Oznaka: marketing

Kategorije
Uncategorized

Povjerenje se ne kupuje: influenceri kao novi PR kanal u Hrvatskoj

Autor: Iva Beljo

Prije desetak godina, kad bi netko rekao da će netko tko snima videe u svojoj sobi imati veći utjecaj na odluku o kupnji nego reklama na nacionalnoj televiziji, mnogi bi se nasmijali. Danas je to svakodnevica. Skrolanje kroz Instagram ili TikTok gotovo je nemoguće bez naleta na nekoga tko preporučuje kremu za lice, energetski napitak ili odmor u nekoj hrvatskoj destinaciji. Ta promjena nije samo trend koji će proći, nego temeljna preobrazba načina na koji brendovi u Hrvatskoj grade odnose sa svojom publikom.

Ono što influencer marketing čini toliko moćnim alatom u rukama PR stručnjaka jest da počiva na nečemu što klasično oglašavanje teško postiže, a to je povjerenje. Kad influencer koji ima nekoliko tisuća pratitelja preporuči proizvod, ta preporuka djeluje kao savjet prijatelja, a ne kao plaćeni oglas, čak i kada publika zna da je riječ o suradnji. Upravo ta bliskost, koja je posebno izražena na manjem hrvatskom tržištu gdje ljudi influencere doživljavaju gotovo kao poznanike, čini ovaj kanal komunikacije toliko učinkovitim.

Pixabay

Svijet društvenih mreža danas je gust splet platformi, ikona i oznaka koje zajedno oblikuju digitalnu komunikaciju. Izvor: Pixabay

Mikro umjesto mega

Zanimljivo je da hrvatski brendovi sve češće ne traže influencere s milijunskim brojem pratitelja, nego takozvane mikro i nano influencere, osobe s nekoliko tisuća do pedesetak tisuća pratitelja. Razlog je jednostavan – manji profili često imaju znatno veću stopu angažmana jer njihova publika djeluje kao stvarna zajednica, a ne kao pasivna masa promatrača. Netko tko prati manji profil o, primjerice, domaćoj gastronomiji ili putovanjima po Hrvatskoj, vjerojatnije će stvarno pročitati objavu, komentirati je i na kraju kupiti proizvod, nego pratitelj neke svjetski poznate zvijezde koji objavu jedva primijeti u moru sadržaja.

Za manje hrvatske tvrtke to je posebno dobra vijest. Suradnja s mikroinfluencerom često ne zahtijeva ogroman budžet, a ipak može donijeti mjerljive rezultate u obliku posjeta web stranici, upita ili prodaje. To otvara vrata i lokalnim proizvođačima, malim ugostiteljskim objektima ili startupovima da grade prepoznatljivost bez troškova kakve bi zahtijevala klasična medijska kampanja.

Gdje PR i marketing prestaju biti odvojeni

Influencer marketing zapravo živi na razmeđi klasičnog marketinga i odnosa s javnošću, što ga čini posebno zanimljivim područjem za PR stručnjake. Dok je marketing usmjeren na konverziju i prodaju, PR dimenzija influencerskih suradnji leži u izgradnji dugoročnog ugleda brenda i upravljanju percepcijom javnosti. Kad brend bira s kime će surađivati, on zapravo bira tko će ga predstavljati javnosti, što je suštinski PR odluka, jednako važna kao izbor glasnogovornika za medijski nastup.

Upravo zato izbor pogrešnog influencera može biti jednako štetan koliko i loše osmišljena kriza menadžment strategija. Ako se vrijednosti influencera i brenda ne poklapaju, ili ako influencer kasnije postane dio neke kontroverze, ta se šteta prenosi i na brend koji je s njim surađivao. Zato ozbiljne agencije za odnose s javnošću danas prije svake suradnje detaljno analiziraju dosadašnji sadržaj influencera, njegove vrijednosti i način na koji komunicira s vlastitom publikom.

Transparentnost kao novi standard

Regulativa u ovom području se razvija i u Hrvatskoj, s jasnim zahtjevima da sponzorirani sadržaj mora biti prepoznatljivo označen kao takav. To je važan pomak jer publika, posebno mlađa, sve je osjetljivija na osjećaj da je manipulirana skrivenim oglašavanjem. Brendovi koji inzistiraju na transparentnosti, čak i kada to formalno nije obavezno, dugoročno grade jače povjerenje kod svoje publike nego oni koji pokušavaju zamagliti granicu između autentične preporuke i plaćenog sadržaja.

Pixabay

Iza svake objave stoji stvaran rad na osmišljavanju i produkciji sadržaja. Izvor: Pixabay

Ono što ovo područje čini posebno dinamičnim jest brzina kojom se mijenja. Platforme dolaze i odlaze iz mode, algoritmi se mijenjaju, a ono što je funkcioniralo prošle godine možda više ne funkcionira danas. Za studente odnosa s javnošću to znači da influencer marketing nije područje koje se jednom nauči i zatvori, nego zahtijeva kontinuirano praćenje trendova, platformi i, što je možda najvažnije, promjena u očekivanjima publike prema autentičnosti i transparentnosti komunikacije.

Kategorije
DIGITALIZACIJA digitalna komunikacija digitalno doba Isprobaj Umjetna inteligencija

PR u doba umjetne inteligencije i kako koristiti AI bez gubitka autentičnosti?

Tehnologija koja mijenja način na koji komuniciramo

Umjetna inteligencija posljednjih je godina postala jedna od najčešćih tema u poslovnom svijetu. Gotovo da ne prođe dan bez vijesti o novim AI alatima koji obećavaju brže pisanje tekstova, jednostavniju analizu podataka ili automatizaciju različitih poslovnih procesa. Promjene nisu zaobišle ni odnose s javnošću, zbog čega se sve više postavlja pitanje može li umjetna inteligencija zamijeniti PR stručnjake ili će postati samo još jedan alat koji će im olakšati posao.

Po mom mišljenju, odgovor nije tako jednostavan. AI već danas može pomoći u mnogim svakodnevnim zadacima, ali kvalitetna komunikacija i dalje ovisi o ljudima. Odnosi s javnošću temelje se na razumijevanju emocija, povjerenja i međuljudskih odnosa, a upravo su to područja u kojima tehnologija još uvijek ima svoja ograničenja.

AI može ubrzati svakodnevni posao

Jedna od najvećih prednosti umjetne inteligencije jest ušteda vremena. Umjesto da satima pretražujemo informacije ili pripremamo prvi nacrt teksta, danas možemo koristiti AI kao pomoć pri istraživanju tema, organizaciji ideja ili pisanju početnih verzija sadržaja.

PR stručnjaci svakodnevno pripremaju priopćenja za medije, objave za društvene mreže, govore, prezentacije i različite analize. Umjetna inteligencija može ubrzati mnoge od tih procesa i omogućiti da više vremena ostane za kreativno razmišljanje i razvoj komunikacijskih strategija.

Međutim, svaki tekst koji nastane uz pomoć umjetne inteligencije potrebno je provjeriti i prilagoditi. AI može ponuditi dobru osnovu, ali konačna verzija mora odgovarati tonu komunikacije organizacije i biti prilagođena ciljanoj publici.

Kreativnost još uvijek pripada ljudima

Iako umjetna inteligencija može generirati tekstove, slike ili prijedloge kampanja, teško može razumjeti društveni kontekst na isti način kao čovjek.

Uspješna PR kampanja ne temelji se samo na dobro napisanoj poruci. Potrebno je razumjeti emocije publike, aktualne društvene događaje, kulturološke razlike i vrijednosti koje određena organizacija želi predstaviti. Upravo zbog toga ljudska kreativnost i dalje ostaje nezamjenjiva.

Često se kaže da umjetna inteligencija može ponuditi odgovore, ali prava pitanja i dalje postavljaju ljudi. Smatram da je upravo u tome najveća vrijednost PR stručnjaka, sposobnost promišljanja, donošenja odluka i stvaranja ideja koje se ne mogu svesti samo na analizu podataka.

Povjerenje se ne može automatizirati

Jedna od najvažnijih zadaća odnosa s javnošću jest izgradnja povjerenja između organizacije i njezinih dionika. To uključuje komunikaciju s medijima, korisnicima, zaposlenicima, partnerima i širom javnošću.

Koliko god tehnologija napredovala, povjerenje se ne može izgraditi automatski. Ljudi žele osjećati da iza poruke stoji stvarna osoba koja razumije njihove potrebe i spremna je preuzeti odgovornost kada je to potrebno.

Posebno je to važno tijekom kriznih situacija. U trenucima kada organizacija prolazi kroz ozbiljan problem, javnost očekuje iskrenost, empatiju i jasnu komunikaciju. Takve situacije zahtijevaju ljudsku prosudbu i iskustvo, a ne samo automatski generirane odgovore.

Etička pitanja postaju sve važnija

Razvojem umjetne inteligencije otvaraju se i brojna etička pitanja. Treba li javnost znati kada je određeni sadržaj nastao uz pomoć AI-ja? Kako spriječiti širenje netočnih informacija? Tko snosi odgovornost ako umjetna inteligencija proizvede pogrešan ili obmanjujući sadržaj?

To su pitanja na koja komunikacijska struka još uvijek traži odgovore. Upravo zato odgovorno korištenje umjetne inteligencije postaje jedna od najvažnijih tema u odnosima s javnošću.

PR stručnjaci trebaju koristiti tehnologiju kao pomoć, ali pritom zadržati profesionalne standarde, provjeravati informacije i jasno razlikovati činjenice od pretpostavki.

Budućnost pripada suradnji čovjeka i tehnologije

Umjesto razmišljanja o tome hoće li umjetna inteligencija zamijeniti PR stručnjake, možda je bolje postaviti drugačije pitanje: kako možemo koristiti AI da budemo još bolji u svom poslu?

Vjerujem da će upravo oni komunikacijski stručnjaci koji nauče pametno koristiti nove tehnologije imati najveću prednost. Umjetna inteligencija može ubrzati rutinske zadatke, analizirati velike količine podataka i pomoći u planiranju sadržaja, dok će ljudi ostati odgovorni za kreativnost, strategiju i donošenje odluka.

Takav pristup omogućuje da se tehnologija koristi kao alat koji povećava učinkovitost, a ne kao zamjena za ljudsko znanje.

AI kao pomoćnik, a ne zamjena

Tijekom studija i rada na različitim projektima i sam sam imao priliku koristiti alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Pokazali su se korisnima kada je trebalo brzo pronaći informacije, organizirati ideje ili pripremiti nacrt teksta.

Ipak, svaki put sam primijetio da je završni rezultat bio kvalitetniji tek nakon vlastite dorade. Dodavanje osobnog mišljenja, prilagodba stila pisanja i povezivanje sadržaja s konkretnom publikom ono je što tekst čini uvjerljivim.

To pokazuje da umjetna inteligencija nije konkurencija komunikacijskim stručnjacima, nego pomoćnik koji može olakšati svakodnevni rad.

Kategorije
Event management festivali Influenceri komunikacijske vještine

Organizacija događaja i što sve stoji iza uspješnog eventa?

Kada nekoliko sati programa predstavlja mjesece pripreme

Kada dođemo na koncert, konferenciju, otvorenje izložbe ili predstavljanje novog proizvoda, najčešće vidimo samo ono što se događa pred nama. Govornici izlaze na pozornicu prema rasporedu, prezentacije funkcioniraju bez problema, gosti razgovaraju uz piće, a cijeli događaj djeluje kao da se odvija potpuno spontano. Međutim, iza svakog uspješnog eventa kriju se tjedni, a ponekad i mjeseci planiranja, koordinacije i komunikacije.

U odnosima s javnošću organizacija događaja jedan je od najzahtjevnijih, ali i najzanimljivijih poslova. Dobar događaj nije samo prilika za predstavljanje proizvoda ili usluge, već način izgradnje odnosa s medijima, partnerima, klijentima i širom javnošću. Upravo zato svaki detalj može imati velik utjecaj na konačan dojam.

Sve počinje jasnim ciljem

Prije nego što se rezervira prostor ili pošalju pozivnice, potrebno je odgovoriti na jedno važno pitanje, a to je zašto organiziramo događaj?

Cilj može biti predstavljanje novog proizvoda, obilježavanje važne obljetnice, povezivanje s poslovnim partnerima ili jačanje prepoznatljivosti brenda. Bez jasno definiranog cilja vrlo je teško donijeti dobre odluke tijekom organizacije.

Jednako je važno odrediti kome je događaj namijenjen. Konferencija za poslovne partnere neće izgledati isto kao događaj za studente ili festival otvoren za širu javnost. Kada znamo tko su naši gosti, lakše je prilagoditi program, način komunikacije i cjelokupno iskustvo koje želimo stvoriti.

Dobra organizacija skriva stotine sitnih detalja

Ljudi često primijete samo velike stvari poput lokacije ili uređenja prostora, ali organizatori znaju da uspjeh ovisi o desecima manjih detalja.

Potrebno je rezervirati prostor, dogovoriti tehničku opremu, organizirati rasvjetu, ozvučenje, catering, fotografiranje, snimanje, pripremiti raspored govornika i osigurati da svi uključeni znaju svoju ulogu. Dovoljno je da zakaže samo jedna od tih stavki kako bi se cijeli događaj našao u problemima.

Upravo zato se tijekom priprema često izrađuju detaljni planovi sa satnicom i popisom svih zadataka. Takva organizacija omogućuje da se moguće poteškoće riješe prije nego što ih primijete gosti.

Komunikacija s medijima jednako je važna kao i sam događaj

Koliko god događaj bio kvalitetno organiziran, njegov će doseg biti ograničen ako o njemu nitko ne sazna. Upravo zato važan dio posla PR stručnjaka čini komunikacija s medijima.

Nekoliko dana prije događaja medijima se šalju pozivnice i informacije o programu. Ako je riječ o važnijem događaju, priprema se i priopćenje za medije koje sadrži sve ključne informacije.

Na samom događaju potrebno je omogućiti novinarima nesmetan rad, osigurati prostor za fotografiranje i snimanje te organizirati izjave govornika ako su predviđene. Dobra suradnja s medijima povećava mogućnost da će događaj dobiti kvalitetnu medijsku popraćenost.

Što ako nešto pođe po zlu?

Bez obzira na to koliko je događaj dobro isplaniran, uvijek postoji mogućnost nepredviđenih situacija. Mikrofon može prestati raditi, govornik može kasniti, vrijeme može pokvariti događaj na otvorenom ili se mogu pojaviti tehnički problemi.

Upravo zato organizatori uvijek imaju rezervni plan. Dodatna tehnička oprema, pričuvni raspored i jasno podijeljene odgovornosti omogućuju brzu reakciju kada se pojavi problem.

Jedna od najvažnijih osobina dobrog PR stručnjaka upravo je sposobnost da ostane smiren pod pritiskom. Gosti često neće ni primijetiti da se nešto neplanirano dogodilo ako organizacijski tim brzo pronađe rješenje.

Iskustvo posjetitelja ostavlja najveći dojam

Događaj nije uspješan samo zato što je sve prošlo prema planu. Najvažnije je kako su se osjećali ljudi koji su sudjelovali.

Ljubazno osoblje, jasne informacije, dobra organizacija registracije, kvalitetan program i ugodna atmosfera često ostavljaju puno jači dojam od skupih dekoracija ili spektakularnih efekata.

U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje upravo iskustvu sudionika. Organizatori žele da se gosti osjećaju dobrodošlo, da lako pronađu potrebne informacije i da nakon događaja ponesu pozitivne dojmove koje će podijeliti s drugima.

Posao ne završava odlaskom posljednjeg gosta

Mnogi misle da je organizacija završena kada posljednji sudionik napusti prostor. Zapravo tada počinje posljednja, ali vrlo važna faza.

Nakon događaja analiziraju se rezultati. Koliko je ljudi sudjelovalo? Kakve su bile reakcije publike? Koliko je objava bilo na društvenim mrežama? Jesu li mediji prenijeli informacije o događaju? Što bi se sljedeći put moglo napraviti bolje?

Takve analize pomažu organizatorima da iz svakog projekta nešto nauče. Iskustvo stečeno na jednom događaju često postaje ključ uspjeha sljedećeg.

Organizacija događaja kao spoj kreativnosti i odgovornosti

Ono što me najviše privlači kod organizacije događaja jest činjenica da nijedan projekt nije isti. Svaki donosi nove izazove, različite ljude i drukčije ciljeve. Upravo zato ovaj dio odnosa s javnošću zahtijeva kombinaciju kreativnosti, dobre organizacije i kvalitetne komunikacije.

Istovremeno, riječ je o poslu koji nosi veliku odgovornost. Sudionici neće vidjeti mjesece priprema, ali će vrlo brzo primijetiti ako nešto ne funkcionira. Zato su detalji, timski rad i dobra koordinacija ono što razlikuje prosječan događaj od onoga koji će ljudi dugo pamtiti.

Kategorije
Content digitalna komunikacija karijera

Kako izgraditi osobni brend na LinkedInu kao student PR-a

Zašto je važno razmišljati o osobnom brendu još tijekom studija?

Kad sam upisao studij odnosa s javnošću, često sam slušao kako je najvažnije steći što više iskustva, upoznati ljude iz struke i biti aktivan. U početku sam mislio da se sve to odnosi tek na razdoblje nakon fakulteta, kada krenem tražiti posao. Međutim, vrlo brzo sam shvatio da se profesionalna karijera gradi puno ranije. Danas poslodavci više ne gledaju samo životopis i motivacijsko pismo. Često će prije razgovora za posao ili praksu upisati naše ime u Google ili otvoriti LinkedIn profil kako bi stekli prvi dojam.

Upravo zato smatram da je LinkedIn jedna od najkorisnijih platformi za svakoga tko želi raditi u odnosima s javnošću. To nije društvena mreža na kojoj je cilj prikupiti što više pratitelja, već mjesto na kojem možemo pokazati svoje interese, znanje i profesionalni razvoj. Dobra stvar je što za početak nije potrebno imati godine iskustva. Dovoljna je želja za učenjem i spremnost da se aktivno uključimo u komunikaciju sa strukom.

Profil govori više nego što mislimo

Prvi korak prema izgradnji osobnog brenda je kvalitetno uređen profil. Fotografija je jedna od prvih stvari koje ljudi primijete. Ne mora biti profesionalno snimljena, ali bi trebala ostaviti dojam ozbiljnosti i pristupačnosti. Fotografije s ljetovanja ili iz noćnog izlaska ipak je bolje ostaviti za druge društvene mreže.

Jednako je važan i naslov profila. Umjesto da stoji samo “student”, može se napisati nešto konkretnije, primjerice da studiram odnose s javnošću, zanimam se za digitalne komunikacije ili event management. Time odmah pokazujem u kojem smjeru želim razvijati svoju karijeru.

Opis profila ne treba biti predugačak. Nekoliko rečenica dovoljno je da predstavim svoje interese, područja koja me zanimaju i ciljeve koje želim ostvariti. Smatram da iskrenost uvijek ostavlja bolji dojam od pretjeranog hvaljenja vlastitim sposobnostima.

Nemam iskustva – imam što objaviti?

Jedna od najvećih pogrešaka koju studenti rade jest uvjerenje da nemaju dovoljno iskustva za objavljivanje sadržaja. I ja sam neko vrijeme tako razmišljao. Tek kasnije sam shvatio da nitko ne očekuje od studenta da vodi komunikaciju velike međunarodne kompanije.

Ako sam na fakultetu radio zanimljiv projekt, sudjelovao na konferenciji ili poslušao predavanje stručnjaka iz komunikacija, već imam temu o kojoj mogu napisati nekoliko rečenica. Isto vrijedi i za zanimljive PR kampanje koje svakodnevno viđamo oko sebe. Analiza uspješne kampanje ili vlastito mišljenje o nekoj komunikacijskoj krizi može pokazati da pratim događanja u struci i razmišljam kritički.

Najvažnije je da objave budu autentične. Ljudi puno radije čitaju iskrena razmišljanja nego tekstove koji zvuče kao da su napisani samo kako bi ostavili dojam stručnosti.

Umrežavanje nije samo dodavanje kontakata

LinkedIn često nazivamo poslovnom mrežom, ali pravo umrežavanje puno je više od slanja zahtjeva za povezivanje. Korisnije je pratiti stručnjake iz područja komunikacija, čitati njihove objave i uključiti se u raspravu kada imamo nešto vrijedno za dodati.

Kroz takvu komunikaciju moguće je upoznati ljude iz agencija, medija ili velikih kompanija. Ponekad upravo jedan kvalitetan komentar ili zanimljiva objava može dovesti do razgovora koji će kasnije rezultirati praksom ili prvim zaposlenjem.

Naravno, pritom treba zadržati profesionalnost. Nije cilj komentirati svaku objavu ili pokušavati privući pažnju pod svaku cijenu. Mnogo je važnije ostaviti nekoliko kvalitetnih komentara nego desetke površnih.

Iskustvo nije samo radni odnos

Mnogi studenti podcjenjuju iskustva koja stječu tijekom studiranja. Organizacija studentskih događaja, volontiranje, sudjelovanje u projektima ili vođenje društvenih mreža studentske udruge također razvijaju vještine koje su vrlo važne u odnosima s javnošću.

Komunikacija, timski rad, organizacija vremena i sposobnost rješavanja problema upravo su ono što poslodavci često traže kod mladih kandidata. Takva iskustva svakako vrijedi istaknuti na LinkedIn profilu jer pokazuju da smo aktivni i spremni preuzeti odgovornost.

Kontinuitet donosi rezultate

Ne postoji pravilo koliko često treba objavljivati sadržaj. Netko će napisati jednu kvalitetnu objavu mjesečno, dok će drugi biti aktivniji. Ono što sam primijetio jest da je kontinuitet važniji od količine. Profil koji se redovito ažurira pokazuje da osoba prati novosti u struci i ulaže u vlastiti razvoj.

Istovremeno, nije potrebno težiti savršenstvu. Neće svaka objava biti iznimno popularna niti će svaka izazvati veliku raspravu. Važno je učiti iz vlastitog iskustva i postupno razvijati način komunikacije po kojem ćemo biti prepoznatljivi.

Osobni brend gradi se dugoročno

Izgradnja osobnog brenda nije projekt koji završava nakon nekoliko objava. To je proces koji traje tijekom cijele karijere. Upravo zato studentski dani idealna su prilika za prve korake. Svaki projekt, svaka nova objava i svaki profesionalni kontakt predstavljaju dio slike koju stvaramo o sebi.

Na kraju sam shvatio da LinkedIn nije platforma na kojoj trebam glumiti stručnjaka koji zna odgovore na sva pitanja. Puno je važnije pokazati da sam spreman učiti, razvijati se i dijeliti iskustva s drugima. Upravo takav pristup ostavlja najbolji dojam i dugoročno otvara vrata novim prilikama.

Osobni brend ne znači stvaranje lažne slike o sebi, već predstavljanje najboljih verzija vlastitog znanja, interesa i vrijednosti. U svijetu odnosa s javnošću, gdje je povjerenje jedna od najvažnijih vrijednosti, upravo autentičnost ostaje najveća prednost svakog mladog komunikatora.

Kategorije
Brand Content Sport

Drive to Survive: PR lekcija iz Formule 1

Ilustracija bolida i vozača F1
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Formula 1 postala je globalni fenomen, ne samo zbog brzih bolida i uzbudljivih utrka, već zato što je to sport koji je uspio kroz stratešku primjenu storytellinga privuči publiku izvan tradicionalnog kruga zaljubljenika u motosport. 

Serijal koji je publiku pretvorio u fanove

Netflixov serijal Drive to Survive, pokrenut 2019. godine, bio je ključan moment u ostvarivanju tog uspjeha. Drive to Survive serijal nije prodavao priču o tehničkim pravilima i kompleksnim strategijama, već  priču o ljudima, rivalstvu i emocijama. 

Strategija je bila jednostavna: pretvoriti vozače, šefove timova i inženjere u likove koje publika želi i može pratiti izvan utrke. Serijal je novoj publici ponudio kontekst, likove i napetost prije nego što je od nje tražio razumijevanje pravila, taktika i tehničkih detalja i upravo je zato postao glavna ulazna točka u svijet ovog motosporta.

Rezultati

O uspjehu serijala svjedoče nevjerovatni podaci o gledanosti. Naime, 360.000 gledatelja u SAD-u, koji nisu gledali završnicu sezone 2021., potvrdilo je da su F1 počeli pratiti u 2022. nakon što su odgledali Drive to Survive serijal.

Uspjeh je posebno izražen na američkom tržištu. ESPN navodi da je prosječna gledanost F1 utrka u SAD-u porasla s 554.000 gledatelja po utrci 2018. na 1,3 milijuna 2025. godine, što je rast od 135%, dok je globalna fan baza u tom periodu porasla za 63%.

Digitalna strategija kao produžetak

Drive to Survive postao je predložak za kreiranje šire digitalne strategije koja je pratila istu formulu za uspjeh. F1 je na društvenim mrežama 2025. dosegnuo 114,5 milijuna, u odnosu na 18,7 milijuna 2018. godine. Serijal je stvarao interes, a društvene mreže su ga pretvarale u svakodnevnu naviku kroz short-form content koji je prenosio najzanimljivije radio poruke između vozača i timova te reakcije vozača tijekom i nakon utrka.

PR lekcija

Formula 1 nije promijenila osnovni proizvod, već način ulaska u njega i način na kojoj je proizvod serviran. Drive to Survive dokazao je da se interes za sport može graditi kroz storytelling i stvaranje emocionalne vrijednosti, a ista strategija primjenjiva je i na druge sportove i brendove. Uspjeh F1 podsjetnik je da brendovi moraju prepoznati i prilagoditi se načinima na koje nova publika otkriva, doživljava i prati sadržaj kako bi postali i ostali relevantni.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri kultura Ljudi Marketing Moda Popularnost putovanje Trend Turizam

Kako me dobar PR doveo do najkreativnijeg suvenira iz Škotske

Od objava na društvenim mrežama do torbice koja je postala hit na Instagramu

Kao studentica odnosa s javnošću, često analiziram kampanje koje uspješno privlače pažnju javnosti. Međutim, tek sam tijekom putovanja u Škotsku shvatila koliko kvalitetan PR i snažna prisutnost na društvenim mrežama mogu utjecati na odluke potrošača.

Slika: autorski rad

Kada preporuke korisnika postanu najbolja reklama

Tijekom planiranja putovanja u Edinburgh, istraživala sam preporuke za autentična iskustva koja nadilaze uobičajene turističke aktivnosti. U tom sam razdoblju počela primjećivati objave, fotografije i videozapise korisnika koji su posjetili radionicu u kojoj posjetitelji izrađuju vlastitu torbicu od tvida. Privukao me nije tradicionalni oglas, već sadržaj koji su dijelili zadovoljni sudionici. Njihove objave odavale su spontanost, iskrenost i inspiraciju.

Ovo predstavlja izvrstan primjer uspješnog PR-a. Umjesto agresivne promocije, brend je osmislio iskustvo koje sudionici žele podijeliti sa svojom publikom. Pozitivne preporuke, fotografije unikatnih torbica i brojni Instagram Reelsi učinili su ovu radionicu nezaobilaznom postajom tijekom mog putovanja.

Iskustvo koje spaja tradiciju i kreativnost

Po dolasku u radionicu odmah sam uočila razloge njezine popularnosti. Tijekom jednosatnog kreativnog procesa birala sam boju torbice, uzorak poznatog škotskog tvida, remen i detalje, a potom sam uz podršku mentora izradila svoj jedinstveni modni dodatak. Cjelokupno iskustvo predstavljalo je spoj škotske tradicije, kreativnosti i suvremenog turizma.

Najzanimljivije je što torbica nije ostala samo uspomena s putovanja. Nakon što sam fotografije podijelila na Instagramu, reakcije su bile iznenađujuće pozitivne. Prijatelji i pratitelji odmah su počeli pitati gdje sam je nabavila, a nekoliko njih kasnije je dodalo radionicu na vlastitu listu mjesta za posjetiti u Škotskoj.

Slika: autorski rad

Ovo iskustvo pokazalo mi je da suvremeni odnosi s javnošću nadilaze klasičnu promociju proizvoda i temelje se na stvaranju doživljaja koje ljudi žele samostalno promovirati. Kombinacija autentičnog iskustva, kvalitetnog proizvoda i snažne prisutnosti na društvenim mrežama stvara priču koja nadilazi samu destinaciju. Zbog toga je moja škotska torbica postala više od suvenira; postala je uspomena koju rado dijelim s drugima.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
Brand mediji Storytelling

Red Bull: kada brend postane medijska kuća

Kada je 1987. godine Dietrich Mateschitz lansirao Red Bull u Austriji, svijet je dobio novi energetski napitak. Međutim, ono što je uslijedilo nakon toga nije bila samo priča o prodaji pića, već o potpunoj transformaciji brenda koji je iz temelja promijenio pravila PR-a i marketinga. Danas se Red Bull više ne doživljava samo kao proizvođač pića, već kao moćna medijska i lifestyle kompanija koja kroz spektakularan sadržaj gradi jedan od najprepoznatljivijih identiteta na svijetu.

Izvor: preuzeto s hashtagpaid.com/banknotes

Ključni trenutak u njihovoj komunikaciji bio je odmak od klasičnog oglašavanja. Osnivanjem Red Bull Media Housea, brend je postao vlasnik platforme koja mu omogućuje potpunu kontrolu nad narativom.

Njihova strategija je jednostavna, oni ne prodaju proizvod, već prodaju lifestyle utemeljen na ekstremnim sportovima, avanturi i pomicanju ljudskih granica. Najbolji primjer te medijske dominacije je projekt Red Bull Stratos. Skok Felixa Baumgartnera s ruba svemira 2012. godine nije bio reklama, već globalni znanstveni i sportski događaj koji su uživo prenosile 77 svjetskih televizija. Snimanjem dokumentarnih filmova i korištenjem najnaprednije tehnologije prijenosa, Red Bull se pozicionirao kao inovator i izvor vijesti, a ne samo sponzor.

Izvor: preuzeto s cukeragency.com

Istu filozofiju vidimo i u Red Bull Racingu u Formuli 1. Kroz dokumentaristički pristup, brend prati heroje poput Maxa Verstappena, pretvarajući utrke u napete filmske scenarije pune emocija i rivalstva. Proizvod je ovdje u drugom planu, fokus je na adrenalinu i mentalitetu pobjednika s kojim se publika poistovjećuje. Bilo da je riječ o Cliff Divingu ili kreativnom ludilu Flugtaga, Red Bull kreira sadržaj koji publika aktivno želi konzumirati.

Time su postigli krajnji cilj u komunikaciji, njihov slogan „Red Bull daje ti krila“ postao je globalni simbol identiteta brenda i slobode.

AUTOR: Dora Katalinić

Kategorije
Marketing PR svijet psihologija publika

Kako brendovi koriste psihologiju boja u marketingu

Boje imaju mnogo veći utjecaj na ljude nego što se često čini na prvi pogled. U marketingu one nisu samo estetski izbor, nego važan alat kojim brendovi stvaraju emocije, prepoznatljivost i percepciju kod publike. Upravo zato kompanije pažljivo biraju boje koje će predstavljati njihov identitet.

Psihologija boja temelji se na ideji da boje mogu utjecati na način na koji ljudi doživljavaju određeni proizvod, brend ili poruku. U marketingu se zato boje ne biraju slučajno, nego se koriste kako bi izazvale određene emocije i stvorile željenu percepciju kod publike.

Primjerice, crvena se često povezuje s energijom, uzbuđenjem i osjećajem hitnosti pa ju mnogi fast food brendovi koriste kako bi privukli pažnju i potaknuli brže donošenje odluka. S druge strane, plava se povezuje s povjerenjem, sigurnošću i stabilnošću zbog čega je čest izbor banaka, tehnoloških kompanija i društvenih mreža. Zelena najčešće simbolizira prirodu, zdravlje i održivost pa ju često koriste brendovi koji žele naglasiti eco-friendly identitet ili povezanost s prirodom.

Izvor: preuzeto s interneta

Dobar primjer korištenja psihologije boja vidi se kod brendova poput McDonald’s-a koji koristi kombinaciju crvene i žute boje kako bi stvorio osjećaj energije, brzine i sreće, dok Facebook i LinkedIn koriste plavu jer djeluje profesionalno i pouzdano.

Osim emocija, boje imaju veliku ulogu i u stvaranju prepoznatljivosti brenda. Često je dovoljna samo određena nijansa ili kombinacija boja da publika odmah prepozna o kojem je brendu riječ. Upravo zbog toga kompanije rijetko mijenjaju svoj vizualni identitet jer bi time riskirale gubitak vizualne povezanosti koju su godinama gradile s publikom.

Psihologija boja posebno je važna u digitalnom marketingu i na društvenim mrežama gdje korisnici sadržaj pregledavaju vrlo brzo. U samo nekoliko sekundi publika stvara prvi dojam o brendu, a boje pritom mogu odlučiti hoće li nešto djelovati luksuzno, moderno, zabavno ili ozbiljno.

AUTOR: DORA KATALINIĆ

Kategorije
Marketing Sport

Svjetsko nogometno prvenstvo: prilika ili groblje za marketinški budžet?

Ilustracija suprostavljenih strana (prilika naspram neuspjeha) marketinških kampanja.
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Najveće nogometno natjecanje do sad

Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. najveće je nogometno natjecanje do sada. Tri zemlje domaćina, 48 reprezentacija, 104 utakmice i milijarde impresija na televiziji, društvenim mrežama, portalima i u stvarnom životu. Za brendove, aktualno svjetsko nogometno prvenstvo nije samo sportski događaj, već globalna prilika za vidljivost, promociju i emocionalno povezivanje s publikom.

Kada marketing postaje bacanje budžeta?

Međutim, ne iskorištavaju svi brendovi ovu vrhunsku priliku na najbolji način. Svjetska i europska nogometna prvenstva često postaju “groblja” marketinških budžeta. Svake dvije godine svjedočimo scenariju u kojem brendovi iz potpuno nepovezanih industrija odjednom oblače crveno-bijele kockice i troše stotine tisuća eura na medijski zakup, a rezultat je najčešće utapanje u moru drugih brendova u kojem publika više ne zna tko prodaje pivo, tko osiguranje, a tko paštetu.

Glavno pitanje

Brendovi se zato prije raspisivanja ogromnih budžeta moraju zapitati postoji li za njih stvaran razlog da budu dio ove sportske priče. Ako je glavni razlog prisutnosti samo činjenica da su ondje i svi drugi, kampanja je već na skliskom terenu. Uspješan sportski marketing ne počinje dresom, navijačkom pjesmom ili hashtagom, nego jasnom vezom između brenda, publike i samog momenta.

Autentičnost naspram ikonografije

Najuspješnije kampanje tijekom velikih sportskih događaja ne oslanjaju se samo na nogometnu ikonografiju, već na razumijevanje emocija koje nogomet pokreće. Zajedništvo, ponos, iščekivanje, rituali gledanja utakmica i razgovori koji počinju puno prije prvog sučevog zvižduka dio su iskustva s kojim publika rezonira. Upravo tu nastaje prostor za odnose s javnošću, content marketing i društvene mreže koje mogu ponuditi relevantan, koristan i autentičan sadržaj.

Strategija naspram kockica 

Za brendove u Hrvatskoj ova je prilika posebno zanimljiva jer nogomet za hrvate ima snažnu emocionalnu i društvenu vrijednost. Upravo zato publika lako prepoznaje generične poruke. Strategija se ne bi smjela oslanjati samo na vizualne simbole poput kockica, nego na jasnu i relevantnu perspektivu brenda. To može biti povezivanje s lokalnom zajednicom, stvaranje boljeg navijačkog iskustva, korisna usluga, dobar storytelling ili autentična aktivacija. 

Zaključak

Svjetsko nogometno prvenstvo golemo je medijsko igralište. No u marketingu, kao i u nogometu, rezultat ne donosi samo puka prisutnost na terenu, nego jasna strategija, dobra priprema i pravi potez u pravom trenutku.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Brand Imidž Marketing PR svijet

Osobni brending – jesmo li svi postali vlastiti PR stručnjaci?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Prvi dojam više nije uživo

Nekada su ljudi prvi dojam stvarali tijekom razgovora ili susreta. Danas se taj prvi dojam često stvara mnogo prije nego što nekoga upoznamo. Dovoljno je nekoliko klikova da netko pregleda naš Instagram profil, LinkedIn račun ili druge društvene mreže.

Na internetu svi ostavljamo trag, htjeli to ili ne.

Gradimo li vlastiti brend?

Svaka fotografija, objava ili komentar šalju određenu poruku o nama. Upravo zbog toga sve više ljudi razmišlja o tome kako se predstavljaju online.

Posebno je to važno studentima koji tek ulaze na tržište rada. Poslodavci često istražuju digitalnu prisutnost kandidata, a sadržaj koji dijelimo može utjecati na njihov dojam.

PR više nije rezerviran za tvrtke

Odnosi s javnošću nekada su bili povezani uglavnom s organizacijama i poznatim osobama. Danas svatko tko koristi društvene mreže na neki način upravlja vlastitom reputacijom.

Smatram da smo svi postali vlastiti PR stručnjaci. Razlika je samo u tome radimo li to svjesno ili nesvjesno. U vremenu kada digitalni identitet postaje sve važniji, način na koji se predstavljamo online može otvoriti mnoga vrata, ali ih i zatvoriti.

AUTORICA: Dora Tonković