Kategorije
Beauty Društvene mreže Influenceri mediji PR svijet

Otkrivanje tajni viralnih lansiranja beauty proizvoda: PR taktike za stvaranje buke i maksimalne medijske vidljivosti

U današnjoj beauty industriji lansiranje novog proizvoda više nije samo trenutak kada proizvod dolazi na police ili u web shop. Mnogo važnije pitanje postaje – hoće li ljudi pričati o njemu? U većini slučajeva iza njih stoji pažljivo osmišljena PR strategija koja počinje stvarati interes mnogo prije nego što proizvod službeno izađe na tržište.

Jedna od najčešće korištenih taktika je postupno otkrivanje proizvoda kroz “teasere”. Brendovi na društvenim mrežama objavljuju kratke videozapise i fotografije o nastanku proizvoda, a takav pristup potiče znatiželju publike.

Važnu ulogu u stvaranju interesa imaju i influenceri. Brendovi često šalju proizvode influencerima prije službenog lansiranja. Njihove recenzije, demonstracije i prvi dojmovi pomažu publici da stvaraju osjećaj povjerenja. Kada više influencera počne govoriti o istom proizvodu, interes publike raste.

Primjer takvog uspješnog pristupa može se vidjeti u brojnim viralnim beauty kampanjama u kojima je upravo kombinacija influencera i ograničene dostupnosti proizvoda potaknula veliku pažnju publike.

Na primjer, kada je Hailey Bieber lansirala svoj beauty brend Rhode, proizvod Peptide Lip Treatment vrlo brzo je postao viralan na društvenim mrežama. Prije samog lansiranja, Hailey je na društvenim mrežama dijelila fotografije i kratke videozapise u kojima je prikazivala teksturu proizvoda. Istovremeno su brojni influenceri dobili proizvod prije izlaska na tržište te su objavljivali prve dojmove. Kombinacija celebrity brenda, influencera i teaser sadržaja rezultirala je velikim interesom publike.

Kreativno osmišljeni PR paketi za beauty urednike često postaju sadržaj sami po sebi jer ih mnogi rado dijele na društvenim mrežama. 

Na kraju, uspješno viralno lansiranje beauty proizvoda rezultat je kombinacije dobre strategije, kreativnosti i razumijevanja publike. Kada brend uspije stvoriti zanimljivu priču oko proizvoda, šanse da postane viralan značajno rastu.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Društvene mreže mediji

Kad popularnost postane važnija od kvalitete

Kako vidljivost često pobjeđuje kvalitetu

Postoje one serije koje nas ostavljaju bez daha, koje danima prepričavamo, preporučujemo prijateljima i jedva čekamo novu sezonu. Onda postoje i one druge, serije za koje već nakon nekoliko epizoda zaključimo da nisu osobito dobre, ali ih svejedno nastavljamo gledati. Još jedna epizoda, pa još jedna i odjednom pogledali smo cijelu sezonu. Zašto to radimo?

Biramo li sami što gledamo?

Zar smo toliko postali ovisni o društvu da više ni odabir serija ne možemo samo odlučiti već netko umjesto nas to čini? Koliko naših odluka zapravo oblikuju društvene mreže, algoritmi i trendovi koji nas svakodnevno okružuju?

U današnje vrijeme sadržaj ne pronalazimo mi već on pronalazi nas. Ono što je popularno pojavljuje se na svim platformama, u razgovorima, na svim društvenim mrežama.

Emily in Paris, fenomen koji ne možemo ignorirati

Savršen primjer je Emily in Paris or maybe Emily in Rome or….bez obzira na grad, obrazac ostaje isti.

I tu se svi pitamo zašto? Zašto ta površna gluma, loš scenarij dobiva toliku gledanost? I odgovor je jednostavan jer svi to gledaju, društvene mreže pršte od Emily algoritam samo to vidi i to je dovoljno. Dovoljno za sve nas da svoje vrijeme potrošimo na nešto što nije dobro samo da bi rekli i mi smo to pogledali.

Tada vidiš koliko dobar marketing, promocija jednog proizvoda može utjecati na sve nas. Čak i na nas koji ne želimo taj utjecaj ali jednostavno je teško izbjeći nešto što je toliko popularno. To je okruženje koje ne biramo sami nego drugi odluče za nas.

Upravo takvi sadržaji postaju fenomeni. Ne zato što su dobri već zato što su prisutni svuda oko nas. Vidljivost stvara interes, a interes stvara vidljivost i to je taj začarani krug. Htjeli mi to ili ne uđemo u njega i više ne možemo izaći.

Kada publika postane PR tim

U ovom slučaju sama publika postaje PR serije. Sami gledatelji krenu komentirati, dijele sadržaj serije na društvenim mrežama, kopiraju modne kombinacije koje vide na ekranu i samo tako nešto što možda nije trebalo imati nikakvu gledanost postane najgledanije. Takvi primjeri pokazuju koliko snažan može biti marketing i koliko promocija može utjecati na naše odluke.

Gledamo li zbog sebe ili drugih?

Čak i kad mislimo da smo imuni na trendove, teško je ignorirati nešto što je prisutno svuda oko nas Ne gledamo uvijek sadržaj koji nam se sviđa, ponekad gledamo ono što gledaju svi drugi. Ne zato što je najbolje, nego zato što je najprisutnije.

A do god o Emily pričamo, komentiramo njene ljubavne probleme jedno je sigurno komunikacijska strategija iza tog fenomena radi svoj posao.

 I baš zbog toga, gledat ćemo novu sezonu.

Autorica: VESNA CRNČEVIĆ

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

Kategorije
Imidž komunikacijske vještine Moda PR svijet

PR u luksuznoj industriji vs. fast fashion industriji

PR u luksuznoj industriji i u fast fashion sektoru temelji se na istom cilju, izgradnji prepoznatljivosti brenda i utjecaju na percepciju potrošača, no pristupi, ton komunikacije i strategije značajno se razlikuju.

Luksuzni brendovi naglasak stavljaju na ekskluzivnost, dugoročnu vrijednost i emocionalni narativ. Njihov PR rijetko je direktno prodajno orijentiran, već se fokusira na stvaranje simbolike brenda i životnog stila kojem publika teži. Komunikacija je često suptilna, estetski promišljena i povezana s umjetnošću, kulturom ili poznatim ambasadorima. Primjerice, Dior kroz modne revije, kampanje i suradnje s javnim osobama gradi identitet koji se temelji na eleganciji i suvremenoj interpretaciji luksuza. Sličan pristup njeguje i Chanel, koji konzistentno održava imidž bezvremenskog luksuza i rijetko se oslanja na direktne, agresivne oblike promocije.

Nasuprot tome, fast fashion brendovi poput Zara i H&M temelje svoju PR strategiju na brzini, dostupnosti i visokoj frekvenciji komunikacije. Njihov sadržaj usko je povezan s aktualnim trendovima i dinamikom društvenih mreža, uz snažan oslonac na influencer marketing i viralne formate. Cilj je brzo reagirati na promjene u potrošačkim navikama i održavati stalnu prisutnost u digitalnom prostoru.

Razlika se posebno očituje u načinu gradnje brenda: luksuzni segment njeguje kontroliranu distancu i selektivnu vidljivost, dok fast fashion teži masovnoj dostupnosti i kontinuiranoj interakciji s publikom. U tom smislu, PR u luksuznoj industriji funkcionira kao alat dugoročne reputacijske izgradnje, dok je u fast fashionu više usmjeren na trenutni angažman i komercijalni učinak.

Dodatno, važnu ulogu imaju i krizne situacije te način na koji se brendovi nose s kritikama javnosti. Luksuzni brendovi u pravilu reagiraju sporije, ali pažljivo kontrolirano, nastojeći očuvati dosljednost imidža, dok fast fashion brendovi često moraju reagirati brzo zbog intenzivnog pritiska društvenih mreža i globalne publike. Upravo ta razlika u tempu komunikacije dodatno naglašava razliku u njihovim PR filozofijama.

Također, digitalne platforme poput Instagrama i TikToka dodatno su zaoštrile razliku između ova dva pristupa. Dok luksuzni brendovi koriste društvene mreže kao produžetak storytellinga i vizualne estetike, fast fashion ih koristi kao primarni kanal prodaje i promocije trendova u realnom vremenu.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Influenceri Oglašavanje TikTok

Zašto ljudi više vjeruju influencerima nego klasičnim reklamama

Nekada su televizijske reklame, plakati i oglasi u časopisima bili glavni način na koji su brendovi promovirali proizvode. Danas tu ulogu sve više preuzimaju influenceri na društvenim mrežama. Mnogi ljudi, posebno mlađe generacije, više vjeruju preporuci influencera nego klasičnoj reklami jer influenceri djeluju bliže, prirodnije i iskrenije.

Za razliku od tradicionalnih oglasa koji su unaprijed osmišljeni i često djeluju “previše savršeno”, influenceri sadržaj objavljuju u opuštenijem i svakodnevnom obliku. Publika ih prati kroz različite situacije, od jutarnjih rutina do putovanja i privatnog života, zbog čega se stvara osjećaj povezanosti. Ljudi imaju dojam da prate osobu koja je slična njima, a ne kompaniju koja pokušava nešto prodati.

Važnu ulogu imaju i društvene mreže poput Instagram i TikTok, gdje influenceri svakodnevno komuniciraju sa svojim pratiteljima putem komentara, videa i prijenosa uživo. Takva komunikacija djeluje osobnije od klasičnih reklama koje nemaju direktan kontakt s publikom.

Primjerice, beauty influenceri često testiraju proizvode pred kamerom i iskreno govore o svojim iskustvima, što kod pratitelja stvara veći osjećaj vjerodostojnosti. Mnogi korisnici prije kupnje proizvoda prvo pogledaju recenzije influencera jer smatraju da će dobiti realnije mišljenje nego kroz službenu reklamu brenda.

Ipak, povjerenje publike može se brzo izgubiti ako influenceri promoviraju proizvode koje zapravo ne koriste ili preporučuju isključivo zbog zarade. Zbog toga publika danas sve više cijeni autentičnost i iskrenu komunikaciju.

Bez obzira na to, jasno je da su influenceri postali jedan od najvažnijih alata modernog PR-a i marketinga te značajno promijenili način na koji brendovi komuniciraju s publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže Marketing

Tajna uspjeha aplikacije Duolingo

Od besplatne aplikacije za učenje stranih jezika do tvrtke vrijedne 4,7 milijardi dolara.

Duolingo je 2011. godine krenuo s naizgled jednostavnom idejom da učini postupak učenja stranih jezika besplatnim i dostupnim svima. Danas je Duolingo najpopularnija edukativna aplikacija na svijetu s više od 34 milijuna korisnika, a iza zabavnog lika zelene sove krije se iznimno promišljena komunikacijska strategija koja je besplatnu aplikaciju za učenje stranih jezika pretvorila u tvrtku vrijednu 4,7 milijardi dolara.

Duo – zelena sova koja je osvojila internet

Dok većina aplikacija društvene mreže koristi za plasiranje klasičnih promotivnih poruka, Duolingo ih tretira kao pozornicu na kojoj zabavu i djeljivost sadržaja stavljaju ispred klasične korporativne komunikacije.

Duo, zelena sova koja je s vremenom postala jedna od najprepoznatljivijih internetskih zvijezda, centralna je figura koja čini komunikaciju ovog brenda unikatnom i prepoznatljivom.

Duolingo je jedna od prvih aplikacija koja je integrirala sustav push notifikacija i streaka, odnosno niza koji motivira korisnike da nastave učenje iz dana u dan, a tim je vrlo brzo uvidio da su pasivno-agresivne poruke koje izgledaju kao da stižu od same sove ključ privlačenja korisnika i stvaranja viralnog sadržaja.

Korisnici su vrlo brzo počeli poruke pretvarati u memeove koji su rezonirali sa širom publikom, a organizacija ih je prigrlila i vješto iskoristila.

Izvor: TIktok

Trendovi i newsjacking

Duolingo se u kreiranju sadržaja na društvenim mrežama gotovo uvijek oslanja na newsjacking, odnosno najsvježije i najaktualnije trendove koje vješto prilagođava svojem brendu i tonu komunikacije.

Jedan od najpoznatijih primjera je kampanja iz veljače 2025. godine, kada je brend objavio da je njihova maskota Duo poginuo u sudaru s Cybertruck automobilom, u danima kada je Elon Musk bio izrazito prisutan u vijestima. Kampanja je u samo dva tjedna ostvarila rekordnih 1,7 milijardi impresija na društvenim mrežama, a prema Duolingovim istraživanjima, o Duovoj smrti se razgovaralo dvostruko više nego o bilo kojoj od 10 najgledanijih reklama Super Bowla koji se održao samo nekoliko dana ranije.

Zaključak

Dok se brendovi s milijunskim budžetima i složenom produkcijom bore za sekunde korisnikove pažnje, Duolingo to postiže jednostavnim i autentičnim sadržajem te dokazuje kako karakter brenda, dosljednost i brzina u prepoznavanju trendova donose veliku vrijednost u svijetu kreiranja sadržaja.

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije festivali Film Filmovi i serije Imidž Influenceri Ljudi PR u službi stvarne promjene Storytelling TikTok Trend

Kako Pula Film Festival komunicira s publikom?

PR u službi doživljaja

U vremenu digitalnih medija, uspjeh događaja poput Pula Film Festivala sve više ovisi o kvalitetnoj PR strategiji. Danas nije dovoljno samo imati dobar program – ključno je kako se taj program komunicira i približava publici. PR ovdje ima ulogu stvaranja cjelokupnog doživljaja, a ne samo prenošenja informacija.

Digitalna komunikacija kao temelj

Festival koristi kombinaciju promotivne, digitalne i storytelling strategije kako bi izgradio emocionalnu povezanost s publikom. Poseban naglasak stavlja se na društvene mreže, prvenstveno Instagram, gdje vizualni sadržaj poput kadrova iz Arene stvara osjećaj prisutnosti i uključenosti.

Uloga komunikatora

Važnu ulogu u PR-u imaju i komunikatori – PR tim, sudionici te svi koji doprinose ostvarenju manifestacije. Oni svojim sadržajem i pojavom dodatno približavaju festival mlađoj publici i čine komunikaciju autentičnijom i zanimljivijom.

PR kao iskustvo

Ovakav pristup pokazuje kako moderni PR nije samo informiranje, već stvaranje iskustva koje publika želi doživjeti, podijeliti i ponovno iskusiti. Upravo u tome leži snaga uspješne komunikacije.

Red carpet (crveni tepih) na Pula Film Festivalu. PR tehnike.
Izvor: fotografija generirana pomoću AI alata

AUTOR: Lira Pavić

Kategorije
Društvene mreže festivali glazba Pop glazba pop kultura

#BIEBERCHELLA- povratak kralja pop kulture

Fenomen neočekivanog trenutka

#bieberchella više je od digitalnog trenda; postao je simbol povratka jedne od najvećih ikona 21. stoljeća- Justina Biebera. Njegova se pojava ne smatra samo spektaklom na najutjecajnijem glazbenom open-air festivalu u Americi, već pažljivo „tempirana bomba“ koja je podsjetila svijet zašto pop kultura i dalje gravitira oko njegovog imena, čak i nakon duže medijske pauze.

PR genijalnost: Manje je više

Iako sam nastup nije bio tajna, Bieber je uspio iznenaditi publiku specifičnim elementima i neočekivanim gostima. Za vrijeme nastupa, osvrnuo se na vlastite humoristične viralne trenutke iz prošlosti, poput videa u kojem se sudara sa staklenim vratima ili nedavnog “I’m standing on business” ispada pred paparazzima što je pridonijelo jačem povezivanju sa publikom s obzirom na dugu pauzu od glazbe i pojave na pozornici. Također je dio nastupa izveo uz pomoć laptopa, puštajući svoje stare videozapise s YouTube-a te pjevajući uz njih što su obožavatelji percipirali kao intiman povratak korijenima.

Zašto je pop kultura trebala ovo?

Velike zvijezde služe kao zajednički nazivnik u fragmentiranoj industriji. One generiraju kolektivno iskustvo koje nedostaje u svijetu algoritama. Stoga se može reći da Bieberov povratak nije samo pitanje nostalgije za “Baby” erom, već dokaz da pop kultura i dalje treba karizmatične predvodnike koji mogu ujediniti publiku širom svijeta.

Budućnost u znaku znatiželje

Bieberchella je postavila temelje za novu fazu njegove karijere. Dok fanovi analiziraju i neprekidno gledaju svaki kadar nastupa, PR stručnjaci analiziraju moć brenda koji ne blijedi. Pop kultura je službeno ponovno postala uzbudljiva, a oči cijelog svijeta sada su uprte u idući potez kanadske superzvijezde.

AUTOR: BRUNA CVETKOVIĆ

Kategorije
Društvene mreže Emocije Ljudi pop kultura PR svijet Trend Umjetna inteligencija

HUMOR I MEME KULTURA U PR-U

U svijetu odnosa s javnošću, gdje su reputacija i poruka nekada bile strogo kontrolirane, humor i meme kultura donijeli su nove oblike komunikacijske strategije. Zašto su humor i meme kultura popularni te kada oni zapravo funkcioniraju?

Od službenih priopćenja do viralnih objava

Tradicionalni PR oslanja se na formalnost, jasnoću i kontrolu narativa. Međutim, s razvojem društvenih mreža publika ne želi samo informacije, već želi emociju i autentičnost. Upravo tu nastupa humor, najčešće u obliku memea, kao alat koji omogućuje brendovima da se povežu i komuniciraju sa svojim ciljanim javnostima. Memovi su brzi i prepoznatljivi te stvaraju osjećaj zajedništva jer se oslanjaju na kolektivno razumijevanje konteksta. Kada brend uspješno iskoristi meme, ne djeluje samo kao korporacija, već kao dio zajednice koju on stvara.

Kada humor (ne) funkcionira?

Humor razbija barijere i daje element ljudskosti brendu te ih čini pristupačnijim i pamtljivijim. Ključ uspjeha nije naravno samo u humoru, nego u njegovoj relevantnosti i pravovremenosti. Kada dobar PR meme bude autentičan, pravovremen i razumljiv ciljanoj publici, tada on postaje viralan.

S druge strane, ponekad obična šala može postati problem. Ono što je jednoj skupini smiješno, drugoj može biti uvredljivo ili neprimjereno. Brendovi koji prakticiraju humor i meme kulturu bez razumijevanja konteksta, često završe kao negativan primjer. Najčešća pogreška koju brendovi rade svakako je forsiranje humora, koji najčešće rezultira „cringe“ efektom te neosjetljivost na društvene i političke teme. U takvim slučajevima, umjesto pozitivne percepcije, javnost reagira kritikom.

Brendovi koji prirodno uklapaju humor u svoju komunikaciju imaju veću šansu za uspjeh od onih koji ga koriste samo zato što je trend. Drugim riječima, nije problem u tome koristi li brend humor, već zašto i kako ga koristi.

AUTOR: Lucija Lončar