Oznaka: marketing

Kategorije
komunikacijske vještine Marketing Održivost povjerenje PR svijet

Greenwashing – prodaju li nam brendovi lažnu održivost?

Održivost koja dobro izgleda

Posljednjih godina održivost je postala jedna od najčešćih riječi u marketinškim kampanjama. Gotovo svaki brend želi pokazati da brine o okolišu. Zelena ambalaža, prirodni motivi i poruke o zaštiti planeta postali su dio svakodnevne komunikacije.

No koliko su te poruke stvarne, a koliko služe stvaranju pozitivne slike o brendu?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Kada ekologija postane marketinški alat

Greenwashing označava situaciju u kojoj tvrtke predstavljaju svoje proizvode ili poslovanje ekološki prihvatljivijima nego što zapravo jesu. Na prvi pogled sve izgleda održivo, ali iza lijepih poruka često nedostaju konkretni dokazi.

Problem je što kupci danas sve više žele podržati odgovorne brendove. Kada se pokaže da su određene tvrdnje bile pretjerane ili netočne, povjerenje se vrlo brzo gubi.

Iz perspektive odnosa s javnošću transparentnost postaje važnija nego ikada. Smatram da publika danas ne očekuje savršenstvo, ali očekuje iskrenost. Dugoročno gledano, iskrena komunikacija vrijedi više od bilo koje zelene etikete na proizvodu.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Brand Društvene mreže Marketing Popularnost PR svijet Trend

Zašto neki brendovi postaju viralni preko noći?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Od anonimnosti do globalnog trenda

Svako malo pojavi se proizvod koji odjednom svi žele. Jedan tjedan nitko ne govori o njemu, a već sljedeći ga viđamo na svim društvenim mrežama. Stanley šalice, Dubai čokolada ili Labubu figurice samo su neki od primjera proizvoda koji su postali viralni gotovo preko noći.

Zanimljivo je da mnogi od tih proizvoda nisu revolucionarni niti posebno drugačiji od konkurencije. Ipak, uspijevaju privući ogromnu pažnju javnosti.

Društvene mreže kao pokretač popularnosti

Danas je dovoljno da nekoliko popularnih kreatora sadržaja objavi isti proizvod kako bi se stvorio osjećaj da ga svi žele imati. Što češće nešto vidimo, to nam se čini važnijim. Osim toga, ljudi vole biti dio trendova. Kada svi pričaju o određenom proizvodu, javlja se osjećaj da nešto propuštamo ako ga nemamo.

Viralnost nije slučajnost

Iako se često čini da uspjeh dolazi preko noći, iza mnogih viralnih proizvoda stoji dobro osmišljena komunikacijska strategija. Brendovi koriste društvene mreže, influencere i osjećaj ekskluzivnosti kako bi potaknuli interes publike.

Iz perspektive odnosa s javnošću najveći uspjeh nije prodati proizvod nego stvoriti razgovor oko njega. Kada ljudi sami počnu dijeliti sadržaj i preporučivati ga drugima, proizvod postaje puno više od običnog proizvoda – postaje društveni fenomen.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Content Trend Umjetna inteligencija

AIO, AEO I GEO: ključ optimizacije sadržaja za eru umjetne inteligencije 

Prikat laptopa iz kojeg izlaze natpisi AEO, AIO i GEO optimizacije.
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Godinama je SEO (Search Engine Optimization) bio ključna strategija za povećanje vidljivosti sadržaja. Međutim, razvoj umjetne inteligencije i sve veća upotreba AI platformi poput chatbotova i AI tražilica mijenjaju način na koji korisnici danas dolaze do informacija. Danas je sadržaj potrebno prilagoditi novim načinima pretraživanja kroz AIO, AEO i GEO pristup.

AIO (AI Optimisation)

AIO (AI Optimization) podrazumijeva prilagodbu sadržaja kako bi ga sustavi umjetne inteligencije mogli lakše razumjeti, analizirati i na kraju krajeva ponuditi kao rezultat u generiranju odgovora. Umjesto fokusiranja isključivo na ključne riječi, naglasak je na kvaliteti informacija, jasnoći poruke i strukturi sadržaja. 

AEO (Answer Engine Optimisation)

AEO (Answer Engine Optimization) usmjeren je na optimizaciju sadržaja za platforme koje korisnicima daju direktne odgovore na pitanja. Takvi sustavi preferiraju sadržaj koji je precizan, vjerodostojan i napisan na način koji omogućuje brzo pronalaženje relevantnih informacija. Korištenje jasnih naslova, podnaslova, često postavljenih pitanja (FAQ) i sažetih objašnjenja postaje sve važnije.

GEO (Generative Engine Optimization)

GEO (Generative Engine Optimization) najnoviji je trend u optimizaciji sadržaja, a podrazumijeva povećavanje vjerojatnosti da generativni alati prepoznaju sadržaj kao relevantan izvor informacija i taj sadržaj razumiju i citiraju. U praksi to znači stvaranje stručnog, originalnog i dobro argumentiranog sadržaja koji demonstrira iskustvo, stručnost i vjerodostojnost autora ili organizacije. 

Što to znači za nas?

Iz perspektive odnosa s javnošću i marketinga, ove promjene donose značajne prilike. Organizacije više ne komuniciraju samo s ljudima, već i sa sustavima umjetne inteligencije koji posreduju informacije krajnjim korisnicima. Kvalitetan sadržaj postaje alat za izgradnju digitalnog autoriteta, jačanje reputacije brenda i povećanje medijske vidljivosti.

Za studente i mlade profesionalce to znači da će buduće komunikacijske i marketinške strategije zahtijevati kombinaciju kreativnog pisanja, analitičkog razmišljanja i razumijevanja načina na koji AI modeli obrađuju informacije. U eri umjetne inteligencije uspješan sadržaj nije samo onaj koji dobro rangira na Googleu, već i onaj koji AI sustavi prepoznaju kao pouzdan izvor znanja.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije psihologija

Psihologija povjerenja: Zašto vjerujemo određenim brendovima?

Slika mozga, s jedne strane šarenog, s druge crno bijelog
Naslov: preuzeto s interneta

Svaki dan donosimo odluke o kupnji, često i bez previše razmišljanja. Iako nam se može činiti da odluke donosimo isključivo na temelju kvalitete proizvoda, stvarnost je drugačija. Veliku ulogu u tome igra povjerenje koje razvijamo prema određenim brendovima.

Povjerenje je jedan od najvažnijih faktora u odnosu između potrošača i brenda. Kada vjerujemo nekom brendu, osjećamo se sigurnije pri kupnji jer očekujemo da će ispuniti ono što obećava. Upravo zato ljudi često ostaju vjerni određenim proizvodima čak i kada postoje jeftinije ili slične alternative.

Jedan od razloga zbog kojih vjerujemo određenim brendovima jest dosljednost. Ako neka tvrtka godinama pruža kvalitetne proizvode i usluge, potrošači stvaraju osjećaj sigurnosti. Ljudi vole predvidljivost jer smanjuje rizik od razočaranja. Kada znamo što možemo očekivati, lakše donosimo odluke.

Emocije također imaju važnu ulogu. Mnogi uspješni brendovi ne prodaju samo proizvod, nego i osjećaj. Reklame često prikazuju sreću, obitelj, uspjeh ili pripadnost zajednici. Na taj način stvara se emocionalna povezanost zbog koje brend doživljavamo kao nešto više od običnog proizvoda. Upravo zato neki ljudi imaju gotovo osoban odnos prema svojim omiljenim markama.

Ljudi često vjeruju onome što koriste njihovi prijatelji, članovi obitelji ili poznate osobe. Ako vidimo da veliki broj ljudi koristi određeni proizvod, podsvjesno ga smatramo pouzdanijim. Taj psihološki trik poznat je kao društveni dokaz i često ga koriste marketinške kampanje.

U današnje vrijeme veliku ulogu ima i transparentnost. Potrošači žele znati kako proizvodi nastaju, koje vrijednosti brend zastupa i koliko je iskren u komunikaciji. Tvrtke koje otvoreno komuniciraju i priznaju pogreške često uspijevaju zadržati povjerenje čak i kada se suoče s kritikama.

Na kraju, povjerenje prema brendu ne nastaje preko noći. Ono se gradi kroz kvalitetu, dosljednost, iskrenu komunikaciju i pozitivna iskustva. Upravo zato najuspješniji brendovi nisu oni koji imaju najbolji proizvod, već oni kojima ljudi najviše vjeruju.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Društvene mreže Influenceri Marketing

Influenceri i autentičnost: gdje završava preporuka, a počinje marketing?

Društvene mreže promijenile su način na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom. Dok su nekada oglasi u televizijskim programima, novinama i na radiju bili glavni način promocije proizvoda i usluga, danas sve veću ulogu imaju influenceri. Njihova sposobnost da kroz osobni sadržaj dopru do velikog broja pratitelja učinila ih je važnim partnerima u marketinškim i PR kampanjama.

Međutim, rast influencer marketinga otvorio je i jedno važno pitanje – koliko su preporuke influencera zaista autentične? Publika danas sve lakše prepoznaje razliku između iskrenog iskustva i sadržaja koji je nastao kao dio plaćene suradnje. Upravo zbog toga autentičnost postaje jedan od najvažnijih elemenata uspješne komunikacije na društvenim mrežama.

Zašto influenceri imaju toliko velik utjecaj?

Utjecaj influencera temelji se prvenstveno na odnosu koji grade sa svojom publikom. Za razliku od tradicionalnih oglasa, sadržaj influencera često djeluje osobnije i prirodnije. Pratitelji imaju osjećaj da poznaju osobu koju prate te joj zbog toga lakše vjeruju.

Mnogi korisnici društvenih mreža prije kupnje proizvoda traže preporuke influencera jer smatraju da će dobiti iskreno mišljenje i stvarno iskustvo. Takav odnos povjerenja jedan je od glavnih razloga zbog kojih brendovi ulažu značajna sredstva u suradnje s influencerima.

Ipak, upravo to povjerenje nosi i određenu odgovornost. Ako publika procijeni da influencer promovira proizvode isključivo zbog financijske koristi, bez stvarne povezanosti s brendom, može doći do gubitka vjerodostojnosti.

Autentičnost kao ključ uspješne komunikacije

Autentičnost je postala jedna od najvažnijih vrijednosti u digitalnoj komunikaciji. Korisnici društvenih mreža svakodnevno su izloženi velikoj količini promotivnog sadržaja, zbog čega sve više cijene iskrenost i transparentnost.

Influenceri koji otvoreno komuniciraju o suradnjama i promoviraju proizvode koje zaista koriste često ostvaruju bolji odnos sa svojom publikom. S druge strane, pretjerano promoviranje različitih proizvoda može ostaviti dojam neiskrenosti i smanjiti povjerenje pratitelja.

Za brendove je zato važno odabrati influencere čije vrijednosti odgovaraju identitetu organizacije. Uspješna suradnja ne temelji se samo na broju pratitelja, već i na kvaliteti odnosa koji influencer ima sa svojom zajednicom.

Gdje je granica između preporuke i marketinga?

Jedno od najzanimljivijih pitanja u influencer marketingu jest gdje završava osobna preporuka, a počinje marketinška komunikacija. U teoriji, svaka plaćena suradnja predstavlja oblik promocije. Međutim, način na koji je sadržaj predstavljen može značajno utjecati na percepciju publike.

Kada influencer jasno označi suradnju i pritom zadrži svoj prepoznatljiv način komunikacije, publika takav sadržaj često prihvaća bez negativnih reakcija. Problem nastaje kada se promotivni sadržaj pokušava prikazati kao spontana preporuka bez transparentnosti prema pratiteljima.

Upravo zbog toga povjerenje ostaje najvažniji kapital svakog influencera. Jednom izgubljeno povjerenje teško se vraća, bez obzira na broj pratitelja ili popularnost koju osoba ima.

Pogled iz studentske perspektive

Kao studentici odnosa s javnošću zanimljivo mi je promatrati kako influenceri danas imaju značajnu ulogu u komunikacijskim strategijama brojnih organizacija. Njihov utjecaj pokazuje koliko su se promijenili načini na koje publika prima informacije i donosi odluke.

Smatram da će autentičnost u budućnosti imati još važniju ulogu nego danas. Publika postaje sve svjesnija marketinških aktivnosti i sve lakše prepoznaje sadržaj koji djeluje neiskreno. Upravo zato uspješne suradnje neće ovisiti samo o dosegu, već i o vjerodostojnosti osobe koja prenosi poruku.

Zaključno

Influenceri su postali važan dio suvremenih PR i marketinških strategija. Njihova sposobnost da izgrade blizak odnos s publikom omogućuje brendovima učinkovitiju komunikaciju i veću vidljivost. Ipak, uspjeh takvih suradnji uvelike ovisi o autentičnosti i povjerenju koje influencer ima među svojim pratiteljima.

U vremenu kada korisnici svakodnevno konzumiraju velike količine sadržaja, iskrena i transparentna komunikacija postaje važnija nego ikad. Upravo zato autentičnost ostaje jedan od ključnih čimbenika uspjeha u influencer marketingu i odnosima s javnošću.

Autorica: KORINA SVIBEN

Kategorije
Brand Content

Kad marketing izgleda kao slučajnost

Zašto nas najviše privuku reklame koje na prvi pogled ne izgledaju kao reklame

Hodajući gradom često naiđemo na različite reklame koje nas privuku i natjeraju nas da zastanemo i proučimo ih. Poruka na zidu, neobična instalacija ili neka spontana situacija zbog koje usporimo svoj korak. U tim trenucima ne razmišljamo o marketingu nego o nečemu što nas privuče bez prevelikog razloga. Tek kasnije shvatimo da iza toga stoji vrlo dobra osmišljena kampanja.

Kad reklama prestane izgledati kao reklama

Upravo to nazivamo gerilskim marketingom, oblik komunikacije koji koriste kreativnost, iznenađenje i nekonvencionalne pristupe kako bi privukao pažnju publike.

Za razliku od klasičnog oglašavanja, gerilski marketing djeluje drugačije. On postaje dio naše svakodnevice, postaje manje nametljivi i djeluje autentičnije. Upravo zbog toga uspijeva privući pažnju čak i onih koji inače ignoriraju reklame.

Gerilski marketing kao dio svakodnevice

Ono što ovaj oblik komunikacije čini posebno zanimljivim iz PR perspektive jest njegova sposobnost da izazove reakciju. Ljudi se zaustavljaju, fotografiraju, komentiraju i razgovaraju o onome što su vidjeli. Upravo tada možemo reći da je komunikacija uspjela. Publika prestaje biti pasivni promatrač, postaje aktivni sudionik komunikacijskog procesa i sama pomaže u širenju poruke.

Jedna kreativna ideja može pokrenuti lavinu dijeljenja, komentara čime može dostići daleko veći doseg nego klasična reklama. U odnosima s javnošću guerilla marketing postiže točnu onu bit a to je da se poruka ne širi samo putem medija, već i kroz ljude.

To je marketing koji ne zahtijeva veliki budžet već samo dobru ideju.

Kada kreativnost postane najjači alat komunikacije

Ključ uspjeha nije samo da bude nešto neobično već da poruka bude jasna i povezana s brendom, u suprotnom će ljudi zapamtiti ideju a ne i brend.

Pristup koji nam pokazuje kako se ne može sve kupiti novcem, komunikacija koja je kreativna, autentična i sposobna učiniti nešto drugačije kako bi privukla različitu publiku.

Jer ponekad nas baš privuče upravo ono nešto što na prvu ne izgleda kao marketing.

AUTORICA: Vesna Crnčević

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Automatski sat iz Royal Pop kolekcije
Izvor: djelo autora

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Brand Gastronomija hrana i piće Imidž Marketing Oglašavanje

Jesu li online recenzije još uvijek mjerilo kvalitete?

Slika je generirana putem AI

Nekada su preporuke prijatelja i poznanika bile najvažniji kriterij pri odabiru restorana, hotela ili usluge. Danas tu ulogu sve češće preuzimaju online recenzije. Nekoliko klikova dovoljno je da stvorimo dojam o nekom mjestu, često i prije nego što smo ga uopće posjetili.

No postavlja se pitanje – koliko su recenzije zaista vjerodostojne?

Nije tajna da se posljednjih godina sve češće susrećemo s praksom umjetnog “pumpanja” ocjena. Neki vlasnici poslovanja aktivno traže prijatelje, obitelj i poznanike da ostavljaju pozitivne recenzije, dok pojedini čak koriste i usluge kupovine ocjena kako bi stvorili privid popularnosti i kvalitete. Rezultat toga je da se korisnici sve češće osjećaju prevarenima.

Koliko puta smo odabrali restoran s gotovo savršenom ocjenom, a dočekala nas je prosječna usluga? Koliko smo puta rezervirali smještaj temeljem oduševljenih komentara, a stvarnost je bila daleko od onoga što je predstavljeno online?

Problem nije samo u lažnim pozitivnim recenzijama. Jednako tako, konkurencija ponekad koristi negativne komentare kako bi narušila ugled drugih poslovanja. U takvom okruženju korisnicima postaje sve teže razlikovati iskrena iskustva od marketinških taktika.

To, međutim, ne znači da su recenzije izgubile svoju vrijednost. Naprotiv. One i dalje mogu biti iznimno koristan alat, ali samo ako ih promatramo kritički. Umjesto da gledamo isključivo ukupnu ocjenu, važno je pročitati sadržaj komentara, obratiti pažnju na detalje i provjeriti jesu li iskustva korisnika konkretna i vjerodostojna.

U vremenu kada je povjerenje postalo jedna od najvrjednijih valuta, upravo autentičnost postaje najveća konkurentska prednost. Dugoročno gledano, nijedna kupljena recenzija ne može nadomjestiti stvarno zadovoljstvo gostiju i iskrene preporuke ljudi koji su uslugu zaista doživjeli.

Možda je zato pravo pitanje danas ne koliko recenzija neko poslovanje ima, nego koliko su one stvarne.

AUTOR: Josipa Jerković

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ