Kategorija: obrazovanje

Kategorije
DIGITALIZACIJA Društvene mreže komunikacijske vještine obrazovanje PR svijet studenti život Umjetna inteligencija

ChatGPT i studentski život – alat za učenje ili prečac do znanja?

Umjetna inteligencija u studentskoj svakodnevici

Prije samo nekoliko godina većina studenata koristila je internet prvenstveno za pretraživanje informacija, pisanje seminara i komunikaciju s kolegama. Danas se situacija značajno promijenila. Pojavom alata poput ChatGPT-a studenti su dobili mogućnost da u nekoliko sekundi dođu do sažetaka literature, prijedloga za seminarske radove ili objašnjenja složenih pojmova.

Sve češće možemo čuti kako studenti koriste umjetnu inteligenciju za pomoć pri učenju, organizaciji vremena ili pisanju akademskih zadataka. No, postavlja se pitanje koristi li se ChatGPT kao alat za učenje ili postaje prečac koji zamjenjuje stvarno usvajanje znanja?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada tehnologija pomaže učenju

Ne može se osporiti da umjetna inteligencija donosi brojne prednosti. Studentima omogućuje brže pronalaženje informacija, objašnjavanje gradiva na jednostavniji način te pomoć u organizaciji obveza.

Primjerice, ako student ne razumije određeni pojam iz ekonomije, psihologije ili komunikologije, ChatGPT može ponuditi objašnjenje prilagođeno njegovoj razini znanja. Na taj način tehnologija može postati svojevrsni digitalni mentor koji je dostupan u bilo kojem trenutku.

Mnogi studenti koriste ga i za pripremu ispita, izradu planova učenja ili dobivanje ideja za istraživanja. U takvim situacijama umjetna inteligencija može biti koristan alat koji olakšava proces obrazovanja.

Granica između pomoći i varanja

Problem nastaje kada studenti prestanu koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoćno sredstvo i počnu je koristiti kao zamjenu za vlastiti rad.

Danas je moguće u nekoliko sekundi dobiti gotov tekst, esej ili seminar. Takva mogućnost mnogima djeluje primamljivo, osobito u razdobljima kada se gomilaju rokovi i ispiti. Međutim, postavlja se pitanje što student zapravo dobiva ako zadatak napiše umjetna inteligencija umjesto njega.

Diploma nije samo potvrda položenih ispita, već dokaz stečenih znanja i vještina. Ako se previše oslanjamo na tehnologiju, postoji opasnost da izgubimo sposobnost kritičkog razmišljanja, istraživanja i samostalnog rješavanja problema.

Kako obrazovne institucije reagiraju?

Fakulteti i škole diljem svijeta još uvijek traže najbolji način za reguliranje korištenja umjetne inteligencije. Neke institucije potpuno zabranjuju njezinu upotrebu u akademskim radovima, dok druge potiču studente da je koriste odgovorno i transparentno.

Čini se da će umjetna inteligencija ostati dio obrazovnog sustava, bez obzira na različite stavove. Upravo zato važno je razvijati svijest o tome kada ona pomaže učenju, a kada postaje zamjena za znanje.

Uloga komunikacije i povjerenja

Iz perspektive odnosa s javnošću zanimljivo je promatrati kako se javnost odnosi prema umjetnoj inteligenciji. Neki je vide kao revoluciju koja će unaprijediti obrazovanje, dok drugi upozoravaju na moguće negativne posljedice.

Kompanije koje razvijaju AI alate nastoje komunicirati njihove prednosti, dok obrazovne institucije pokušavaju pronaći ravnotežu između inovacija i očuvanja akademskog integriteta. Upravo je komunikacija ključna za stvaranje povjerenja i razumijevanja novih tehnologija.

Alat ili prečac?

Kao studentica, smatram da ChatGPT može biti iznimno koristan alat kada ga koristimo za učenje, istraživanje i bolje razumijevanje gradiva. Međutim, problem nastaje kada očekujemo da će umjesto nas razmišljati, analizirati i stvarati.

Umjetna inteligencija može ubrzati proces učenja, ali ne može zamijeniti znanje koje sami stječemo. Na kraju, pitanje nije treba li koristiti ChatGPT, već kako ga koristiti odgovorno. Jer najbolji rezultati nastaju onda kada tehnologija nadopunjuje naše znanje, a ne kada ga zamjenjuje.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
DIGITALIZACIJA komunikacijske vještine obrazovanje PR svijet studenti život

Kako izgleda PR iz studentske perspektive?

Kada sam upisala studij odnosa s javnošću, imala sam određenu predodžbu o tome što PR zapravo jest. Kao i mnogi drugi, povezivala sam ga prvenstveno s medijima, organizacijom događanja i javnim nastupima. Međutim, tijekom studija shvatila sam da su odnosi s javnošću mnogo složenije i zanimljivije područje nego što se na prvi pogled čini.

PR danas nije samo prenošenje informacija javnosti. Riječ je o strateškoj komunikaciji koja uključuje razumijevanje ljudi, izgradnju odnosa, upravljanje reputacijom i prilagodbu stalnim promjenama u digitalnom okruženju. Upravo zato studiranje odnosa s javnošću donosi brojna nova znanja, ali i drugačiji pogled na svakodnevnu komunikaciju koja nas okružuje.

Što više učim o ovoj profesiji, sve češće primjećujem primjere PR-a u svakodnevnom životu. Od objava na društvenim mrežama i komunikacije poznatih brendova pa sve do reakcija organizacija u kriznim situacijama, gotovo svaka javna poruka može se promatrati kroz prizmu odnosa s javnošću.

Izvor: Pixabay
Što zapravo znači studirati PR?

Studij odnosa s javnošću nije samo učenje teorijskih modela komunikacije. Tijekom studiranja studenti se upoznaju s različitim područjima poput medija, marketinga, digitalne komunikacije, kriznog komuniciranja i upravljanja reputacijom.

Jedna od najvećih prednosti studija jest mogućnost povezivanja teorije i prakse. Primjeri iz stvarnog svijeta omogućuju bolje razumijevanje načina na koji organizacije komuniciraju s javnošću te kako njihove odluke mogu utjecati na percepciju građana, korisnika ili medija.

Kroz različite projekte i zadatke studenti razvijaju vještine pisanja, prezentiranja i analize komunikacijskih situacija. Upravo te vještine predstavljaju važan temelj za budući profesionalni razvoj.

Komunikacija je prisutna svugdje

Jedna od stvari koje sam tijekom studija posebno primijetila jest koliko je komunikacija prisutna u svim aspektima života. Često se PR povezuje isključivo s velikim kompanijama i javnim osobama, no komunikacijske strategije koriste se u gotovo svim organizacijama – od državnih institucija i neprofitnih organizacija do obrazovnih ustanova i privatnih tvrtki.

Način na koji organizacija odgovara na pitanja javnosti, komunicira promjene ili reagira tijekom kriznih situacija može značajno utjecati na njezin ugled. Upravo zbog toga odnosi s javnošću imaju važnu ulogu u suvremenom društvu.

Studiranje PR-a potaknulo me da više pažnje posvećujem porukama koje svakodnevno primamo te da kritički promišljam o načinima na koje se oblikuju stavovi i mišljenja javnosti.

Izazovi i prilike za buduće PR stručnjake

Digitalizacija je donijela brojne promjene u komunikacijskoj industriji. Društvene mreže, umjetna inteligencija i novi digitalni alati svakodnevno mijenjaju način na koji organizacije komuniciraju sa svojom publikom.

To znači da budući PR stručnjaci moraju biti spremni na kontinuirano učenje i prilagodbu novim trendovima. Osim komunikacijskih vještina, sve su važnija znanja iz područja digitalnih medija, analitike i upravljanja online sadržajem.

Iako razvoj tehnologije donosi određene izazove, istovremeno otvara i brojne prilike za kreativnost, inovacije i razvoj novih komunikacijskih pristupa. Upravo zbog toga smatram da je područje odnosa s javnošću danas zanimljivije nego ikad prije.

Zašto me PR privlači?

Ono što me najviše privlači u odnosima s javnošću jest kombinacija kreativnosti i strateškog razmišljanja. Svaka komunikacijska situacija zahtijeva razumijevanje publike, jasno definirane ciljeve i promišljeno oblikovanje poruka.

Sviđa mi se činjenica da PR nije statična profesija. Komunikacijsko okruženje neprestano se mijenja, što znači da uvijek postoji prostor za učenje i razvoj novih vještina. Upravo ta dinamičnost čini ovo područje posebno zanimljivim za studente koji žele raditi u okruženju koje se stalno razvija.

Vjerujem da će u budućnosti uspješni PR stručnjaci biti oni koji će znati povezati komunikacijske vještine, digitalna znanja i sposobnost razumijevanja potreba različitih javnosti.

Zaključak

Studiranje odnosa s javnošću pružilo mi je drugačiji pogled na komunikaciju i njezinu važnost u suvremenom društvu. Kroz teorijska znanja i praktične primjere postalo mi je jasnije koliko kvalitetna komunikacija može utjecati na izgradnju povjerenja, reputacije i odnosa između organizacija i javnosti.

Iako me do završetka studija i profesionalnog razvoja očekuje još mnogo učenja, smatram da upravo raznolikost, dinamičnost i mogućnost kreativnog izražavanja čine odnose s javnošću područjem koje nudi brojne prilike za osobni i profesionalni razvoj.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje komunikacijske vještine kultura Marketing obrazovanje Oglašavanje PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling Uncategorized

Studentski život kao PR kampanja

Sveučilište, VERN' PR-Svijet
Slika je generirana pomoću AI alata

Kad govorimo o PR-u fakulteta, prvo pomislimo na društvene mreže, web stranicu, promotivne materijale i dane otvorenih vrata. Ali reputacija fakulteta ne gradi se samo kroz službene objave.

Ona se gradi i kroz iskustvo studenta koji čeka odgovor na mail, traži informaciju o rasporedu, razgovara s profesorom ili objašnjava prijateljima zašto je odabrao baš taj studij.

Studentski život je, htjeli mi to ili ne, stalna PR kampanja. Svaki student postaje mali ambasador fakulteta. Ako je iskustvo dobro, preporuka dolazi prirodno. Ako nije, negativan komentar širi se još brže.

Najglasnija komunikacija često nije službena

Fakultet može imati odličan vizualni identitet,“ VERN‘“ ali ako studenti ne znaju gdje pronaći osnovne informacije, nastaje problem. Može imati kvalitetne programe, ali ako komunikacija djeluje hladno ili nejasno, dio vrijednosti se izgubi. U PR-u nije važno samo što organizacija kaže o sebi, nego i što publika osjeća nakon kontakta s njom.

Studenti jako brzo prepoznaju razliku između poruke i stvarnosti. Ako se komunicira “praktičnost”, onda raspored, informacije i zadaci trebaju biti praktično organizirani. Ako se komunicira “individualan pristup”, onda student mora imati osjećaj da nije samo broj u sustavu.

Studentska perspektiva

Kao student treće godine, mislim da se imidž fakulteta najviše gradi kroz male situacije.  Jasno napisanu obavijest, normalan ton komunikacije,“ onaj profesor frend“ ažuran raspored i osjećaj da netko razumije studentski tempo. To možda ne izgleda kao velika kampanja, ali dugoročno stvara povjerenje.

PR fakulteta nije samo ono što piše na plakatu. PR je i iskustvo hodnika, maila, predavanja i studentske grupe. Zato se dobar imidž ne može samo objaviti, on se stvara i živi osobno.

 Koja mala stvar najviše utječe na vaše mišljenje o fakultetu?

Autor: Nado Žunić

Kategorije
kultura obrazovanje PR svijet

Lektira u vremenu kratke pažnje

Vizual otvorene knjige ispunjene ključnim pojmovima poput lektira, knjiga, čitanje, škola, djeca, kreativnost, digitalni svijet, TikTok, podcast i PR.
Susret školske lektire, digitalnog svijeta i novih načina komunikacije.

Izvor: autorska vizualizacija teksta

Dva smo svijeta različita

Obrazovanje i djeca danas često djeluju kao dva gotovo nepovezana svijeta koja govore različitim jezicima. Dok se obrazovni sustav okamenio u nekim beskrajno davnim danima, djeca se mijenjaju brže nego ikad. Žive u kulturi kratke pažnje, brzih videa i trendova koji, poput Warholove petnaestminutne slave, preko noći osvajaju svijet mladih, da bi već prije sljedećeg svitanja bili zaboravljeni i pregaženi novim, površnim „six-seven“ forama.

Žele li ova dva svijeta — okoštalo obrazovanje i neuhvatljiva mladost — imati koristi od međusobnih susreta, a ponekad i sukoba, moraju pronaći novi način komunikacije.

Lektira kao komunikacijski problem

Odličan primjer tog nesporazuma upravo su lektire, koje se neopisivom upornošću opiru promjeni. Kada bismo problem lektire sagledali iz PR perspektive, vidjeli bismo da problem nije samo u „proizvodu“, nego i u načinu na koji se on komunicira ciljnoj publici. Knjiga ne bi smjela biti kazna, već prostor slobode, igre i mašte.

Da bi do djece stigao makar i dašak lektire iz prve ruke, škola mora napraviti ono što radi svaka dobra komunikacijska strategija: upoznati svoju publiku. To ne znači podilaziti djeci niti odustati od klasika, nego pronaći ulaz koji im je bliži.

Crno-bijela infografika prikazuje put od knjige do novog sadržaja: knjiga postaje ideja, ideja se pretvara u novi format, učenici postaju stvaratelji, a rezultat je sadržaj prilagođen suvremenoj publici.

Kad lektira postane igra, podcast ili video — možda je netko stvarno i pročita

Izvor: autorska obrada u Canvi

Novi jezik za novu publiku

Današnji svijet nudi obilje umjetničkih formi, a upravo u toj intermedijalnosti možemo pronaći svježinu kojom ćemo pokušati zavesti nove generacije čitatelja.

Vlak u snijegu nije samo roman. On može biti film, strip, predstava, podcast, ali i potencijalna računalna igra. Ako djecu ne možemo odmah osvojiti svijetom u kojem snijeg nije samo božićna dekoracija nego stvarna opasnost, možda ih možemo privući zadatkom da taj svijet sami pretvore u igru.

Omogućimo im da postanu aktivni stvaratelji sadržaja. Žele li osmisliti igru, predstavu, video ili kratku scenu između Drage, Ljubana i Pere, morat će ući u njihove svjetove — puno dublje nego prepisivanjem kratkog sadržaja s interneta.

Rekli bismo mala, slatka prevara u kojoj nitko nije prevaren, a svi su na dobitku. Djeca dobiju jezik koji razumiju, a lektira dobije novu priliku.

Možda lektiri ne treba manje ozbiljnosti, nego samo bolji PR.

Autorica: Smiljana Klein Tretinjak