR. Trenutna faza (travanj 2026.): Cijena za General Access iznosi 196 EUR. Finalna faza: Očekuje se da će cijene doseći maksimalni iznos od preko 250 EUR neposredno prije festivala.
Ove godine glavna tri izvođača su Playboi Carti, Don Toliver i Future koji su ujedno i prvi najavljeni. Također ove godine imate priliku vidjeti sljedeće izvođaće: Tyla, Yeat, Quavo,BIA, INNA, CHE, Nine Vicious, B.U.G. Mafia, Deliric te mnogi drugi koji su već najavljeni te mnogi drugi čija najava tek slijedi. Najava novog izvođaća dolazi svakih nekoliko dana.
Beach, Please! u medijima je vrlo prepoznatljiv zbog primarnih boja festivala koje su crna, zelena i roza te se koriste raznim simbolima i teaserima kako bi svoje fanove držali u isčekivanju. Festival ima odličan PR te su vrlo aktivni na svim društvenim mrežama i na vlastitoj stranici koja je uređena u njihovim bojama koje se prožimaju na svim drugim mežama.
