Kategorija: Marketing

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Automatski sat iz Royal Pop kolekcije
Izvor: djelo autora

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje komunikacijske vještine kultura Marketing obrazovanje Oglašavanje PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling Uncategorized

Studentski život kao PR kampanja

Sveučilište, VERN' PR-Svijet
Slika je generirana pomoću AI alata

Kad govorimo o PR-u fakulteta, prvo pomislimo na društvene mreže, web stranicu, promotivne materijale i dane otvorenih vrata. Ali reputacija fakulteta ne gradi se samo kroz službene objave.

Ona se gradi i kroz iskustvo studenta koji čeka odgovor na mail, traži informaciju o rasporedu, razgovara s profesorom ili objašnjava prijateljima zašto je odabrao baš taj studij.

Studentski život je, htjeli mi to ili ne, stalna PR kampanja. Svaki student postaje mali ambasador fakulteta. Ako je iskustvo dobro, preporuka dolazi prirodno. Ako nije, negativan komentar širi se još brže.

Najglasnija komunikacija često nije službena

Fakultet može imati odličan vizualni identitet,“ VERN‘“ ali ako studenti ne znaju gdje pronaći osnovne informacije, nastaje problem. Može imati kvalitetne programe, ali ako komunikacija djeluje hladno ili nejasno, dio vrijednosti se izgubi. U PR-u nije važno samo što organizacija kaže o sebi, nego i što publika osjeća nakon kontakta s njom.

Studenti jako brzo prepoznaju razliku između poruke i stvarnosti. Ako se komunicira “praktičnost”, onda raspored, informacije i zadaci trebaju biti praktično organizirani. Ako se komunicira “individualan pristup”, onda student mora imati osjećaj da nije samo broj u sustavu.

Studentska perspektiva

Kao student treće godine, mislim da se imidž fakulteta najviše gradi kroz male situacije.  Jasno napisanu obavijest, normalan ton komunikacije,“ onaj profesor frend“ ažuran raspored i osjećaj da netko razumije studentski tempo. To možda ne izgleda kao velika kampanja, ali dugoročno stvara povjerenje.

PR fakulteta nije samo ono što piše na plakatu. PR je i iskustvo hodnika, maila, predavanja i studentske grupe. Zato se dobar imidž ne može samo objaviti, on se stvara i živi osobno.

 Koja mala stvar najviše utječe na vaše mišljenje o fakultetu?

Autor: Nado Žunić

Kategorije
Brand Gastronomija hrana i piće Imidž Marketing Oglašavanje

Jesu li online recenzije još uvijek mjerilo kvalitete?

Slika je generirana putem AI

Nekada su preporuke prijatelja i poznanika bile najvažniji kriterij pri odabiru restorana, hotela ili usluge. Danas tu ulogu sve češće preuzimaju online recenzije. Nekoliko klikova dovoljno je da stvorimo dojam o nekom mjestu, često i prije nego što smo ga uopće posjetili.

No postavlja se pitanje – koliko su recenzije zaista vjerodostojne?

Nije tajna da se posljednjih godina sve češće susrećemo s praksom umjetnog “pumpanja” ocjena. Neki vlasnici poslovanja aktivno traže prijatelje, obitelj i poznanike da ostavljaju pozitivne recenzije, dok pojedini čak koriste i usluge kupovine ocjena kako bi stvorili privid popularnosti i kvalitete. Rezultat toga je da se korisnici sve češće osjećaju prevarenima.

Koliko puta smo odabrali restoran s gotovo savršenom ocjenom, a dočekala nas je prosječna usluga? Koliko smo puta rezervirali smještaj temeljem oduševljenih komentara, a stvarnost je bila daleko od onoga što je predstavljeno online?

Problem nije samo u lažnim pozitivnim recenzijama. Jednako tako, konkurencija ponekad koristi negativne komentare kako bi narušila ugled drugih poslovanja. U takvom okruženju korisnicima postaje sve teže razlikovati iskrena iskustva od marketinških taktika.

To, međutim, ne znači da su recenzije izgubile svoju vrijednost. Naprotiv. One i dalje mogu biti iznimno koristan alat, ali samo ako ih promatramo kritički. Umjesto da gledamo isključivo ukupnu ocjenu, važno je pročitati sadržaj komentara, obratiti pažnju na detalje i provjeriti jesu li iskustva korisnika konkretna i vjerodostojna.

U vremenu kada je povjerenje postalo jedna od najvrjednijih valuta, upravo autentičnost postaje najveća konkurentska prednost. Dugoročno gledano, nijedna kupljena recenzija ne može nadomjestiti stvarno zadovoljstvo gostiju i iskrene preporuke ljudi koji su uslugu zaista doživjeli.

Možda je zato pravo pitanje danas ne koliko recenzija neko poslovanje ima, nego koliko su one stvarne.

AUTOR: Josipa Jerković

Kategorije
komunikacijske vještine Krizna komunikacija kultura Ljudi Marketing Mediji, novinari PR svijet PR u službi stvarne promjene Umjetna inteligencija

GDJE OSTAJE LJUDSKA EMPATIJA U KRIZAMA?

Slika je generirana pomoću AI alata

AI je ubrzao komunikaciju, ali ju je možda učinio hladnijom

U vremenu kada umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u svijet komunikacija, PR industrija prolazi kroz veliku transformaciju. Danas je moguće u svega nekoliko sekundi generirati priopćenje za medije, odgovor korisnicima ili objavu za društvene mreže. Komunikacija nikada nije bila brža ni dostupnija, no postavlja se pitanje – postaje li pritom sve manje ljudska?

Krizna komunikacija nije samo prijenos informacije

Krizna komunikacija oduvijek se temeljila na povjerenju, odgovornosti i empatiji. Kada dođe do nesreće, skandala ili javnog problema, publika ne traži savršeno sročenu rečenicu, već iskrenost i osjećaj da s druge strane postoji stvarna ljudska reakcija. Upravo tu suvremeni PR dolazi do najvećeg izazova.

Automatizirani odgovori i generičke isprike često djeluju hladno i bezosjećajno, kao unaprijed pripremljeni obrasci bez stvarnog razumijevanja situacije. U trenucima krize ljudi žele osjetiti emociju, odgovornost i autentičnost, a to je nešto što tehnologija još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti.

Društvene mreže traže autentičnost

Društvene mreže dodatno su promijenile način na koji javnost doživljava komunikaciju. Platforme poput Tik Toka i Instagrama funkcioniraju u stvarnom vremenu, a publika vrlo brzo prepoznaje neiskrene ili umjetno konstruirane poruke. Jedna loše formulirana izjava ili emocionalno prazna reakcija može ozbiljno narušiti reputaciju brenda.

U svijetu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, autentičnost postaje važnija od savršene forme. Ljudi danas više vjeruju iskrenom tonu i ljudskoj pogrešci nego sterilnoj komunikaciji koja djeluje kao da ju je napisao algoritam.

Tehnologija može pomoći, ali ne može zamijeniti čovjeka

Iako umjetna inteligencija može pomoći u brzini, organizaciji i analizi komunikacije, empatija i emocionalna inteligencija i dalje ostaju isključivo ljudske osobine. Upravo zato uloga PR stručnjaka ne nestaje, nego postaje još važnija.

Tehnologija može oblikovati poruku, ali povjerenje i dalje gradi čovjek. U kriznim situacijama publika neće pamtiti koliko je odgovor bio brz, nego koliko je bio iskren i ljudski.

Autor: Josipa Jerković

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Emocije Gastronomija hrana i piće Influencer trendovi 2025. Isprobaj komunikacijske vještine kultura Ljudi Marketing Oglašavanje Osobni imidž PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling studenti život Turizam Uncategorized

Destinacijski PR na društvenim mrežama: Kako influenceri mijenjaju mapu svjetskih putovanja

PR, studenti, putovanja, turizam, influencer, marketing, komunikacija, promocija

Izvor: Pixabay

Kako DM i influenceri pretvaraju skrivene lokacije u globalne hit destinacije

Prošli tjedan proveo sam nekoliko dana u Palermu, gradu koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje na Instagram Reelsima i TikTok videima kao “skriveni mediteranski dragulj”. Upravo me to iskustvo navelo na razmišljanje o tome koliko društvene mreže danas oblikuju turističke trendove i koliko destinacijski PR ovisi o influencerima. Palermo je savršen primjer grada koji je od autentične, pomalo kaotične sicilijanske svakodnevice postao estetski ideal za digitalnu publiku željnu “autentičnih” putovanja.

Prije putovanja moj feed bio je prepun videa uskih ulica obasjanih toplim svjetlom, luksuznih rooftop terasa, savršeno aranžiranih cannola i kadrova lokalnih tržnica koje izgledaju gotovo filmski. Upravo je to snaga modernog turističkog PR-a – kroz influencere stvara emocionalnu privlačnost i osjećaj da određenu destinaciju moramo posjetiti odmah. Turističke zajednice i PR agencije danas pažljivo biraju kreatore sadržaja koji mogu manje razvikan grad pretvoriti u globalni trend. Palermo je očito prošao upravo taj proces. Nekada poznat uglavnom po svojoj povijesti i specifičnoj kulturi, danas se sve češće promovira kao nezaobilazna “Instagram destinacija”.

Gradovi poput Palerma

Ipak, boravak u gradu pokazao mi je i drugu stranu takve promocije. Na pojedinim lokacijama bilo je gotovo nemoguće fotografirati bez desetaka turista koji čekaju isti kadar koji su prethodno vidjeli na društvenim mrežama. Lokalne tržnice, koje bi trebale predstavljati autentičan dio života grada, često su djelovale kao scenografija prilagođena turistima. Upravo tu postaje vidljiv problem overtourisma – kada destinacija postane žrtva vlastite popularnosti. Gradovi poput Palerma dobivaju ekonomsku korist od povećanog broja posjetitelja, ali istovremeno gube dio svoje spontanosti i identiteta pod pritiskom masovnog turizma.

Posebno je zanimljiv odnos između autentičnosti i estetike na društvenim mrežama. Palermo na Instagramu izgleda gotovo savršeno: mirne ulice, romantični zalasci sunca i luksuzna mediteranska atmosfera. Stvarnost je ipak drukčija i mnogo kompleksnija – grad je živahan, bučan, prometan i ponekad kaotičan. Upravo ta nesavršenost daje mu karakter, ali ona često ostaje izvan kadra influencer kampanja. Problem nastaje kada turisti dolaze s nerealnim očekivanjima stvorenima kroz filtere i pažljivo montirane videe. Tada dolazi do razočaranja jer stvarni život destinacije ne može izgledati kao estetski uređena objava od petnaest sekundi.

Mislim da destinacijski PR danas nosi mnogo veću odgovornost nego prije. Influenceri i PR stručnjaci ne bi trebali stvarati samo vizualno privlačan sadržaj, nego i realističnu sliku destinacije koju promoviraju.

Palermo me upravo zbog svoje autentičnosti i energije oduševio više nego zbog “Instagram trenutaka”, ali pitanje je koliko će dugo grad moći zadržati taj identitet ako društvene mreže nastave pretvarati svaku lokalnu posebnost u globalni trend. Influencer marketing može uspješno promovirati turizam, ali bez odgovornog pristupa vrlo lako može uništiti upravo ono što destinaciju čini posebnom.

Autor: Ivan Čulina

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
hrana i piće Marketing Oglašavanje PR svijet

Uspjeh brenda Red Bull kroz PR i događaje

Red Bull jedan je od najuspješnijih primjera kako se snažan brend može izgraditi uz pomoć odnosa s javnošću i pažljivo osmišljenih događaja. Iako je riječ o energetskom piću, Red Bull se tijekom godina pozicionirao kao simbol adrenalina, sporta, inovacije i pomicanja granica. Umjesto da se oslanja isključivo na klasično oglašavanje, tvrtka je svoju komunikacijsku strategiju temeljila na stvaranju iskustava i događaja koji privlače veliku medijsku pažnju.

Od samog početka Red Bull nije prodavao samo proizvod, nego i način života. Slogan „Red Bull gives you wings“ povezuje brend s energijom, hrabrošću i postizanjem izvanrednih rezultata. Ovakva poruka posebno je privlačna mladim ljudima koji traže uzbuđenje, izazove i inspiraciju. Upravo zbog toga Red Bull ulaže značajna sredstva u sponzoriranje sportaša, timova i natjecanja u ekstremnim sportovima.

Jedan od ključnih elemenata uspjeha brenda jest organizacija vlastitih događaja. Red Bull je poznat po spektakularnim manifestacijama poput Red Bull Air Race, Red Bull Cliff Diving World Series i Red Bull Flugtag. Ovi događaji privlače tisuće posjetitelja i milijune gledatelja diljem svijeta. Istovremeno stvaraju jedinstven sadržaj koji mediji rado prenose, čime Red Bull dobiva ogromnu količinu besplatne promocije.

Posebno značajan primjer PR strategije bio je Red Bull Stratos, projekt u kojem je Felix Baumgartner skočio iz stratosfere i oborio nekoliko svjetskih rekorda. Ovaj događaj pratili su milijuni ljudi putem interneta i televizije, a mediji širom svijeta izvještavali su o projektu danima. Red Bull je time pokazao kako jedan pažljivo osmišljen događaj može postati globalna vijest i dodatno ojačati identitet brenda.

Osim organizacije događaja, Red Bull ulaže u vlastitu produkciju sadržaja. Kroz Red Bull Media House tvrtka proizvodi dokumentarce, članke, fotografije i videozapise koji promoviraju sport, glazbu i kulturu. Na taj način Red Bull djeluje kao medijska kuća, a ne samo kao proizvođač pića. Takav pristup omogućuje kontinuiranu komunikaciju s publikom i održavanje visoke razine interesa.

U odnosima s javnošću Red Bull se ističe sposobnošću da stvara emocionalnu povezanost s publikom. Umjesto izravnog naglašavanja proizvoda, brend komunicira vrijednosti poput hrabrosti, kreativnosti i inovacije. Publika tako Red Bull povezuje s inspirativnim pričama i uzbudljivim iskustvima, što jača lojalnost i prepoznatljivost.

Zaključno, Red Bull je izvrstan primjer kako se uspješan brend može izgraditi kroz strateške odnose s javnošću i organizaciju događaja. Korištenjem spektakularnih projekata, sponzorstava i vlastitog medijskog sadržaja, Red Bull je stvorio globalno prepoznatljiv identitet koji nadilazi sam proizvod. Njegov uspjeh pokazuje da snažna priča i jedinstvena iskustva mogu biti učinkovitiji od tradicionalnog oglašavanja.

Autor: Donat Gabriel Katalenić

Kategorije
Gastronomija Marketing

PReporuka za top 5 restorana u Zagrebu

Ako ćemo gledati ukupno iskustvo točnije spoj hrane, atmosfere, konzistentnosti, reputacije i “worth it” faktora — ovo je trenutno top 5 restorana u Zagrebu koje definitivno vrijedi posjetiti:

1. Noel

Najpoznatiji fine dining restoran u Zagrebu i jedan od rijetkih s Michelin zvjezdicom. Ovo nije mjesto gdje ideš samo jesti već ideš po iskustvo. Hrana je ekstremno kreativna, prezentacija vrhunska, a degustacijski meni je doslovno gastronomski događaj. Idealno za posebne prilike, godišnjice ili ako želite vidjeti kako izgleda vrh hrvatske gastronomije. 

2. Dubravkin put

Savršena kombinacija elegancije i “comfort” hrane na visokom nivou. Smješten tik uz Tuškanac, ima jednu od najboljih terasa u gradu. Poznat je po modernim interpretacijama hrvatskih klasika, često ćeš dobiti nešto tradicionalno, ali izvedeno na Michelin razini. Ljudi ga vole jer nije pretenciozan kao neki fine dining restorani, a kvaliteta je brutalna. 

3. Bistro Pod Zidom

Možda najbolji balans kvalitete i cijene u Zagrebu. Nalazi se odmah kod Dolca i radi modernu hrvatsku kuhinju baziranu na svježim lokalnim namirnicama. Ono što ga čini posebnim je što se meni stalno mijenja ovisno o sezoni i tržnici. Atmosfera je puno opuštenija nego u klasičnom fine diningu, pa je super i za casual ručak i ozbiljnu večeru. Michelin ga godinama preporučuje. 

4. Vinodol

Ako želite “signature” zagrebački restoran koji će se svidjeti gotovo svakome — ovo je taj. Tradicionalna hrvatska kuhinja, ogromne porcije i jako stabilna kvaliteta već godinama. Odličan je za dovesti obitelj, goste iz inozemstva ili nekoga tko želi probati domaću hranu bez eksperimentiranja. Ambijent je elegantan, ali ne prenapuhan. Klasičan siguran izbor koji rijetko kad razočara.

5. Takenoko

Najbolji japanski restoran u Zagrebu i mjesto koje je praktički definiralo sushi scenu u gradu. Nije samo sushi, za one koji ne vole sushi imaju ozbiljno dobar fusion pristup i kvalitetu ribe koju stvarno osjetiš. Ambijent je moderan i urban, pa je super za večernji spoj ili poslovnu večeru. Ako voliš azijsku kuhinju, ovo je must.

AUTORICA: Patricia Pecolaj

Kategorije
Društvene mreže Marketing PR svijet Turizam

Što me jedan B&B iz Rima naučio o PR-u

Grad o kojem već sve znamo, osim gdje odsjesti

Putovanja, sama ta riječ kod nekoga može izazvati stres, a kod nekoga one savršene leptiriće u trbuhu. Ali postoje također različita putovanja, s prijateljima, poslovna ili možda s djecom, sve ovisi u kojoj fazi života se nalazite.

Rim. Grad pregršt osjećaja, kulture, povijesti i ljudi, jako puno ljudi. I baš zbog toga svega moraš doći spreman. O Rimu svi već sve znamo. Toliko je sadržaja, preporuka i must see lokacija da ti Instagram svakodnevno servira ideje čim pomisliš na to putovanje. No, ono o čemu se najmanje nekako govori je smještaj. Rijetko se priča o tome koji smještaj zaista čini razliku između dobrog i izvrsnog putovanja.

Kupola Bazilike sv. Petra u Rimu u sumrak
Izvor: Bazilika sv. Petra u Rimu, slika iz privatnog albuma

Predivan B&B bez velikih riječi

Tražeći smještaj na najpopularnijoj booking tražilici u moru različitih reklama za svakakve hotele istaknuo se jedan B&B. Smještaj bez ikakve reklame, bez društvenih mreža, fotošopiranih slika, jednostavno smještaj s toliko dobrim recenzijama da ponekad ne vjeruješ da to zaista postoji. I to sve zahvaljujući jednom čovjeku. Gospodinu Augustu, vlasniku B&B na prekrasnoj lokaciji vrlo blizu Vatikana. On bez ikakvih PR trikova vodi jedan mali B&B gdje se svaki gost osjeća posebno. Nije imao razvijen vizualni identitet, ne prodaje nikakve doživljaje, niti je mjesto koje odiše prodajom ili marketingom. Jednostavno komentari svakog gosta bili su njegov PR. On je bio samo svoj, domaćin pun razumijevanja, ljubaznosti i strpljenja. I to je ono što se danas traži, kada odabereš smještaj ili lokaciju ne zbog marketinga već zbog povjerenja koje su izgradili drugi gosti.

PR koji se ne kupuje, nego zasluži

Kada doživiš tako lijepu uslugu a da nije riječ o hotelu, natjera te na razmišljanje kako je on to uspio. Nijedan influencer nije predložio ovo mjesto. Na najpopularnijoj booking tražilici jako je dobro rangiran, ali ne plaća oglase niti ikakav marketing. I onda mi je pala napamet ona stara i najučinkovitija PR metoda – word of mouth. U ovom slučaju gosti su ti koji su preuzeli ulogu ambasadora, njihove recenzije su ostavile traga, jaka komunikacija na koju smo svi nekako zaboravili. I to povjerenje ključni je kapital svega. Marketing je i dalje tu, samo se malo premjestio, umjesto oglasa tu su recenzije, umjesto plaćenih postova tu su stvarne slike gostiju i to je to što tražimo od PR-a. Autentičnost. To je nešto što se ne može kupiti, ali se može stvoriti, jer najbolji PR nije onaj koji se najglasnije oglašava, već onaj koji se prenosi dalje.

Autorica: Vesna Crnčević