Autor: Iva Beljo
Kad se govori o odnosima s javnošću, prva asocijacija obično je komunikacija s medijima, potrošačima ili širom javnošću izvan tvrtke. No jednako, ako ne i važnije, područje PR-a odvija se unutar samih zidova organizacije. U svijetu startupova, gdje je svaki zaposlenik istovremeno i izvor inovacije i potencijalni najvažniji glasnogovornik tvrtke na tržištu rada, interna komunikacija postaje strateško pitanje koje izravno utječe na uspjeh cijele organizacije.
Hrvatska startup scena posljednjih je godina znatno narasla, s desecima novih tehnoloških tvrtki koje se natječu ne samo za investitore i kupce, nego i za talentirane ljude spremne raditi u dinamičnom, ali često nesigurnom okruženju. Upravo u tim uvjetima brze promjene i ograničenih resursa, interna komunikacija prestaje biti sporedna administrativna funkcija i postaje jedan od ključnih alata zadržavanja ljudi i održavanja timskog duha.
Kad je tvrtka premala da bi komunikacija bila slučajna
U velikim korporacijama interna komunikacija često podrazumijeva formalne kanale, interne novine, intranet portale i strukturirane sastanke. Startupovi si rijetko mogu priuštiti takvu infrastrukturu, no to ne znači da interna komunikacija u njima manje važna, naprotiv. Kad tim broji petnaest ili dvadeset ljudi, svaka nejasna poruka, svaka nedorečena odluka uprave brzo se pretvara u nesigurnost koja se širi cijelim uredom, jer nema dovoljno hijerarhijskih slojeva koji bi ublažili taj učinak.
Osnivači hrvatskih startupova sve više prepoznaju da transparentnost prema vlastitom timu, posebno u trenucima krize ili velikih promjena, nije luksuz nego nužnost. Primjeri iz domaće tehnološke industrije pokazuju da su tvrtke koje su tijekom izazovnih razdoblja, poput onih uzrokovanih vanjskim šokovima, redovito i iskreno komunicirale sa svojim zaposlenicima, uspjele zadržati povjerenje i produktivnost tima znatno bolje od onih čije je vodstvo šutjelo ili davalo nejasne odgovore.
Zaposlenik kao ambasador brenda
Jedan od najvažnijih razloga zašto startupovi ulažu u internu komunikaciju leži u fenomenu koji struka naziva employee advocacy, odnosno situaciji u kojoj zaposlenici svojim vlastitim glasom, često putem osobnih profila na društvenim mrežama, postaju neformalni predstavnici tvrtke. Kad zaposlenik iskreno vjeruje u misiju tvrtke i osjeća se dijelom nje, prirodno će o njoj pozitivno govoriti prijateljima, na LinkedInu ili u razgovorima s potencijalnim kandidatima za posao. Ta vrsta organske promocije neprocjenjiva je za male tvrtke koje nemaju budžet za veće marketinške kampanje.
Interna komunikacija u praksi znači stalan dijalog, a ne jednosmjerno prenošenje uputa odozgo prema dolje. Izvor: Pixabay
S druge strane, nezadovoljan zaposlenik u eri anonimnih platformi za ocjenjivanje poslodavaca može jednako lako i brzo narušiti ugled tvrtke, ponekad i više štete nanijeti nego što bi to mogla ijedna vanjska kritika. Ta dvosmjerna priroda utjecaja zaposlenika čini internu komunikaciju izravno povezanom s vanjskim ugledom organizacije, što je uvid koji mnogi mladi menadžeri nauče tek kroz vlastito, ponekad skupo iskustvo.
Transparentnost bez pretjerivanja
Postoji i druga strana medalje koju vrijedi spomenuti – potpuna transparentnost nije uvijek moguća niti poželjna, posebno kad su u pitanju osjetljive poslovne informacije, pregovori s investitorima ili strateške odluke koje još nisu konačne. Vještina dobre interne komunikacije u startup okruženju leži upravo u pronalaženju ravnoteže između otvorenosti koja gradi povjerenje i profesionalne diskrecije koja štiti poslovne interese tvrtke.
Osnivači koji uspješno hodaju tom granicom obično komuniciraju jasno o onome što mogu podijeliti, a jednako jasno objašnjavaju zašto određene informacije trenutno ne mogu otkriti, umjesto da jednostavno šute i ostavljaju zaposlenike da nagađaju. Taj pristup, iako naizgled jednostavan, zahtijeva mnogo više promišljanja i truda nego što se na prvi pogled čini, posebno u stresnim razdobljima kada je iskušenje jednostavno prešutjeti problem najveće.
Zašto ovo nije samo HR tema
Iako se interna komunikacija tradicionalno smatra domenom ljudskih potencijala, sve više hrvatskih startupova prepoznaje da ona zapravo pripada i području odnosa s javnošću, jer se radi o upravljanju percepcijom i povjerenjem jedne od najvažnijih publika svake organizacije – njezinih vlastitih ljudi.
Otvorenost za povratne informacije zaposlenika jedan je od temelja zdrave organizacijske kulture. Izvor: Pixabay
Budući PR stručnjaci koji rade s manjim, dinamičnim tvrtkama trebali bi stoga jednako ozbiljno pristupiti internoj komunikacijskoj strategiji kao i onoj usmjerenoj prema vanjskom svijetu, jer je danas gotovo nemoguće izgraditi snažan vanjski ugled tvrtke čiji zaposlenici iznutra ne vjeruju u ono što rade.
