Kategorija: Društvene mreže

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Isprobaj karijera Ljudi mentalno zdravlje Osobni imidž PR svijet prijateljstvo Storytelling studenti život Uncategorized

ODLUKA DA STUDIRAM U ČETRDESETIMA

PR, Storytelling, studiranje, odluka,

Slika je generirana pomoću AI alata

Priznati sebi u četrdesetima da ti je pun kufer svega, načina na koji živiš, što radiš gdje se vidiš za dvadeset godina, prije ili kasnije pogodi svakog, pa tako i mene.

E pa to priznanje samom sebi se dogodilo meni, i uz donekle sređen život, posao, kakve takve OK prihode, mogućnosti za rast i tako dalje da ne nabrajam, moram priznati da me sve to nekako počelo gušiti i nije mi bilo dosta, nije me ispunjavalo.

Uz par pokušaja u ranoj mladosti odlaska na fakultet i nekog usavršavanja, nije me baš pogodilo onako kako bi to trebalo ići, nekim normalnim tokom.

Baš suprotno nisam naišao na ono nešto što bi me zadržalo i dalo mi motivaciju da nastavim dalje, uvijek odustajanje i vračanje na neki novi put ispočetka.

Dojadi vam to s vremenom i odustanete od takvih ideja uopće.

No eto jedno pijanstvo, podosta godina kasnije i na neki način oklada da li ja to mogu, kažem sebi idem ja u to pa što bilo da bilo. I odjednom riješim četvrti stupanj, položim državnu maturu i što sad, “men ovo je ozbiljno“, sad mogu upisati neki faks a ja se nisam ni pripremio za takvu realizaciju. Sve u meni govori da ne mogu, a sve u meni me viče da probam.

Nije dugo trebalo i u mjesec dana, shvatite da u jednom trenutku razgovarate s osobom na telefon koja vam objašnjava koji su uvjeti da se upišete na jedno Sveučilište točnije VERN’.

I da, upravo je ta osoba tako dobro odradila svoj posao iz komunikacija da me dobila na prvu, svojim promišljenim, toplim i preciznim informacijama na vrijeme, jednostavno mi nije dala pomisliti da je to u tom trenutku meni nemoguća misija.

Joj kad bi samo znala, da sam ja s druge strane telefona samo čekao da kaže nešto, samo da odustanem. Ali nisam i drago mi je da nisam, hvala Vam L. na tome.

Uz sve one neke početničke muke, ne znaš ovo raditi, ne znaš ono raditi, još ne znaš ni sam što hoćeš sa svim tim informacijama, evo me na trećoj godini studija Odnosa s javnošću i mediji i ne žalim ni za čim.

Klinci su cool, studentski život odličan, koncept faksa je po mome nekom guštu, ima nas i podosta starijih tako da su moje iluzije o nekom dobu kad trebate studirati odavno razbijene. Ono što želim reći ovim člankom, je da ona poznat uzrečica „nikad nije kasno „zaista vrijedi, eto barem u mom slučaju.

Pa ako vas ima koji se premišljate, tražite ili još uvijek želite krenuti na studij, usudite se pokušati, bar znate da ste probali.

Go with flow, and have fun folks.

Autor: Nado Žunić

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Influenceri Oglašavanje TikTok

Zašto ljudi više vjeruju influencerima nego klasičnim reklamama

Kolaž koji prikazuje influencersku estetiku
Naziv: djelo autora

Nekada su televizijske reklame, plakati i oglasi u časopisima bili glavni način na koji su brendovi promovirali proizvode. Danas tu ulogu sve više preuzimaju influenceri na društvenim mrežama. Mnogi ljudi, posebno mlađe generacije, više vjeruju preporuci influencera nego klasičnoj reklami jer influenceri djeluju bliže, prirodnije i iskrenije.

Za razliku od tradicionalnih oglasa koji su unaprijed osmišljeni i često djeluju “previše savršeno”, influenceri sadržaj objavljuju u opuštenijem i svakodnevnom obliku. Publika ih prati kroz različite situacije, od jutarnjih rutina do putovanja i privatnog života, zbog čega se stvara osjećaj povezanosti. Ljudi imaju dojam da prate osobu koja je slična njima, a ne kompaniju koja pokušava nešto prodati.

Važnu ulogu imaju i društvene mreže poput Instagram i TikTok, gdje influenceri svakodnevno komuniciraju sa svojim pratiteljima putem komentara, videa i prijenosa uživo. Takva komunikacija djeluje osobnije od klasičnih reklama koje nemaju direktan kontakt s publikom.

Primjerice, beauty influenceri često testiraju proizvode pred kamerom i iskreno govore o svojim iskustvima, što kod pratitelja stvara veći osjećaj vjerodostojnosti. Mnogi korisnici prije kupnje proizvoda prvo pogledaju recenzije influencera jer smatraju da će dobiti realnije mišljenje nego kroz službenu reklamu brenda.

Ipak, povjerenje publike može se brzo izgubiti ako influenceri promoviraju proizvode koje zapravo ne koriste ili preporučuju isključivo zbog zarade. Zbog toga publika danas sve više cijeni autentičnost i iskrenu komunikaciju.

Bez obzira na to, jasno je da su influenceri postali jedan od najvažnijih alata modernog PR-a i marketinga te značajno promijenili način na koji brendovi komuniciraju s publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Društvene mreže Imidž PR svijet TikTok

TikTok kao alat za izgradnju reputacije

U suvremenom digitalnom okruženju reputacija brenda ili pojedinca više se ne gradi samo kroz tradicionalne medije i klasične PR kampanje. Društvene mreže postale su ključni kanal komunikacije, a posebno se ističe TikTok kao platforma koja je u vrlo kratkom vremenu promijenila način na koji se sadržaj konzumira, ali i kako se gradi javna percepcija. Zahvaljujući kratkim, dinamičnim i autentičnim video formatima, TikTok je postao snažan alat u Public Relations strategijama.

Jedna od glavnih prednosti TikToka je njegova sposobnost da brzo prenese poruku velikom broju ljudi. Algoritam platforme ne favorizira samo velike profile, već omogućuje i manjim kreatorima ili brendovima da dosegnu viralni doseg. To znači da reputacija može biti izgrađena – ili narušena – u vrlo kratkom vremenu. Upravo zbog toga TikTok zahtijeva promišljenu i dosljednu komunikacijsku strategiju.

Za razliku od tradicionalnog oglašavanja, korisnici TikToka očekuju autentičnost. Umjesto „savršeno ispoliranih“ reklama, bolje prolaze spontani, zabavni i iskreni sadržaji. Brendovi koji to razumiju mogu značajno ojačati svoju reputaciju jer djeluju bliže publici. Oni više ne komuniciraju kao „korporacije“, već kao stvarni sudionici digitalne zajednice.

Dobar primjer izgradnje reputacije putem TikToka je Duolingo. Njihov maskota, zelena sova, postala je viralni lik zahvaljujući humorističnim i često „samoironičnim“ videima. Umjesto klasičnog pristupa učenju jezika, Duolingo koristi humor i trendove kako bi se povezalo s mlađom publikom. Ovakav pristup ne samo da povećava prepoznatljivost brenda, već i stvara pozitivan emocionalni dojam.

TikTok također igra ključnu ulogu u upravljanju krizom i reputacijom. U situacijama kada dođe do negativnih komentara, kritika ili kontroverzi, brendovi mogu brzo reagirati putem kratkih video odgovora. Transparentna i iskrena komunikacija često pomaže u smanjenju negativnog efekta i vraćanju povjerenja publike. Međutim, pogrešan ton ili neadekvatna reakcija mogu dodatno pogoršati situaciju, što pokazuje koliko je reputacija na TikToku osjetljiva.

Još jedan važan aspekt je uloga influencera. Na TikToku influenceri imaju snažan utjecaj na percepciju brendova jer njihovi pratitelji vjeruju njihovim preporukama. Suradnja s kreatorima sadržaja omogućuje brendovima da se predstave na prirodan i nenametljiv način. Umjesto klasičnih reklama, proizvodi i usluge integriraju se u svakodnevni sadržaj, što povećava vjerodostojnost poruke.

Osim brendova, TikTok koristi i pojedincima za izgradnju osobne reputacije. Stručnjaci iz različitih područja – od marketinga do obrazovanja – koriste platformu kako bi dijelili znanje i gradili svoj profesionalni imidž. Na taj način TikTok postaje alat za osobni branding, a ne samo zabavna aplikacija.

Zaključno, TikTok je postao jedan od najvažnijih alata u modernim odnosima s javnošću. Njegova snaga leži u kombinaciji autentičnosti, brzine širenja informacija i snažnog utjecaja zajednice. Brendovi i pojedinci koji razumiju pravila komunikacije na ovoj platformi mogu značajno unaprijediti svoju reputaciju, dok oni koji je ignoriraju riskiraju gubitak relevantnosti u digitalnom prostoru.

Autor: Donat Gabriel Katalenić

Kategorije
Content Društvene mreže Influenceri PR svijet

Influenceri kao novi PR partneri

U posljednjih desetak godina način komunikacije između brendova i njihove publike značajno se promijenio. Tradicionalni mediji, poput televizije, radija i novina, više nisu jedini kanal putem kojeg tvrtke mogu doprijeti do potrošača. Razvojem društvenih mreža poput Instagram, TikTok i YouTube pojavili su se influenceri – osobe koje svojim sadržajem i osobnošću okupljaju velik broj pratitelja i imaju snažan utjecaj na njihove stavove i odluke. Upravo zbog toga influenceri su postali važni partneri u Public Relations (PR) strategijama.

Influenceri imaju posebnu vrijednost jer s publikom grade odnos povjerenja. Njihovi pratitelji često ih doživljavaju kao autentične i iskrene osobe čijim preporukama vjeruju više nego klasičnim reklamama. Kada influencer predstavi određeni proizvod, uslugu ili društveno važnu poruku, publika to ne doživljava samo kao oglas, već kao osobnu preporuku. Upravo ta autentičnost čini influencere iznimno korisnima za PR stručnjake.

U odnosima s javnošću cilj nije samo prodaja, nego i izgradnja pozitivnog imidža te održavanje kvalitetnog odnosa s javnošću. Suradnja s influencerima omogućuje brendovima da na prirodan i kreativan način predstave svoje vrijednosti i poruke. Primjerice, Nike često surađuje sa sportašima i kreatorima sadržaja kako bi promovirao inspirativne priče o uspjehu, zdravom životu i upornosti. Na taj način brend ne promovira samo proizvode, već i određeni način života.

Posebno su važni mikroinfluenceri, odnosno osobe s manjim, ali vrlo angažiranim brojem pratitelja. Njihova publika često je specifično usmjerena prema određenim interesima, poput mode, tehnologije, fitnessa ili putovanja. Zbog toga njihove preporuke mogu imati vrlo snažan učinak, a suradnja s njima često je pristupačnija i učinkovitija od suradnje s poznatim osobama.

Ipak, suradnja s influencerima nosi i određene izazove. Ako influencer izgubi povjerenje publike ili se nađe u skandalu, negativan publicitet može se prenijeti i na brend. Zato je važno pažljivo birati partnere čije vrijednosti odgovaraju vrijednostima organizacije. Također, suradnja mora biti transparentna kako bi publika znala kada je riječ o sponzoriranom sadržaju.

Zaključno, influenceri su postali nezaobilazan dio suvremenih odnosa s javnošću. Njihova sposobnost da autentično komuniciraju s publikom, grade povjerenje i prenose poruke na kreativan način čini ih vrijednim PR partnerima. U budućnosti će njihova uloga vjerojatno postajati još važnija, osobito kako društvene mreže nastavljaju oblikovati način na koji ljudi primaju informacije i donose odluke.

Autor: Donat Gabriel Katalenić

Kategorije
Društvene mreže Imidž Krizna komunikacija

Cancel kultura i reputacijski oporavak

Fenomen “cancel kulture” posljednjih godina postao je jedan od najvećih izazova za odnose s javnošću.

U digitalnom okruženju gdje se reakcije šire gotovo trenutno, reputacija brenda može biti ozbiljno narušena u svega nekoliko sati. Primjeri poput Balenciaga ili Bud Light pokazuju koliko je granica između uspješne kampanje i reputacijske krize tanka.

Cancel kultura najčešće nastaje kao reakcija publike na percipirano neetično, neosjetljivo ili društveno neprihvatljivo ponašanje brenda. U takvim situacijama ključnu ulogu ima krizna komunikacija, koja mora biti brza, jasna i strateški promišljena. Ignoriranje problema ili zakašnjela reakcija često dodatno pogoršavaju situaciju jer publika očekuje transparentnost i odgovornost.

Jedan od najvažnijih elemenata oporavka reputacije je kvalitetno oblikovana isprika. Takozvane “notes app apology” isprike često nailaze na skepticizam jer djeluju generički i neautentično. Uspješna isprika mora sadržavati priznanje pogreške, preuzimanje odgovornosti i konkretne korake za ispravljanje štete. Bez tih elemenata, komunikacija se lako percipira kao pokušaj kontrole štete, a ne kao stvarna želja za promjenom.

Osim same isprike, važno je također dugoročno raditi na obnovi povjerenja. To uključuje dosljednu komunikaciju, promjene u poslovnim praksama i aktivno uključivanje zajednice kako bi stekli dojam da je i njihovo mišljenje važno. Reputacija se ne vraća preko noći, ali kroz kontinuirane i vjerodostojne akcije koje potvrđuju da je brend naučio iz pogreške moguće je u kratkom roku uspjeti.

Naravno, cancel kultura ne mora nužno značiti kraj za brend, ali predstavlja ozbiljan test njegove komunikacijske strategije. Brendovi koji uspiju prepoznati upravo tu važnost transparentnosti, autentičnosti i odgovornosti imaju veće šanse ne samo preživjeti backlash, nego i dugoročno ojačati odnos sa svojom publikom.

AUTORICA: Patricia Pecolaj

Kategorije
Društvene mreže Marketing PR svijet Turizam

Što me jedan B&B iz Rima naučio o PR-u

Grad o kojem već sve znamo, osim gdje odsjesti

Putovanja, sama ta riječ kod nekoga može izazvati stres, a kod nekoga one savršene leptiriće u trbuhu. Ali postoje također različita putovanja, s prijateljima, poslovna ili možda s djecom, sve ovisi u kojoj fazi života se nalazite.

Rim. Grad pregršt osjećaja, kulture, povijesti i ljudi, jako puno ljudi. I baš zbog toga svega moraš doći spreman. O Rimu svi već sve znamo. Toliko je sadržaja, preporuka i must see lokacija da ti Instagram svakodnevno servira ideje čim pomisliš na to putovanje. No, ono o čemu se najmanje nekako govori je smještaj. Rijetko se priča o tome koji smještaj zaista čini razliku između dobrog i izvrsnog putovanja.

Kupola Bazilike sv. Petra u Rimu u sumrak
Izvor: Bazilika sv. Petra u Rimu, slika iz privatnog albuma

Predivan B&B bez velikih riječi

Tražeći smještaj na najpopularnijoj booking tražilici u moru različitih reklama za svakakve hotele istaknuo se jedan B&B. Smještaj bez ikakve reklame, bez društvenih mreža, fotošopiranih slika, jednostavno smještaj s toliko dobrim recenzijama da ponekad ne vjeruješ da to zaista postoji. I to sve zahvaljujući jednom čovjeku. Gospodinu Augustu, vlasniku B&B na prekrasnoj lokaciji vrlo blizu Vatikana. On bez ikakvih PR trikova vodi jedan mali B&B gdje se svaki gost osjeća posebno. Nije imao razvijen vizualni identitet, ne prodaje nikakve doživljaje, niti je mjesto koje odiše prodajom ili marketingom. Jednostavno komentari svakog gosta bili su njegov PR. On je bio samo svoj, domaćin pun razumijevanja, ljubaznosti i strpljenja. I to je ono što se danas traži, kada odabereš smještaj ili lokaciju ne zbog marketinga već zbog povjerenja koje su izgradili drugi gosti.

PR koji se ne kupuje, nego zasluži

Kada doživiš tako lijepu uslugu a da nije riječ o hotelu, natjera te na razmišljanje kako je on to uspio. Nijedan influencer nije predložio ovo mjesto. Na najpopularnijoj booking tražilici jako je dobro rangiran, ali ne plaća oglase niti ikakav marketing. I onda mi je pala napamet ona stara i najučinkovitija PR metoda – word of mouth. U ovom slučaju gosti su ti koji su preuzeli ulogu ambasadora, njihove recenzije su ostavile traga, jaka komunikacija na koju smo svi nekako zaboravili. I to povjerenje ključni je kapital svega. Marketing je i dalje tu, samo se malo premjestio, umjesto oglasa tu su recenzije, umjesto plaćenih postova tu su stvarne slike gostiju i to je to što tražimo od PR-a. Autentičnost. To je nešto što se ne može kupiti, ali se može stvoriti, jer najbolji PR nije onaj koji se najglasnije oglašava, već onaj koji se prenosi dalje.

Autorica: Vesna Crnčević

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Filmovi i serije glazba Influenceri

Umijeće koje ne možeš naučiti iz knjiga

U svrhu opisivanja karizmatičnosti
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

U svijetu reflektora i neprekidne pažnje javnosti, karizma je često ona nevidljiva nit koja određuje tko ostaje zapamćen, a tko nestaje u gomili.

Karizma kao ključ uspjeha

Ona ne dolazi s titulama niti se može kupiti popularnošću već se osjeti u načinu na koji netko govori, stoji na pozornici ili komunicira s publikom. Upravo zato karizma u svijetu slavnih često ima veću težinu od samog talenta. Publika ne prati samo ono što netko radi, nego i kako ih ta osoba čini da se osjećaju. Upravo emocija koju netko prenosi često ostavlja jači trag od samog sadržaja ili nastupa jer se ljudi ne povezuju isključivo s djelima, već s dojmom i energijom koju ta osoba ostavlja iza sebe.

Što zapravo znači karizma

Karizma je spoj samopouzdanja, autentičnosti i načina na koji se osoba povezuje s drugima. Neke slavne osobe osvajaju energijom i scenskom prisutnošću, druge smirenošću ili iskrenošću. Upravo ta raznolikost čini karizmu posebnom jer ne postoji jedan univerzalan recept.

Publika danas traži stvarnost

U doba društvenih mreža publika sve više traži stvarnost, a ne savršenstvo. Savršeno uređene objave i ispolirani imidži više nisu dovoljni da zadrže pažnju jer ljudi danas brzo prepoznaju ono što djeluje umjetno ili isforsirano. Zbog toga su karizmatični oni koji se ne boje pokazati svoju osobnost i nesavršenosti, već ih prihvaćaju kao dio svoje priče. Ljudi se lakše povezuju s onima koji djeluju iskreno i pristupačno nego s nedostižnim idealima. Upravo u toj autentičnosti pronalaze osjećaj bliskosti i povjerenja.

Može li se karizma naučiti

Iako se često smatra da se karizma ili ima ili nema, ona se može razvijati kroz komunikaciju, samopouzdanje i način interakcije s drugima. U svijetu slavnih upravo to često čini razliku između prolazne popularnosti i dugotrajnog uspjeha.

Autor: Slavka Jelena Kahlina

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Imidž Uncategorized

Crveni tepih kao ”bojište”: Tko zapravo vuče konce na Met Gali?

Met gala- generirano AI
MET GALA- generirana fotografija

Svi mi koji barem jednim okom pratimo zbivanja u svijetu glamura znamo taj prvi ponedjeljak u svibnju. Stubište njujorškog muzeja Metropolitan izgleda kao da je ispalo iz nekog sna, ali neka vas taj sjaj ne zavara. U pozadini se odvija najstariji zanat na svijetu – onaj koji trguje utjecajem i percepcijom.

Kucanje na vrata koja su uvijek zaključana

Glavna čarolija ovog događaja upravo je u zabrani. Svatko tko ima dovoljno novca može kupiti gotovo sve, ali ne i stolicu za ovaj događaj. Tu nastupa ona stara psihološka varka: ono što ne možemo imati, želimo najviše. Zato je Anna Wintour implementirala da ona osobnim križanjem imena uzvanika pokazuje da je ta taktika PR-a u svom najčišćem obliku – stvaranje mita kroz uski krug odabranih.

Odjeća koja ne govori, nego viče

Svaka haljina koja prođe tim tepihom je zapravo pažljivo sročen tekst. Kada slavna osoba odjene kreaciju koja je desetljećima stajala u arhivu, njezini agenti nam zapravo govore: „Ona je ozbiljna, ona cijeni povijest, ona nije samo prolazni trend.“ S druge strane, dizajneri koji oblače najkontroverznije ličnosti današnjice ne traže ljepotu, nego pažnju. Oni znaju da će se o tom „skandalu“ pričati tjednima. zato je Met Gala je rijetka prilika da netko ukrade cijelih pet minuta pažnje i stavi ju na sebe.

Povratak otpisanih pod svjetla reflektora

Jedna stvar po kojoj je ovaj događaj istinski poznat su povratnici i njihove odjevne kreacije. Ako je netko u protekloj godini bio meta kritika ili se našao usred skandala, jedan trijumfalan izlazak može izbrisati mjesece lošeg tiska. Ako izgledate kao božanstvo, ljudi će vam lakše oprostiti što ste običan smrtnik s greškama i pohvaliti vas za uložćen trud na ovaj ekskluzivan događaj.

AUTOR: BRUNA CVETKOVIĆ