U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.
Gdje završava istina, a počinje spin?
E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.
PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”. I to je etički problem broj jedan.
Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.
A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“
Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?
U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.
Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji
U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.
Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom
U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.
Glavni problemi:
Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.
Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.
Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.
Izvinjenje i povlačenje proizvoda
H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.
Posljedice i daljnje reakcije
Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.
Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?
Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.
Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.
Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.
TikTok je preplavljen fotografijama generiranima umjetnom inteligencijom u stilu poznatog japanskog filmskog studija prepoznatljivog stila. Studio Ghibli, osnovan sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća u Tokiu, popularnost je stekao svojim nježnim, toplim i izuzetno stilski istančanim animacijama te i dalje kroji uspomene među mnogim djevojčicama i dječacima diljem svijeta. Neki od najpoznatijih filmova studija Ghibli su My Neighbor Totoro, Kiki’s Delivery Service i Howl’s Moving Castle, a svaki od njih obilježen je likovima koji su osvojili srca publike.
Nedavno je izašao novi model OpenAI-ja, GPT4o, korisnicima nudi još više naprednih opcija poput popravljanja starih obiteljskih fotografija, generiranje fotografija u omiljenim umjetničkim stilovima ili pak kreiranje vrlo vjerodostojnih fotografija poznatih osoba koje se doimaju istinitima. Pravna regulativa povezana s umjetnom inteligencijom i dalje je vrlo sporna s obzirom da se radi o vrlo promjenjivom i nedefiniranom sistemu koji konstantno testira nove granice i nadmašuje samog sebe svakom novom verzijom. Samim time, u pitanje dolazi i copyright, odnosno vlasnička prava, koja su u ovom konkretnom slučaju, neupitno kompromitirana.
Hayao Miyazaki, zgrožen i duboko pogođen ovim trendom, izjavio je: “Ne bih nikad htio ikako koristiti ovu tehnologiju u mom radu. Imam snažan osjećaj da je ovo uvreda samom životu.” Mnogi na društvenim mrežama naglašavaju kako su zgroženi činom sudionika ovog trenda koji narušavaju poštivanje umjetnosti u svojoj svrsi, koja je autentičnost, domišljatost, vještina i mukotrpno uložen trud. Naglašava se i činjenica kako postoji mnogo mladih umjetnika koji bi rado dobili narudžbu za takvu vrstu slike, čime bi u konačnici i zaradili novac za svoje znanje, vještinu i vrijeme. Neki korisnici koji su sudjelovali u trendu ipak su požalili shvativši da je jedan od suosnivača filmske kuće duboko pogođen jeftinim i brzim kopijama stila koji su usavršavali gotovo cijelo desetljeće. Naravno, ima i korisnika koji se ne slažu navodeći kako se samo radi o trendu te da svakako ne bi platili nekome da im napravi takav crtež jer je to “preskupo”. Svakako, riječ je o iznimno zanimljivoj etičkoj i moralnoj, a čak i pravnoj dilemi.
Što vi mislite? Jeste li sudjelovali u trendu? Napišite nam u komentarima.
U današnje doba, ako nisi online, gotovo da ne postojiš – bar tako kaže popularna mudrost! Kao student odnosa s javnošću, imaš priliku putem vlastitog bloga pokazati svoje znanje, kreativnost i vještine. Redovitim postovima ne gradiš samo svoj profesionalni identitet, nego i približavaš odnose s javnošću svima – od profesora do susjeda.
Odaberi svoju nišu
Prvi korak je pronaći ono što te stvarno pokreće unutar odnosa s javnošću. Možeš se usredotočiti na digitalni PR, krizno komuniciranje ili organizaciju događaja. Kad odabereš svoju temu, znaš točno kome se obraćaš, a sadržaj postaje jedinstven i zanimljiv.
Autentičan sadržaj s dozom humora
Zaboravi dosadne opće izjave! Ubaci konkretne primjere, studije slučaja i vlastita iskustva – čak i ona “katastrofalna” koja će te učiniti bližim čitateljima. Pokaži da iza svakog posta stoji stvarna osoba. Autentičnost gradi povjerenje, a malo humora nikad ne odmaže.
Vizuali koji pričaju priču
Sadržaj bez slika je šunka-sir. Koristi svoje infografike, memeove i fotografije s natpisima kako bi tvoji postovi bili top. Probaj alat poput Canve – jednostavan je i možeš pokazati svoju kreativu. Ako ju ne znaš koristiti tu je kratki video.
Umrežavanje, promocija i newsletter
Objava sama nije dovoljna – moraš još share-ati! Skoci na društvene mreže, budi aktivan u online grupama i slobodno ostavljaj komentare. Umrežavanje ti otvara vrata, bilo da se radi o profesorima, kolegama ili profesionalcima iz prakse. Što više dijeliš, više lajkova stiže! Ne zaboravi postaviti vlastiti newsletter koristeći alate poput Mailchimp-a, kako bi direktno obavijestio publiku o novim postovima i stalno održavao kontakt s njima.
U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.
1. Priče koje inspiriraju
Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.
2. Suradnja s medijima i influenserima
Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.
3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža
Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.
4. Brendiranje kampusa i identiteta
PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.
5. Otvoreni dani i događanja
Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.
Vođenje društvenih mreža podcasta iz PRspektive studentice
izvor: arhiv podcasta beat’
Podcasti su jedan od najbrže rastućih formata u novom medijskom okruženju, a ovaj popularni format nije zaobišao ni studentske klupe. U samim su početcima podcasti bili vrlo nišno područje, a medijsko je tržište sada presaturirano raznim podcastima i svjedočimo novim medijskim bitkama za pozornost sve zahtjevnije publike. Mnogi celebrityji i influenceri također su se okrenuli ovakvom formatu jer u svojoj svrsi može biti i promocija, a u konačnici i brend. Čak i takvim ličnostima sve je teže probijanje na scenu podcast svijeta, stoga studentski podcasti itekako moraju naći svoj forte kako bi uspjeli u ovom novom tržištu. Naravno, neki su u tome i uspjeli, poput studentskog podcasta BEAT’.
IZVOR: podcast beat’
Zašto uopće pokrenuti podcast?
U svijetu u kojem mladi traže platforme za slobodno izražavanje, podcasti su postali snažan alat samoizražavanja, informiranja i zabave. Kroz ovu formu, studenti ne samo da dijele svoje misli, već i kreiraju sadržaj koji ima potencijal dosegnuti širu publiku. Podcast više nije samo hobi – postaje ozbiljan projekt koji gradi osobni i profesionalni brend te otvara vrata za uspješnu karijeru. Upravo zato, iz perspektive studentice koja vodi društvene mreže jednog podcasta, svaki objavljeni sadržaj ima svoju težinu, a digitalni trag podcasta treba biti pažljivo oblikovan.
Društvene mreže moraju biti produžetak identiteta podcasta
Društvene mreže nisu samo alat promocije – one su produžetak osobnosti podcasta. Stil objava, vizuali, ton komunikacije i interakcija s publikom stvaraju dojam o podcastu kao brendu. Sam ToV podcasta, na primjeru podcasta BEAT’, odražava vrijednosti i karakter voditeljice Beatte Ugrin. Komunikacija je moderna, ležerna i mladenačka, gotovo kao da je Beatta u dijalogu sa svojim gledateljima. Cilj svake objave je da se pratitelj osjeća kao da je dobio poruku u DM uz popratan komentar na koji se čeka njegova reakcija. Takvim tonom gradi se publika koja je odana, koja se vraća i koja stvara temelje za daljnju izgradnju brenda. Važno je odrediti ciljanu publiku te prilagoditi ton komunikacije, kao i vizualni identitet trendovima prisutnim za njihove karakteristike, a uz to pokazati i autentičnost i osobnost.
Usprkos tome što trenutno reelsi i shortsi kao formati imaju jači odaziv na društvenim mrežama, trendovi se brzo mijenjaju te više ni to nije dovoljno. Ključ nije samo u vrsti sadržaja. već i u konzistentnosti sadržaja, jer upravo tu dolazi do izražaja balansiranje između neformalnog studentskog tona i ozbiljnog pristupa gradnji imidža. Od osmišljavanja opisa epizoda, najava i storyja, do kreiranja memeova koji komuniciraju teme epizoda – svaki korak doprinosi izgradnji zajednice. Na slučaju podcasta BEAT’, to može biti izazovno, budući da se radi o gostima koji su štovani i cijenjeni profesionalci iz svih područja, od influencera do političara i kandidata za predsjednike Republike Hrvatske. Ključno je paziti i na reputaciju i brend samih gostiju te poštivati njihove granice.
Izazovi, lekcije, pozdravi i želje za kraj…
Jedan od glavnih izazova vođenja društvenih mreža studentskog podcasta je stvaranje relevantnog i zanimljivog sadržaja uz ograničene resurse – vremena, opreme, pa i znanja. Kroz proces učenja „u hodu“, često je dolazilo do kombiniranja intuicije uz teorijskih znanja s predavanja na fakultetu, ali i feedbacku slušatelja. S vremenom i iskustvom, sve postane lakše, jasnije i konzistentnije. Vođenje društvenih mreža podcasta odlična je prilika za testiranje vještina i otkrivanje interesa. Podcast sam po sebi postaje brend koji treba voditi kao i svaki drugi, koji treba oblikovati, definirati, očuvati i promovirati. Uspjeh podcasta ne mjeri se samo brojem pregleda, već i prepoznatljivošću, lojalnošću publike i kvalitetom sadržaja. Upravo ta iskustva mogu kasnije postati važan dio profesionalnog portfelja i temelj za karijeru u komunikacijama.
Sportski uspjesi su važni, ali u modernom svijetu imidž tima igra jednako veliku ulogu. Studentski sportski timovi, iako često u sjeni profesionalnih klubova, mogu izgraditi snažnu prepoznatljivost uz dobru PR strategiju. Kroz pametno vođenu komunikaciju, prisutnost na društvenim mrežama i angažman u zajednici, tim može osigurati podršku navijača, sponzora i fakulteta.
Zašto je PR ključan za studentske sportske timove?
Imidž tima nije samo pitanje ponosa – on može osigurati bolju vidljivost, privući nove članove i olakšati financiranje kroz sponzorstva. Kada tim ima prepoznatljiv identitet i kvalitetnu medijsku prisutnost, lakše će steći podršku kolega i postati važan dio fakultetskog života. Osim toga, dobar PR može pomoći u kriznim situacijama, poput poraza ili unutarnjih nesuglasica, omogućavajući timu da zadrži pozitivnu sliku u javnosti.
Ključni koraci u izgradnji prepoznatljivog imidža
Razvijanje priče i identiteta tima
Svaki uspješan tim ima svoju priču. Nije dovoljno samo igrati dobro – potrebno je komunicirati tko ste, što predstavljate i zašto vas ljudi trebaju podržavati. Koje su najveće pobjede? Kako se tim razvio kroz godine? Koje vrijednosti njegujete – timski rad, fair play, inovativnost? Jasno definiranje identiteta ključno je za prepoznatljivost i stvaranje lojalne baze navijača.
Društvene mreže – najmoćniji alat promocije
Društvene mreže su nezaobilazan kanal za izgradnju imidža. Instagram i TikTok idealni su za vizualni sadržaj – slike i videa s utakmica, treninzi, intervjui s igračima i trenerima, dok Twitter omogućava brze informacije, rezultate i interakciju s fanovima. Facebook i LinkedIn mogu se koristiti za ozbiljniji sadržaj, poput objava o akademskim uspjesima sportaša ili partnerstva s fakultetom i sponzorima. Ključ uspjeha na društvenim mrežama leži u dosljednosti. Redovite objave, zanimljiv sadržaj i uključivanje navijača kroz ankete, izazove ili live prijenose utakmica mogu značajno povećati angažman i prepoznatljivost tima.
Suradnja s medijima i privlačenje sponzora
Iako su društvene mreže moćne, lokalni mediji i sponzori i dalje igraju veliku ulogu. Kontaktiranje novinara koji mogu objaviti vijesti o timu, organiziranje intervjua ili pisanje članaka o uspjesima igrača može pomoći u promociji. S druge strane, sponzori su često spremni podržati timove koji imaju dobru vidljivost. Lokalne tvrtke mogu osigurati financijsku pomoć, sportsku opremu ili logističku podršku u zamjenu za promociju njihovog brenda na dresovima, društvenim mrežama i događanjima.
Aktivno sudjelovanje u zajednici
Timovi koji su angažirani izvan terena ostavljaju trajan dojam. Organiziranje humanitarnih akcija, održavanje sportskih radionica za djecu ili sudjelovanje u društveno korisnim projektima može značajno poboljšati imidž tima. Osim što jača vezu s lokalnom zajednicom, ovakva uključenost pomaže timu da izgradi reputacijusportskog kolektiva koji se ne bavi samo natjecanjem, već i pozitivnim promjenama u društvu.
U današnje digitalno doba, društvene mreže su ključni alat za izgradnju imidža – bilo da je riječ o osobnom ili profesionalnom identitetu. Razlikovanje ova dva aspekta važno je kako bi se održala dosljednost u komunikaciji i izbjegle neželjene posljedice koje mogu utjecati na privatni život ili karijeru.
Osobni imidž na društvenim mrežama
Osobni imidž na društvenim mrežama odražava individualnost korisnika, njegove interese, hobije, društveni život i osobne stavove. Ovaj imidž često nije strogo planiran, već je spontan i odražava svakodnevni život pojedinca.
Karakteristike osobnog imidža:
Sadržaj:
Objave su uglavnom neformalne i uključuju fotografije s prijateljima, putovanjima, hobijima, osobnim mišljenjima i događajima iz privatnog života.
Ton komunikacije
Češće opušten, neformalan i emotivan. Korisnici izražavaju svoja mišljenja bez previše strategije i filtriranja.
Ciljna publika
Obično su to prijatelji, obitelj i poznanici. Ponekad su profili privatni, što znači da su objave dostupne samo odabranim osobama.
Cilj
Povezivanje s prijateljima i izražavanje osobnog identiteta bez specifične profesionalne namjere.
Profesionalni imidž na društvenim mrežama
Profesionalni imidž fokusiran je na izgradnju reputacije, kredibiliteta i stručnosti u određenom području. Cilj mu je privući profesionalne kontakte, povećati vidljivost u industriji te potencijalno otvoriti nove poslovne prilike.
Sadržaj: Uključuje postove vezane uz karijeru, industrijske trendove, mišljenja o profesionalnim temama, poslovne uspjehe i edukativne materijale.
Ton komunikacije: Formiran i promišljen, često poluformalan ili formalan. Postovi su usmjereni na informiranje, educiranje i profesionalno povezivanje.
Ciljna publika: Kolege, poslodavci, klijenti, potencijalni poslovni partneri i stručnjaci iz sličnih područja.
Cilj: Povećanje stručnog kredibiliteta, networking, pronalazak poslovnih prilika ili čak pozicioniranje kao lider u određenoj industriji.
Ključne razlike i kako ih uskladiti
Iako su osobni i profesionalni imidž različiti, u suvremenom svijetu oni se često isprepliću, osobito na platformama poput LinkedIna, Twittera i čak Instagrama. Evo nekoliko ključnih razlika i načina kako ih uskladiti:
Savjeti za usklađivanje osobnog i profesionalnog imidža:
Odvojene platforme – Koristite LinkedIn za profesionalne objave, a Facebook ili Instagram za osobne.
Postavke privatnosti – Ako ne želite da poslodavci vide vaše privatne objave, koristite postavke privatnosti kako biste ograničili pristup određenim sadržajima.
Pažljivo birajte što dijelite – Iako imate pravo na privatnost, uvijek razmislite kako bi neka objava mogla biti protumačena u profesionalnom kontekstu.
Kombinirajte autentičnost i profesionalizam – Možete graditi profesionalni imidž, a istovremeno pokazivati osobnost na način koji je prikladan za poslovnu publiku.
Zaključak
Osobni i profesionalni imidž na društvenim mrežama imaju različite ciljeve i zahtijevaju drugačiji pristup. Osobni imidž omogućava izražavanje individualnosti i povezivanje s prijateljima, dok profesionalni imidž gradi karijeru i kredibilitet. Pravilno balansiranje ova dva aspekta omogućava pojedincu da iskoristi prednosti oba svijeta, bez ugrožavanja privatnosti ili profesionalnog ugleda.
U svijetu preplavljenom informacijama, prvi dojam je ključan. Prije nego što pročitamo slogan, istražimo misiju tvrtke ili pogledamo ponudu, ono što prvo primijetimo je vizualni identitet brenda. Boje, logotip, fotografije, grafički elementi i video sadržaj oblikuju percepciju i utječu na to hoćemo li brendu vjerovati, zapamtiti ga ili ga potpuno ignorirati.
Što je vizualni PR i zašto je važan?
Vizualni PR podrazumijeva korištenje dizajna, fotografija, videa i drugih vizualnih elemenata kako bi se kreirala željena percepcija brenda. To nije samo estetika – to je strateška komunikacija. Dobar vizualni identitet može:
Povećati prepoznatljivost brenda
Stvoriti emocionalnu povezanost s publikom
Pomoći u kriznom komuniciranju i izgradnji povjerenja
Razlikovati brend od konkurencije
Snaga boja i dizajna u percepciji brenda
Boje i dizajn nisu samo vizualni ukras – oni komuniciraju emocije i vrijednosti brenda.
Povjerenje i profesionalnost (primjer: Facebook, LinkedIn)
Strast i energija (primjer: Coca-Cola, Netflix)
Održivost i svježina (primjer: Starbucks, Spotify)
Optimizam i sreća (primjer: McDonald’s, IKEA)
Logotip kao vizualni identitet brenda
Logotip je često prvi element koji ljudi povezuju s brendom. Najbolji logotipi su jednostavni, lako prepoznatljivi i prenose ključne vrijednosti brenda.
Primjer: Nike – Moć jednostavnosti
Nikeov “Swoosh” je jedan od najpoznatijih logotipa na svijetu, a sastoji se samo od jednog zakrivljenog poteza. Njegova jednostavnost omogućuje brendu da ga koristi u različitim kontekstima – od patika do sportskih reklama – dok simbolizira brzinu, pokret i energiju. S druge strane, kada je Gap 2010. godine pokušao promijeniti svoj kultni logotip u moderniji dizajn, naišao je na ogroman otpor javnosti. Zbog negativne reakcije, morali su se vratiti na stari logotip u roku od nekoliko dana.
Moć vizualnog storytellinga kroz fotografiju i video
Ljudi vole priče, a vizualni elementi omogućuju brendovima da ih ispričaju na snažniji način nego sami tekst. Korištenje fotografija i videa pomaže u povezivanju s publikom jer pokazuje, a ne samo govori. Npr. Appleov vizualni identitet temelji se na jednostavnosti. Njihove reklame i promotivni materijali koriste čiste, bijele pozadine, elegantne linije i visokokvalitetne fotografije, što komunicira luksuz, ekskluzivnost i inovaciju.
Njihove reklame često ne koriste puno teksta – slike i video govore sami za sebe, prenoseći dojam sofisticiranosti.
Dizajn i multimedija u kriznom PR-u
Kada brend doživi kriznu situaciju, vizualni PR može pomoći u vraćanju povjerenja.
Primjer: Airbnb – Rebranding nakon krize
Airbnb je 2014. redizajnirao svoj logo i vizualni identitet kako bi se distancirao od problema s lošim iskustvima korisnika i optužbi za nelegalne smještaje. Novi logo i kampanja pod nazivom “Belong Anywhere” fokusirali su se na toplinu, zajedništvo i sigurnost – čime su uspješno preokrenuli percepciju brenda.
„A brand is a promise. A good brand is a promise kept.“
Muhtar Kent, CEO of The Coca-Cola Company
Brend prezentira kontrolirani identitet jedne organizacije, koji je skrojen pomoću marketinških ideja. Sa druge strane, reputacija je formirana na temelju kolektivnog javnog mijenja. To javno mijenje je pod utjecajem iskustva kupaca tj. klijenata, socijalne odgovornosti i raznih drugih vanjskih faktora.
Brend i reputacija značajno utječu jedno na drugo. Jedan dobro razvijeni brend može njegovati pozitivnu reputaciju, koja se stvara i njeguje aktivnim komuniciranjem sa biranom javnosti sa ciljem održanja i poboljšanja imidža marke.
Što je potrebno za dobar imidž?
Imajte transparentnu i autentičnu komunikaciju
Takva komunikacija je jedna od najefektivnijih praksi za razvoj i očuvanje dobrog imidža nekog brenda, te kako bi ga sačuvalo od propasti.
Neka su vam tone of voice i vizualni stil brenda konzistentni
Konzistentnost je ključna u kreiranju pozitivnog imidža brenda. Ona se treba primjenjivati u komunikaciji na svim kanalima društvenih mreža.
Komunicirajte sa klijentima kao da ste im prijatelj
Ostanite vjerodostojni, priznajte pogreške i dijelite pobjede. Takav pristup dovodi do vjernosti brendu.
Priznajte pogreške odmah
Transparentnost i timing su vrlo važni kada je u pitanju komuniciranje problema sa publikom. Odbijanje problema ili njegovo negiranje vodi vaš brend u direktnu propast.
Odnosite se dobro prema svim ljudima
U komuniciranju budite dobri, pošteni i autentični. Budite takvi ne samo prema svojoj ciljanoj publici, nego i prema svim svojim zaposlenicima, prema zajednici i svim partnerima.
Postoje mnogi brendovi koji održavaju svoj imidž pozitivnim i uspješnim. No, ima i onih koji su neplanirano skršili svoju dugo stvarano reputaciju nemarnim postupcima. Ovo su neki od njih:
Dolce & Gabbana: video na instagramu iz 2018.
Izvor: YouTube
D&G je napravio kampanju u Kini, tj. video na kojem se nalazi kineski model odjeven od glave do pete u D&G i koji pokušava kineskim štapićima jesti talijansku hranu (pizzu). Video je proglašen vrlo stereotipnim i uvrjedljivim. Stvari su se time pogoršale kada su procurile privatne poruke Stefana Gabbane koji je, navodno, u porukama omalovažavao Kinu.
H&M reklama: „Coolest monkey in the jungle“ iz 2018.
Izvor: face2faceafrica.com
H&M je napravio reklamu za dječju odjeću na kojoj se nalazio tamnoputi dječak sa majicom i natpisom „Coolest monkey in the jungle“. Reklama je zapalila društvene mreže, jer se riječ „monkey“ prev. majmun povijesno koristila kao rasistička uvreda. Mnoga poznata lica su nakon te reklame prekinula svoju suradnju sa H&M-om.
