Kategorije
glazba karijera Ljudi Pop glazba pop kultura umjetnost

Madonna i Sabrina Carpenter: Lekcija o međugeneracijskom brendiranju

U svijetu odnosa s javnošću, ništa nije prepušteno slučaju, pa tako ni zajedničko pojavljivanje kraljice popa, Madonne, i trenutno najsjajnije mlade zvijezde, Sabrine Carpenter. Ovaj kratki, ali moćni trenutak na pozornici bio je školski primjer kako se upravlja percepcijom brenda na dva različita, ali komplementarna fronta.

Sve počinje onim što u PR-u zovemo transfer autoriteta ili “blagoslov”. Za Sabrinu Carpenter, stajati rame uz rame s ikonom poput Madonne znači dobivanje onog nedostižnog “pečata izvrsnosti”. To je direktna poruka industriji i javnosti: “Ova djevojka nije samo prolazni TikTok trend, ona je nasljednica.” Kroz ovaj endorsement, Sabrina je preskočila godine dokazivanja i dobila globalni legitimitet koji se ne može kupiti.

No, ta suradnja nije bila jednosmjerna ulica. Dok je Sabrina dobivala na težini, Madonna je izvela majstorski potez podmlađivanja brenda ili rejuvenation. Njezin najveći izazov danas je ostati relevantna generaciji Alpha i Gen Z, a povezivanjem sa Sabrinom, čiji hitovi trenutno dominiraju, Madonna je iskoristila takozvani halo efekt”. Na taj je način ušla u digitalni prostor mlađe publike na skroz organski način, pokazujući da je i dalje ona koja postavlja pravila igre i bira koga će pustiti u svoj krug.

Ono što ovaj trenutak čini uistinu iconic je činjenica da smo svjedočili sudaru dviju era koje su redefinirale pop kulturu. Vidjeti Madonnu, koja je izmislila moderni marketing slavnih, i Sabrinu  koja je taj marketing usavršila u digitalno doba. Taj vizualni kontrast gdje se nalazi neosporna povijest glazbe s jedne strane i trenutno najrelevantnija pop energija s druge stvorila je rijetki kulturološki potres. To je bio trenutak koji je “srušio Internet”.

Osim same popularnosti, ovaj susret je kreirao i snažan narativ o kontinuitetu i ženskom osnaživanju. Umjesto priče o rivalstvu, dobili smo emotivnu PR poruku o podršci starije kolegice mlađoj. To je strateški omekšalo Madonnin imidž “nedodirljive dive” i pretvorilo ga u imidž mentora, što je savršena taktika za ovu fazu njezine karijere.

Cijela ova priča dokaz je da se najbolji PR potezi temelje na čistoj simbiozi. Dok je Sabrina dobila povijesnu težinu, Madonna je dobila suvremenu oštrinu. U svijetu gdje pažnja publike traje svega nekoliko sekundi, ovaj duo je uspio “kupiti” sate i sate medijskog prostora jednom jednostavnom, ali genijalnom nastupu na pozornici.

AUTOR: KORINA KVESIĆ

Kategorije
Event management PR svijet umjetnost

PR u kulturi: kako približiti umjetnost ljudima

PR u kulturi nije samo promocija, nego povezivanje ljudi s umjetnošću i idejama. Kulturni projekti nisu klasični proizvodi, zato komunikacija mora biti jasna, smislena i prilagođena publici kojoj se obraća.

Glavni zadatak PR-a je približiti sadržaj publici. Treba objasniti zašto je neka izložba, predstava ili festival važan i što publika dobiva dolaskom. Ljudi danas imaju puno izbora i malo vremena, zato poruka mora biti kratka, konkretna i zanimljiva. Upravo dobra priča često odlučuje hoće li netko obratiti pažnju i na kraju doći.

Digitalni kanali su danas ključni. Društvene mreže omogućuju brzu komunikaciju i direktan kontakt s publikom. Više nije dovoljno samo objaviti informaciju. Publika želi sudjelovati, komentirati i osjećati se uključeno. PR zato sve više postaje dijalog, a ne jednosmjerna poruka, što zahtijeva stalnu prisutnost i prilagodbu.

Izazovi su česti. Budžeti su ograničeni, a kulturni sadržaj ponekad treba dodatno pojasniti kako bi bio razumljiv široj publici. Tu dolazi do izražaja kreativnost, kako složene ideje prenijeti jednostavno, a da se ne izgubi njihova vrijednost i autentičnost.

Važno je i zadržati ravnotežu. Previše komunikacije može odbiti publiku, dok premalo komunikacije znači da kvalitetan sadržaj prolazi nezapaženo. Upravo zato PR u kulturi traži mjeru, razumijevanje publike i osjećaj za kontekst.

PR u kulturi nije samo promocija događanja već način na koji se umjetnost približava ljudima, stvori interes i izgradi odnos koji traje i nakon samog događaja.

Autor: Slavka Jelena Kahlina

Kategorije
Društvene mreže Film umjetnost

Neetično “slikarstvo”

Kako je TikTok trend pokrenuo etičku dilemu

TikTok je preplavljen fotografijama generiranima umjetnom inteligencijom u stilu poznatog japanskog filmskog studija prepoznatljivog stila. Studio Ghibli, osnovan sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća u Tokiu, popularnost je stekao svojim nježnim, toplim i izuzetno stilski istančanim animacijama te i dalje kroji uspomene među mnogim djevojčicama i dječacima diljem svijeta. Neki od najpoznatijih filmova studija Ghibli su My Neighbor Totoro, Kiki’s Delivery Service i Howl’s Moving Castle, a svaki od njih obilježen je likovima koji su osvojili srca publike.

Izvor: iMDB https://m.imdb.com/title/tt0347149/

OPENAI

Nedavno je izašao novi model OpenAI-ja, GPT4o, korisnicima nudi još više naprednih opcija poput popravljanja starih obiteljskih fotografija, generiranje fotografija u omiljenim umjetničkim stilovima ili pak kreiranje vrlo vjerodostojnih fotografija poznatih osoba koje se doimaju istinitima. Pravna regulativa povezana s umjetnom inteligencijom i dalje je vrlo sporna s obzirom da se radi o vrlo promjenjivom i nedefiniranom sistemu koji konstantno testira nove granice i nadmašuje samog sebe svakom novom verzijom. Samim time, u pitanje dolazi i copyright, odnosno vlasnička prava, koja su u ovom konkretnom slučaju, neupitno kompromitirana.

Izvor: NDTV https://www.ndtv.com/world-news/quot-i-would-never-incorporate-this-quot-what-studio-ghibli-039-s-hayao-miyazaki-once-said-about-ai-animation-8021037/amp/1

Hayao Miyazaki, zgrožen i duboko pogođen ovim trendom, izjavio je: “Ne bih nikad htio ikako koristiti ovu tehnologiju u mom radu. Imam snažan osjećaj da je ovo uvreda samom životu.” Mnogi na društvenim mrežama naglašavaju kako su zgroženi činom sudionika ovog trenda koji narušavaju poštivanje umjetnosti u svojoj svrsi, koja je autentičnost, domišljatost, vještina i mukotrpno uložen trud. Naglašava se i činjenica kako postoji mnogo mladih umjetnika koji bi rado dobili narudžbu za takvu vrstu slike, čime bi u konačnici i zaradili novac za svoje znanje, vještinu i vrijeme. Neki korisnici koji su sudjelovali u trendu ipak su požalili shvativši da je jedan od suosnivača filmske kuće duboko pogođen jeftinim i brzim kopijama stila koji su usavršavali gotovo cijelo desetljeće. Naravno, ima i korisnika koji se ne slažu navodeći kako se samo radi o trendu te da svakako ne bi platili nekome da im napravi takav crtež jer je to “preskupo”. Svakako, riječ je o iznimno zanimljivoj etičkoj i moralnoj, a čak i pravnoj dilemi.

Što vi mislite? Jeste li sudjelovali u trendu? Napišite nam u komentarima.

autor: Lana Kostelac