Oznaka: studenti

Kategorije
DIGITALIZACIJA Društvene mreže komunikacijske vještine obrazovanje PR svijet studenti život Umjetna inteligencija

ChatGPT i studentski život – alat za učenje ili prečac do znanja?

Umjetna inteligencija u studentskoj svakodnevici

Prije samo nekoliko godina većina studenata koristila je internet prvenstveno za pretraživanje informacija, pisanje seminara i komunikaciju s kolegama. Danas se situacija značajno promijenila. Pojavom alata poput ChatGPT-a studenti su dobili mogućnost da u nekoliko sekundi dođu do sažetaka literature, prijedloga za seminarske radove ili objašnjenja složenih pojmova.

Sve češće možemo čuti kako studenti koriste umjetnu inteligenciju za pomoć pri učenju, organizaciji vremena ili pisanju akademskih zadataka. No, postavlja se pitanje koristi li se ChatGPT kao alat za učenje ili postaje prečac koji zamjenjuje stvarno usvajanje znanja?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada tehnologija pomaže učenju

Ne može se osporiti da umjetna inteligencija donosi brojne prednosti. Studentima omogućuje brže pronalaženje informacija, objašnjavanje gradiva na jednostavniji način te pomoć u organizaciji obveza.

Primjerice, ako student ne razumije određeni pojam iz ekonomije, psihologije ili komunikologije, ChatGPT može ponuditi objašnjenje prilagođeno njegovoj razini znanja. Na taj način tehnologija može postati svojevrsni digitalni mentor koji je dostupan u bilo kojem trenutku.

Mnogi studenti koriste ga i za pripremu ispita, izradu planova učenja ili dobivanje ideja za istraživanja. U takvim situacijama umjetna inteligencija može biti koristan alat koji olakšava proces obrazovanja.

Granica između pomoći i varanja

Problem nastaje kada studenti prestanu koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoćno sredstvo i počnu je koristiti kao zamjenu za vlastiti rad.

Danas je moguće u nekoliko sekundi dobiti gotov tekst, esej ili seminar. Takva mogućnost mnogima djeluje primamljivo, osobito u razdobljima kada se gomilaju rokovi i ispiti. Međutim, postavlja se pitanje što student zapravo dobiva ako zadatak napiše umjetna inteligencija umjesto njega.

Diploma nije samo potvrda položenih ispita, već dokaz stečenih znanja i vještina. Ako se previše oslanjamo na tehnologiju, postoji opasnost da izgubimo sposobnost kritičkog razmišljanja, istraživanja i samostalnog rješavanja problema.

Kako obrazovne institucije reagiraju?

Fakulteti i škole diljem svijeta još uvijek traže najbolji način za reguliranje korištenja umjetne inteligencije. Neke institucije potpuno zabranjuju njezinu upotrebu u akademskim radovima, dok druge potiču studente da je koriste odgovorno i transparentno.

Čini se da će umjetna inteligencija ostati dio obrazovnog sustava, bez obzira na različite stavove. Upravo zato važno je razvijati svijest o tome kada ona pomaže učenju, a kada postaje zamjena za znanje.

Uloga komunikacije i povjerenja

Iz perspektive odnosa s javnošću zanimljivo je promatrati kako se javnost odnosi prema umjetnoj inteligenciji. Neki je vide kao revoluciju koja će unaprijediti obrazovanje, dok drugi upozoravaju na moguće negativne posljedice.

Kompanije koje razvijaju AI alate nastoje komunicirati njihove prednosti, dok obrazovne institucije pokušavaju pronaći ravnotežu između inovacija i očuvanja akademskog integriteta. Upravo je komunikacija ključna za stvaranje povjerenja i razumijevanja novih tehnologija.

Alat ili prečac?

Kao studentica, smatram da ChatGPT može biti iznimno koristan alat kada ga koristimo za učenje, istraživanje i bolje razumijevanje gradiva. Međutim, problem nastaje kada očekujemo da će umjesto nas razmišljati, analizirati i stvarati.

Umjetna inteligencija može ubrzati proces učenja, ali ne može zamijeniti znanje koje sami stječemo. Na kraju, pitanje nije treba li koristiti ChatGPT, već kako ga koristiti odgovorno. Jer najbolji rezultati nastaju onda kada tehnologija nadopunjuje naše znanje, a ne kada ga zamjenjuje.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Emocije mentalno zdravlje Odmor PR svijet prijateljstvo Stres studenti život

ODMORI ZASLUŽILI STE

Slika: Autorska izrada
Kako se opustiti nakon toliko studentskih i poslovnih obaveza

Studentski život često izgleda kao šaltanje iz jedne brzine u drugu, te naše obaveze  kao da im nikad kraja, a još ako radiš uz studiranje počesto imaš osjećaj da si spreman/a za odmor u ludari via Vrapče ili Jankomir ovisi što vam je bliže adresi stanovanja.

Sva ta predavanja, posao , seminari, rokovi, ajme grupni projekti i obiteljsko privatni život kao da je svakodnevna utrka u kojoj stalno nešto kasnimo, ne stižemo odgovoriti na poruke, pojesti nešto zdravo normalno i uvjeriti sebe da sve držimo, ponajviše same sebe pod kontrolom.

A zapravo kontrolu često nemamo.

Umor se ne vidi odmah i uvijek

Taj umor i stres često tek primijetimo kad pretjeramo. Nismo samo naglo iscrpljeni, nego se to u nama skuplja danima i tjednima a da toga nismo ni toliko svjesni. Ali izađe to polako van iz nas, malo manje spavamo, malo više kave pijemo, malo manje strpljenja imamo, još jedna obaveza „ajme letim ja to mogu“ i onda dođe trenutak kad nas nešto trigerira i baš ta sitnica nas izbaci potpuno van kolosijeka. Poruka u krivom tonu, gužva u onom tramvaju koji smrdi, zadatak koji nismo stigli napraviti, odgovoriti profesoru kad vas nešto upita a vi imate ravnu crtu u vašem umu, mentalno potrošeni.

Tada shvatimo da nam je dosta i da trebamo odmor od svega.

Zašto nam je teško stati?

Izgleda da danas moramo biti dostupni svima, produktivni i zauzeti. Ako se miruje kao da nešto propuštamo. Ako ne radimo ništa, odmah nas ulove misli kako smo lijeni, nesposobni nositi se s bilo čim. Ako odgađamo nešto, odmah osjećaj krivnje.

Studenti koji rade imaju često baš taj problem dokazati sebi i svima oko sebe da baš oni sve mogu. Raditi, studirati, trčati na predavanje, predati seminar biti društveni  i još k tome izgledati nice i kao da baš sve ide laganini.

Realno i nije baš tako i ne ide uvijek lagano.

Tu dolazimo do jedne važne stvari, odmor nije znak slabosti. Odmor je dio normalnog funkcioniranja.

Opuštanje kao svjesni izbor i osobni PR

Znate kako se podučava u odnosima s javnošću, „ jako često pazimo kakav dojam ostavljamo na druge“ a tako malo vremena posvetimo komunikaciji koju vodimo sami sa sobom.

Prema van želimo izgledati profesionalno, organizirano, čvrsto i naravno sposobno. Dok iznutra stalno radimo nešto protiv sebe. Stres koji si stvaramo ubrzo se vidi, nervoza, pad koncentracije i načinu kako reagiramo na ljude oko sebe, ponajviše one bliske.

Zato znati kako upoznati sebe, svoj ritam, tijelo i um kad se pretrpava stresom iznimno pomaže voditi naš osobni PR. Trebamo naučiti kada stati, napuniti se energijom  i vratiti se obavezama bistrije glave.

Osoba koja se zna odmoriti često bolje komunicira, bolje radi i manje ulazi u nepotrebne rizike.

Neke stvari koje pomažu

Za opuštanje vam ne treba uvijek vikend putovanje, wellness ili savršeno uređeni dan.

Nekad je dovoljno napraviti sebi u glavi, kao i okolo sebe par sitnica, stvari koje vam vrate osjećaj kontrole.

Šetnja bez slušalica, kava s frendovima, ma pola sata tišine. Kuhanje, trening, film, glazba, knjiga ili izležavanje do besvijesti bez grižnje savjesti.

Bitno je da to ne izgleda kao obveza već kao neka želja. Ako je odmor zadatak, vjerujte to nije odmor.

Problem je u stalnoj dostupnosti

Nikada nismo offline uvijek smo dostupni i tu nas umor upravo čeka, da nas iscrpi do točke pucanja. Sve te WhatsApp grupe znaju biti korisne, ali i naporne da se poželiš ranit, dizanje panike, objave, planovi i tuđi problemi, ajme.

 Zato je važno postaviti granice sebi a i drugima, ne moraš biti dostupan baš uvijek i svima.

Nauči se reći sebi i drugima: „ ne, ne želim, neću, ne moram“

Opuštanje nakon svih obaveza bilo studentskih ili poslovnih, nije luksuz nego potreba da bi mogli funkcionirati, biti produktivni i kreativni, lijenost nije gubljenje vremena ponekad nam zaista treba, tako ostajemo normalni i koliko toliko mirni u ritmu koji nije lagan ma što god drugi rekli na to.

Ne moramo biti uvijek dostupni, trošiti svoju energiju a ne vratiti ju nazad sebi, prije ili kasnije vodi u kaos, zdravstveni i poslovni.

Odmor nije kraj obaveza, odmor nam pomaže nastaviti nositi svoje obveze. I zato do sljedećeg puta, ostavljam ovaj link: https://youtu.be/7NoA8qq4QUE?list=RD7NoA8qq4QUE

AUTOR: Nado Žunić

Kategorije
Grupni rad Krizna komunikacija PR svijet Stres studenti život

Zašto je grupni rad ponekad krizno komuniciranje?

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Svakom studentu se barem jednom dogodila grupa u kojoj se sve dogovaralo u zadnji čas. Jedna osoba ne odgovara, druga misli da je netko drugi napravio prezentaciju, treća šalje poruku “sorry, tek sad vidim”. Netko misli oni će to riješiti umjesto mene,

I odjednom grupni rad više nije samo zadatak, nego mala komunikacijska kriza.

Iz PR perspektive, grupni rad je odlična vježba kriznog komuniciranja, pogotovo na VERN’-u.

Tu je tim, rok, cilj, publika i potencijalni problem. Ako komunikacija među svima nije jasna od početka, kriza se ne pojavljuje slučajno. Ona samo čeka.

Nije uvijek lijenost

Često mislimo da grupni rad propadne zato što netko nije htio raditi. Ponekad je to istina, ali često je problem u očekivanjima. Tko što radi? Do kada? Gdje spremamo dokumente? Tko šalje finalnu verziju? Kako rješavamo ako netko kasni ili ne može.

U odnosima s javnošću planiranje je pola posla. Isto vrijedi i za studente. Ako nema plana, komunikacija postaje improvizacija. A improvizacija može biti dobra u kreativnom dijelu, ali ne i kada se radi o rokovima.

Studentski PR tim

Dobar grupni rad ima nekoliko pravila.

Jedna osoba koordinira, zadaci su jasno podijeljeni, postoji zajednički dokument i svi znaju rokove. To ne znači da grupa mora biti stroga kao korporacija, nego da komunikacija treba smanjiti paniku.

Najbolji timovi nisu oni u kojima svi rade sve, nego oni u kojima svatko zna svoj dio i javlja na vrijeme ako zapne. To je možda najjednostavnija lekcija PR-a: problem nije uvijek problem ako se komunicira dovoljno rano.

Grupni rad na faksu često izgleda kao kaos, ali je dobra priprema za stvarni posao. U PR-u, kao i u studentskom projektu, organizacija nije još jedna dosadna formalnost. Ona je razlika između “uspjeli smo” i “tko je trebao poslati mail?”.

Autor: Nado Žunić

Kategorije
Content hrana i piće PR svijet studenti život Trend

PR lekcija iz tanjura

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Studentska prehrana često se svodi na sve i svašta, od pekare do trendovskog fast fooda i na ono šta nas dočeka kod kuće, ili ako si kuhamo sami počesto ništa. Sve se svodi na kavu za van, sendvič, burger, dostavu sve ono nešto „usput“ i na brzinu između predavanja, i obaveza.

Često nam se događa tada ista stvar, platimo nešto desetak eura, izgleda „YUMEE“ a  za sat vremena ponovno smo gladni.

A zanimljivo je da uopće ne razmišljamo, iako o tome non stop raspravljamo, rasprave o zdravlju, kilaži, sportu, proteinima stresu, vremenu i pitaj Boga o čemu sve ne.

Ne razmišljamo kako da zapravo sebi i svojoj gladi učinimo uslugu i pojedemo nešto sasvim konkretno zdravo i možda za manje novca.

Iz PR perspektive ovo nije priča samo o menzi , ovo je priča o komunikaciji, percepciji i reputaciji. Dok nas bombardiraju reklame, za razne fast foodove, imamo kantine i menze koje nemaju snažan brend i veliku vidljivost niti atraktivan vizualni identitet, a pružaju konkretna ,zdrava i sasvim atraktivna jela za nešto manje novca.

S druge strane fast food i dostavne platforme rasturaju i odlično komuniciraju, atraktivne fotografije, ambalaža, popusti i osjećaj da smo u nekom trendu.

Tu se vidi snaga PR-a, da nije uvijek najbolji onaj proizvod koji najviše komunicira. Ali najvidljiviji proizvod često pobjeđuje u svakodnevnoj odluci.

Jesmo li neinformirani ili smo trendovski ograničeni

Možda je grubo za reći jesmo li nepismeni ili opterećeni trendovima do te mjere da ni sami ne znamo kako upravljaju s našim ponašanjem.

Ako u blizini sveučilišta koje je gradu, postoje mjesta gdje se može pojesti kuhano, obilnije i povoljnije, a mi kao pazimo na naše zdravlje, posebice kilažu. A ujedno ignoriramo ta mjesta, ne znamo za njih, onda nije problem samo u cijenama, i izboru već u našoj percepciji.

Možda nam ne treba uvijek najnoviji food trend. Možda nam nekad treba tanjur variva, juha, prilog, salata i normalan razgovor za stolom.

Menza, kantina ili radnički bistro možda ne zvuče atraktivno kao novi street food lokal, ali studentima mogu ponuditi nešto vrlo konkretno topliji, obilniji i često jeftiniji obrok u centru grada.

Možda je zdraviji izbor upravo onaj najobičniji tanjur kuhanog jela, normalna cijena i osjećaj da se nećemo za kratko vrijeme morati natrpati nekim drugim jelom.

I ne pišemo ovo čisto zato jer nam došlo, a došlo nam je jer samo  takvi kao i većina drugih.  Jednom prilikom sam naletio na par članaka i otkrio sasvim korektna i zdrava jela u samom centru grada. U Gundulićevoj 32 ulici, ručak na petom katu i nedaleko na Branimiru  Tvrtkova Kantina.

Na svega par stotina metara, od centra možete ručati sa ekipom ili sami za pristojne novce potom.

Čitajući članke na koje sam naletio, odmah mi je postalo jasno zašto su pisani iako postoje oduvijek te menze i kantine no jednostavno su s vremenom zaboravljene, medijski izbačene iz prostora jer publika je uvijek željna nečeg novog, a ne starih kantina, radničkih bistroa, domaće kuhinje i pri tome za male novce.

I dok imamo more aplikacija, za narudžbe, koje kakvih dilova za kupnju jednog dobiš dva, pitam se kako se nitko ne sjeti napraviti dil s menzama, i na kraju stvori primjer poslovno odgovorne održivosti. Pa koliko radnika traži jeftine gablece, koliko izvan redovnih studenata, nema pravo na menzu, koliko srednjoškolaca šeta gladno po gradu dok ne krene kući, koliko ima onih staraca koji čekaju da im netko da ili skuha topli obrok, koliko ljudi bi možda došlo zato što je jeftinije i brže. 

Ako se vodimo se nekom logikom pa izračunamo, 23 radna dana mjesečno, ručak za otprilike 6 eura dnevno, 138 eura mjesečno, to je iznos koji si većina može priuštiti ili čak sponzorirati za nekog tko ne može sebi to platiti. A dobar dio studenata, roditelja, obitelji ili poduzeća uštedjeti dodatnih do 300 eura po osobi za prehranu. Ovo bi možda trebala biti neka nova PR kampanja ili trend!?

Autor: Nado Žunić

Kategorije
DIGITALIZACIJA komunikacijske vještine PR svijet Svijet Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija u odnosima s javnošću – prijetnja ili prilika?

Izvor: Pixabay

Razvoj umjetne inteligencije posljednjih je godina značajno utjecao na različite industrije, pa tako i na područje odnosa s javnošću. Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji danas se koriste za analizu podataka, praćenje medijskih objava, planiranje sadržaja i automatizaciju određenih komunikacijskih procesa. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje hoće li umjetna inteligencija promijeniti ulogu PR stručnjaka ili čak zamijeniti dio njihovih poslova.

Iako tehnologija donosi brojne prednosti, važno je razumjeti da odnosi s javnošću nisu isključivo tehnički proces. U središtu PR-a nalaze se ljudi, emocije, povjerenje i razumijevanje različitih javnosti. Upravo zato rasprava o ulozi umjetne inteligencije u komunikaciji postaje sve zanimljivija.

Kako se umjetna inteligencija koristi u PR-u?

Umjetna inteligencija omogućuje bržu obradu velikih količina podataka nego što bi to bilo moguće ljudskim radom. PR stručnjaci danas koriste različite digitalne alate za praćenje medijskih objava, analizu reakcija publike i prepoznavanje komunikacijskih trendova.

Takvi alati mogu pomoći organizacijama da bolje razumiju interese svoje publike te da učinkovitije planiraju komunikacijske aktivnosti. Osim toga, umjetna inteligencija može ubrzati određene administrativne zadatke i omogućiti stručnjacima da više vremena posvete strateškom planiranju i kreativnom radu.

Upravo zbog toga mnogi stručnjaci umjetnu inteligenciju promatraju kao alat koji nadopunjuje ljudski rad, a ne kao njegovu zamjenu.

Prednosti i izazovi novih tehnologija

Jedna od najvećih prednosti umjetne inteligencije jest brzina. Analiza velikog broja podataka, praćenje medijskih objava i identifikacija trendova mogu se provoditi znatno učinkovitije nego ranije. To omogućuje organizacijama brže donošenje odluka i kvalitetnije planiranje komunikacije.

S druge strane, postoje i određeni izazovi. Umjetna inteligencija može generirati sadržaj, ali ne može u potpunosti razumjeti kontekst, kulturološke razlike ili emocije koje često igraju važnu ulogu u komunikaciji. Upravo zato ljudska procjena ostaje ključna, posebno u osjetljivim situacijama poput krizne komunikacije.

Osim toga, sve se više raspravlja o etičkim pitanjima vezanim uz korištenje umjetne inteligencije. Transparentnost i odgovorno korištenje tehnologije postaju važni elementi profesionalne komunikacije.

Može li umjetna inteligencija zamijeniti PR stručnjake?

Iako umjetna inteligencija može preuzeti određene zadatke, teško je zamisliti da bi u potpunosti mogla zamijeniti PR stručnjake. Odnosi s javnošću temelje se na razumijevanju ljudi, izgradnji povjerenja i donošenju strateških odluka koje zahtijevaju ljudsku prosudbu.

Komunikacija nije samo prijenos informacija. Ona uključuje emocije, empatiju, kreativnost i sposobnost prilagodbe različitim situacijama. Upravo su to područja u kojima ljudski faktor i dalje ima nezamjenjivu ulogu.

Zbog toga se budućnost PR-a vjerojatno neće temeljiti na zamjeni ljudi tehnologijom, nego na suradnji između stručnjaka i digitalnih alata.

Pogled iz studentske perspektive

Kao studentici odnosa s javnošću zanimljivo mi je pratiti kako nove tehnologije mijenjaju komunikacijsku industriju. Umjetna inteligencija može biti koristan alat za analizu podataka i istraživanje trendova, ali smatram da neće zamijeniti kreativnost i ljudsku sposobnost razumijevanja publike.

U budućnosti će PR stručnjaci vjerojatno morati razvijati i komunikacijske i tehnološke vještine kako bi mogli učinkovito koristiti nove alate. Upravo zato poznavanje digitalnih tehnologija postaje sve važniji dio obrazovanja u području odnosa s javnošću.

Zaključak

Umjetna inteligencija donosi brojne mogućnosti za unapređenje komunikacijskih aktivnosti i učinkovitije upravljanje informacijama. Međutim, njezina uloga ne bi trebala biti zamjena za ljudski rad, već podrška stručnjacima u svakodnevnim zadacima.

Iako će tehnologija nastaviti mijenjati način na koji komuniciramo, uspjeh odnosa s javnošću i dalje će ovisiti o ljudima, njihovoj kreativnosti i sposobnosti izgradnje povjerenja s publikom.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
DIGITALIZACIJA komunikacijske vještine obrazovanje PR svijet studenti život

Kako izgleda PR iz studentske perspektive?

Kada sam upisala studij odnosa s javnošću, imala sam određenu predodžbu o tome što PR zapravo jest. Kao i mnogi drugi, povezivala sam ga prvenstveno s medijima, organizacijom događanja i javnim nastupima. Međutim, tijekom studija shvatila sam da su odnosi s javnošću mnogo složenije i zanimljivije područje nego što se na prvi pogled čini.

PR danas nije samo prenošenje informacija javnosti. Riječ je o strateškoj komunikaciji koja uključuje razumijevanje ljudi, izgradnju odnosa, upravljanje reputacijom i prilagodbu stalnim promjenama u digitalnom okruženju. Upravo zato studiranje odnosa s javnošću donosi brojna nova znanja, ali i drugačiji pogled na svakodnevnu komunikaciju koja nas okružuje.

Što više učim o ovoj profesiji, sve češće primjećujem primjere PR-a u svakodnevnom životu. Od objava na društvenim mrežama i komunikacije poznatih brendova pa sve do reakcija organizacija u kriznim situacijama, gotovo svaka javna poruka može se promatrati kroz prizmu odnosa s javnošću.

Izvor: Pixabay
Što zapravo znači studirati PR?

Studij odnosa s javnošću nije samo učenje teorijskih modela komunikacije. Tijekom studiranja studenti se upoznaju s različitim područjima poput medija, marketinga, digitalne komunikacije, kriznog komuniciranja i upravljanja reputacijom.

Jedna od najvećih prednosti studija jest mogućnost povezivanja teorije i prakse. Primjeri iz stvarnog svijeta omogućuju bolje razumijevanje načina na koji organizacije komuniciraju s javnošću te kako njihove odluke mogu utjecati na percepciju građana, korisnika ili medija.

Kroz različite projekte i zadatke studenti razvijaju vještine pisanja, prezentiranja i analize komunikacijskih situacija. Upravo te vještine predstavljaju važan temelj za budući profesionalni razvoj.

Komunikacija je prisutna svugdje

Jedna od stvari koje sam tijekom studija posebno primijetila jest koliko je komunikacija prisutna u svim aspektima života. Često se PR povezuje isključivo s velikim kompanijama i javnim osobama, no komunikacijske strategije koriste se u gotovo svim organizacijama – od državnih institucija i neprofitnih organizacija do obrazovnih ustanova i privatnih tvrtki.

Način na koji organizacija odgovara na pitanja javnosti, komunicira promjene ili reagira tijekom kriznih situacija može značajno utjecati na njezin ugled. Upravo zbog toga odnosi s javnošću imaju važnu ulogu u suvremenom društvu.

Studiranje PR-a potaknulo me da više pažnje posvećujem porukama koje svakodnevno primamo te da kritički promišljam o načinima na koje se oblikuju stavovi i mišljenja javnosti.

Izazovi i prilike za buduće PR stručnjake

Digitalizacija je donijela brojne promjene u komunikacijskoj industriji. Društvene mreže, umjetna inteligencija i novi digitalni alati svakodnevno mijenjaju način na koji organizacije komuniciraju sa svojom publikom.

To znači da budući PR stručnjaci moraju biti spremni na kontinuirano učenje i prilagodbu novim trendovima. Osim komunikacijskih vještina, sve su važnija znanja iz područja digitalnih medija, analitike i upravljanja online sadržajem.

Iako razvoj tehnologije donosi određene izazove, istovremeno otvara i brojne prilike za kreativnost, inovacije i razvoj novih komunikacijskih pristupa. Upravo zbog toga smatram da je područje odnosa s javnošću danas zanimljivije nego ikad prije.

Zašto me PR privlači?

Ono što me najviše privlači u odnosima s javnošću jest kombinacija kreativnosti i strateškog razmišljanja. Svaka komunikacijska situacija zahtijeva razumijevanje publike, jasno definirane ciljeve i promišljeno oblikovanje poruka.

Sviđa mi se činjenica da PR nije statična profesija. Komunikacijsko okruženje neprestano se mijenja, što znači da uvijek postoji prostor za učenje i razvoj novih vještina. Upravo ta dinamičnost čini ovo područje posebno zanimljivim za studente koji žele raditi u okruženju koje se stalno razvija.

Vjerujem da će u budućnosti uspješni PR stručnjaci biti oni koji će znati povezati komunikacijske vještine, digitalna znanja i sposobnost razumijevanja potreba različitih javnosti.

Zaključak

Studiranje odnosa s javnošću pružilo mi je drugačiji pogled na komunikaciju i njezinu važnost u suvremenom društvu. Kroz teorijska znanja i praktične primjere postalo mi je jasnije koliko kvalitetna komunikacija može utjecati na izgradnju povjerenja, reputacije i odnosa između organizacija i javnosti.

Iako me do završetka studija i profesionalnog razvoja očekuje još mnogo učenja, smatram da upravo raznolikost, dinamičnost i mogućnost kreativnog izražavanja čine odnose s javnošću područjem koje nudi brojne prilike za osobni i profesionalni razvoj.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje komunikacijske vještine kultura Marketing obrazovanje Oglašavanje PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling Uncategorized

Studentski život kao PR kampanja

Sveučilište, VERN' PR-Svijet
Slika je generirana pomoću AI alata

Kad govorimo o PR-u fakulteta, prvo pomislimo na društvene mreže, web stranicu, promotivne materijale i dane otvorenih vrata. Ali reputacija fakulteta ne gradi se samo kroz službene objave.

Ona se gradi i kroz iskustvo studenta koji čeka odgovor na mail, traži informaciju o rasporedu, razgovara s profesorom ili objašnjava prijateljima zašto je odabrao baš taj studij.

Studentski život je, htjeli mi to ili ne, stalna PR kampanja. Svaki student postaje mali ambasador fakulteta. Ako je iskustvo dobro, preporuka dolazi prirodno. Ako nije, negativan komentar širi se još brže.

Najglasnija komunikacija često nije službena

Fakultet može imati odličan vizualni identitet,“ VERN‘“ ali ako studenti ne znaju gdje pronaći osnovne informacije, nastaje problem. Može imati kvalitetne programe, ali ako komunikacija djeluje hladno ili nejasno, dio vrijednosti se izgubi. U PR-u nije važno samo što organizacija kaže o sebi, nego i što publika osjeća nakon kontakta s njom.

Studenti jako brzo prepoznaju razliku između poruke i stvarnosti. Ako se komunicira “praktičnost”, onda raspored, informacije i zadaci trebaju biti praktično organizirani. Ako se komunicira “individualan pristup”, onda student mora imati osjećaj da nije samo broj u sustavu.

Studentska perspektiva

Kao student treće godine, mislim da se imidž fakulteta najviše gradi kroz male situacije.  Jasno napisanu obavijest, normalan ton komunikacije,“ onaj profesor frend“ ažuran raspored i osjećaj da netko razumije studentski tempo. To možda ne izgleda kao velika kampanja, ali dugoročno stvara povjerenje.

PR fakulteta nije samo ono što piše na plakatu. PR je i iskustvo hodnika, maila, predavanja i studentske grupe. Zato se dobar imidž ne može samo objaviti, on se stvara i živi osobno.

 Koja mala stvar najviše utječe na vaše mišljenje o fakultetu?

Autor: Nado Žunić

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Isprobaj karijera Ljudi mentalno zdravlje Osobni imidž PR svijet prijateljstvo Storytelling studenti život Uncategorized

ODLUKA DA STUDIRAM U ČETRDESETIMA

PR, Storytelling, studiranje, odluka,

Slika je generirana pomoću AI alata

Priznati sebi u četrdesetima da ti je pun kufer svega, načina na koji živiš, što radiš gdje se vidiš za dvadeset godina, prije ili kasnije pogodi svakog, pa tako i mene.

E pa to priznanje samom sebi se dogodilo meni, i uz donekle sređen život, posao, kakve takve OK prihode, mogućnosti za rast i tako dalje da ne nabrajam, moram priznati da me sve to nekako počelo gušiti i nije mi bilo dosta, nije me ispunjavalo.

Uz par pokušaja u ranoj mladosti odlaska na fakultet i nekog usavršavanja, nije me baš pogodilo onako kako bi to trebalo ići, nekim normalnim tokom.

Baš suprotno nisam naišao na ono nešto što bi me zadržalo i dalo mi motivaciju da nastavim dalje, uvijek odustajanje i vračanje na neki novi put ispočetka.

Dojadi vam to s vremenom i odustanete od takvih ideja uopće.

No eto jedno pijanstvo, podosta godina kasnije i na neki način oklada da li ja to mogu, kažem sebi idem ja u to pa što bilo da bilo. I odjednom riješim četvrti stupanj, položim državnu maturu i što sad, “men ovo je ozbiljno“, sad mogu upisati neki faks a ja se nisam ni pripremio za takvu realizaciju. Sve u meni govori da ne mogu, a sve u meni me viče da probam.

Nije dugo trebalo i u mjesec dana, shvatite da u jednom trenutku razgovarate s osobom na telefon koja vam objašnjava koji su uvjeti da se upišete na jedno Sveučilište točnije VERN’.

I da, upravo je ta osoba tako dobro odradila svoj posao iz komunikacija da me dobila na prvu, svojim promišljenim, toplim i preciznim informacijama na vrijeme, jednostavno mi nije dala pomisliti da je to u tom trenutku meni nemoguća misija.

Joj kad bi samo znala, da sam ja s druge strane telefona samo čekao da kaže nešto, samo da odustanem. Ali nisam i drago mi je da nisam, hvala Vam L. na tome.

Uz sve one neke početničke muke, ne znaš ovo raditi, ne znaš ono raditi, još ne znaš ni sam što hoćeš sa svim tim informacijama, evo me na trećoj godini studija Odnosa s javnošću i mediji i ne žalim ni za čim.

Klinci su cool, studentski život odličan, koncept faksa je po mome nekom guštu, ima nas i podosta starijih tako da su moje iluzije o nekom dobu kad trebate studirati odavno razbijene. Ono što želim reći ovim člankom, je da ona poznat uzrečica „nikad nije kasno „zaista vrijedi, eto barem u mom slučaju.

Pa ako vas ima koji se premišljate, tražite ili još uvijek želite krenuti na studij, usudite se pokušati, bar znate da ste probali.

Go with flow, and have fun folks.

Autor: Nado Žunić

Kategorije
PR svijet studenti život Zagreb

Fakulteti postaju brendovi koje studenti žele upisati

Prikaz slike na temu Fakulteti postaju brendovi koje studenti žele upisati
Izvor: Ai

U današnjem visoko konkurentnom obrazovnom okruženju, visoka učilišta sve više ulažu u odnose s javnošću (PR) kako bi se diferencirala i privukla kvalitetne studente. Nije više dovoljno ponuditi kvalitetan studij, ključno je znati kako ga iskomunicirati ciljanoj publici.

Autentične priče koje stvaraju povjerenje

Jedan od najučinkovitijih PR alata su stvarne priče studenata i alumnija. Kroz intervjue, blogove i video sadržaj, institucije prikazuju konkretne uspjehe i iskustva. Takav pristup gradi vjerodostojnost i omogućuje budućim studentima da se lakše zamisle u toj ulozi.

Digitalni PR i suradnje

Suradnja s medijima i digitalnim kreatorima sadržaja postaje standard. Objave o projektima, nagradama ili inovacijama povećavaju vidljivost, dok influenceri dodatno približavaju instituciju mlađoj publici.

Društvene mreže kao produžetak kampusa

Platforme poput Instagram i TikTok omogućuju kontinuiranu komunikaciju s publikom. Kroz dinamičan sadržaj, “behind-the-scenes” objave i interaktivne formate poput live prijenosa ili Q&A sesija, sveučilišta stvaraju osjećaj zajednice i dostupnosti.

Konzistentan vizualni identitet

Prepoznatljiv brend igra veliku ulogu u percepciji institucije. Od logotipa i boja do načina komunikacije. Sve mora biti usklađeno. Jasno definiran identitet pomaže u stvaranju profesionalnog dojma i dugoročne prepoznatljvosti.

Iskustveni marketing kroz događanja

Dani otvorenih vrata, radionice i predavanja za srednjoškolce pružaju priliku za neposredno iskustvo.
Upravo taj osobni kontakt često ima najveći utjecaj na konačnu odluku o upisu.

AUTOR: SLAVKA JELENA KAHLINA