Oznaka: Brend

Kategorije
Beauty Brand Emocije

Kako je Dove redefinirao ljepotu: “Real Beauty” kampanja

izvor: generirano pomoću umjetne inteligencije

U svijetu oglašavanja, gdje se godinama promovirao ideal “savršene” ljepote, Dove je napravio zaokret koji je promijenio pravila igre. Njihova “Real Beauty” kampanja nije bila samo marketinški potez, već snažna PR strategija koja je potaknula globalnu raspravu o standardima ljepote i percepciji vlastitog tijela. Početkom 2000-ih industrija ljepote bila je preplavljena nerealnim prikazima žena, profesionalnim modelima i nedostižnim standardima. Dove je prepoznao priliku da izgradi snažniji odnos s publikom kroz autentičnost. Umjesto modela, u kampanji su sudjelovale “obične” žene različitih dobi, oblika tijela i etničke pripadnosti. Time je brend poslao jasnu poruku kako ljepota nije univerzalna, nego raznolika.

PR strategija iza uspjeha

Prije svega, Dove nije pokušao prodati proizvod, već ideju. Fokus je bio na stvarnim ženama i njihovim pričama, što je stvorilo emocionalnu povezanost s publikom te pretvorilo autentičnost u temelj komunikacije. Također, kampanja nije bila jednosmjerna komunikacija. Otvorila je raspravu o samopouzdanju, medijskim standardima i pritiscima koje žene osjećaju. Mediji su sami počeli prenositi priču, što je značajno povećalo doseg. Jedan od najpoznatijih dijelova kampanje bio je video “Real Beauty Sketches”, koji je pokazao kako žene vide sebe u usporedbi s time kako ih vide drugi. Korištenje emocionalnog storytellinga učinio je sadržaj viralnim. “Real Beauty” kampanja donijela je impresivne rezultate, od ogromnog medijskog prostora bez klasičnog oglašavanja, povećanog povjerenja potrošača, pa sve do rasta prodaje i prepoznatljivosti brenda. Još važnije, Dove je postao simbol pozitivne promjene u industriji ljepote.

Zašto je ovo primjer odličnog PR-a?

“Real Beauty” kampanja pokazuje kako PR može biti mnogo više od promocije proizvoda. Kada brend komunicira iskreno i stane iza vrijednosti koje promovira, može izgraditi dugoročan odnos s publikom i ostaviti stvaran društveni utjecaj. Ova kampanja i danas služi kao primjer kako se pametno osmišljenom PR strategijom može promijeniti ne samo percepcija brenda, već i način na koji društvo razmišlja o važnim temama.

Autorica: LUCIJA LONČAR

Kategorije
Brand Društvene mreže PR svijet Sport

Svjetsko prvenstvo 2026. – najveći PR spektakl godine

Slika: Pixabay

Dok navijači diljem svijeta s nestrpljenjem prate Svjetsko prvenstvo 2026., na terenu se ne odvija samo borba za naslov prvaka. Iza svake utakmice, konferencije za medije i objave na društvenim mrežama vodi se još jedna važna utakmica – ona za pažnju javnosti. Upravo zato Svjetsko prvenstvo nije samo sportski događaj, već jedna od najvećih PR pozornica na svijetu.

Više od nogometa

Svjetsko prvenstvo okuplja milijarde gledatelja, stotine medijskih kuća i najveće svjetske brendove. Tijekom trajanja natjecanja svaki potez igrača, izjava izbornika ili objava na društvenim mrežama može postati glavna vijest.

Zbog toga reprezentacije danas ulažu jednako u komunikaciju kao i u sportske pripreme. Navijači više ne žele pratiti samo rezultate, žele upoznati igrače, vidjeti atmosferu u svlačionici i osjetiti dio prvenstva.

Slika: Pixabay
Reprezentacije kao globalni brendovi

Današnji nogometaši nisu samo sportaši. Oni su ambasadori svojih država i globalne zvijezde koje svakodnevno komuniciraju s milijunima pratitelja.

Jedna objava na Instagramu može ostvariti veći doseg od pojedinih televizijskih emisija. Upravo zato PR stručnjaci pažljivo planiraju svaku komunikaciju kako bi izgradili pozitivan imidž reprezentacije i igrača.

Društvene mreže mijenjaju pravila igre

Nekada su navijači informacije dobivali putem novina i televizije. Danas se sve odvija u stvarnom vremenu. Fotografije iz svlačionice, reakcije nakon utakmice i kratki videozapisi postaju sadržaj koji navijači žele vidjeti.

Reprezentacije koje uspješno koriste društvene mreže stvaraju snažniju povezanost s publikom i povećavaju interes za svoje nastupe.

Pobjeda izvan terena

Na kraju prvenstva samo jedna reprezentacija podići će pehar. Ipak, mnoge će reprezentacije ostvariti drugu vrstu pobjede – onu komunikacijsku. Pozitivan imidž, povezanost s navijačima i kvalitetna komunikacija često ostaju zapamćeni dugo nakon posljednjeg sučevog zvižduka.

Svjetsko prvenstvo 2026. još jednom pokazuje da je nogomet mnogo više od sporta. To je događaj koji spaja milijune ljudi, stvara globalne priče i potvrđuje koliko su odnosi s javnošću važni u modernom svijetu sporta.

AUTORICA: Hana Baričević

Kategorije
Beauty Brand Djeca Društvene mreže PR svijet Skin care Trend

Skincare za djecu – trend ili potreba

Posljednjih godina društvene mreže preplavili su videozapisi djece koja koriste serume, maske za lice i složene skincare rutine. Ono što je nekada bilo rezervirano za odrasle, danas postaje dio svakodnevice sve mlađe djece. No postavlja se pitanje – radi li se o stvarnoj potrebi ili još jednom trendu koji je uspješno promoviran?

Slika: Pixabay
Kada kozmetika postane igra

Djeca oduvijek vole oponašati odrasle. Danas, zahvaljujući TikToku i Instagramu, svakodnevno gledaju influencere koji promoviraju različite proizvode za njegu kože. Šarene ambalaže, privlačan dizajn i popularni sadržaj stvaraju dojam da je takva rutina normalan dio odrastanja.

Slika: Pixabay
Uloga PR-a u stvaranju trenda

Brendovi vrlo dobro znaju kako privući pažnju mlađe publike. Kroz suradnje s influencerima, viralne kampanje i atraktivne proizvode stvaraju osjećaj da je njega kože nešto što svi rade. Upravo je to jedan od najjačih alata odnosa s javnošću – stvaranje percepcije da je određeni proizvod dio suvremenog načina života.

Slika: Pixabay
Gdje je granica?

Problem nastaje kada proizvodi namijenjeni odrasloj koži završavaju u rukama djece. Dermatolozi sve češće upozoravaju kako određeni sastojci nisu potrebni mladim korisnicima. Međutim, unatoč upozorenjima stručnjaka, popularnost skincare trendova među djecom nastavlja rasti.

Odgovornost brendova

PR nije samo promocija proizvoda. On uključuje i odgovornost prema publici. Brendovi koji komuniciraju s mladim korisnicima trebali bi jasno naglašavati kome su njihovi proizvodi namijenjeni te poticati edukaciju umjesto pretjerane potrošnje.

AUTORICA: Hana Baričević

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije psihologija

Psihologija povjerenja: Zašto vjerujemo određenim brendovima?

Slika mozga, s jedne strane šarenog, s druge crno bijelog
Naslov: preuzeto s interneta

Svaki dan donosimo odluke o kupnji, često i bez previše razmišljanja. Iako nam se može činiti da odluke donosimo isključivo na temelju kvalitete proizvoda, stvarnost je drugačija. Veliku ulogu u tome igra povjerenje koje razvijamo prema određenim brendovima.

Povjerenje je jedan od najvažnijih faktora u odnosu između potrošača i brenda. Kada vjerujemo nekom brendu, osjećamo se sigurnije pri kupnji jer očekujemo da će ispuniti ono što obećava. Upravo zato ljudi često ostaju vjerni određenim proizvodima čak i kada postoje jeftinije ili slične alternative.

Jedan od razloga zbog kojih vjerujemo određenim brendovima jest dosljednost. Ako neka tvrtka godinama pruža kvalitetne proizvode i usluge, potrošači stvaraju osjećaj sigurnosti. Ljudi vole predvidljivost jer smanjuje rizik od razočaranja. Kada znamo što možemo očekivati, lakše donosimo odluke.

Emocije također imaju važnu ulogu. Mnogi uspješni brendovi ne prodaju samo proizvod, nego i osjećaj. Reklame često prikazuju sreću, obitelj, uspjeh ili pripadnost zajednici. Na taj način stvara se emocionalna povezanost zbog koje brend doživljavamo kao nešto više od običnog proizvoda. Upravo zato neki ljudi imaju gotovo osoban odnos prema svojim omiljenim markama.

Ljudi često vjeruju onome što koriste njihovi prijatelji, članovi obitelji ili poznate osobe. Ako vidimo da veliki broj ljudi koristi određeni proizvod, podsvjesno ga smatramo pouzdanijim. Taj psihološki trik poznat je kao društveni dokaz i često ga koriste marketinške kampanje.

U današnje vrijeme veliku ulogu ima i transparentnost. Potrošači žele znati kako proizvodi nastaju, koje vrijednosti brend zastupa i koliko je iskren u komunikaciji. Tvrtke koje otvoreno komuniciraju i priznaju pogreške često uspijevaju zadržati povjerenje čak i kada se suoče s kritikama.

Na kraju, povjerenje prema brendu ne nastaje preko noći. Ono se gradi kroz kvalitetu, dosljednost, iskrenu komunikaciju i pozitivna iskustva. Upravo zato najuspješniji brendovi nisu oni koji imaju najbolji proizvod, već oni kojima ljudi najviše vjeruju.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže PR svijet

Može li loš PR zapravo pomoći brendu?

Bijela pozadina sa "public relations"
Naziv: generirano pomoću umjetne inteligencije

U svijetu odnosa s javnošću često se govori kako je dobra reputacija ključ uspjeha svakog brenda. Ipak, u današnjem digitalnom dobu sve se češće postavlja pitanje može li loš PR ponekad zapravo pomoći kompaniji. Iako negativne reakcije javnosti uglavnom predstavljaju problem, postoje situacije u kojima kontroverza povećava popularnost i vidljivost brenda.

Društvene mreže omogućile su da se informacije šire nevjerojatnom brzinom. Kada neka kompanija izazove raspravu ili skandal, ljudi o tome počinju masovno komentirati, dijeliti objave i stvarati memeove. Na taj način brend dobiva ogromnu pažnju javnosti, čak i ako su reakcije negativne. Poznata izreka “svaka reklama je dobra reklama” upravo se temelji na ideji da je pažnja publike najvažnija.

Ponekad kontroverzne kampanje namjerno izazivaju reakcije kako bi se brend izdvojio od konkurencije. Takve kampanje često postanu viralne jer ljudi vole raspravljati o temama koje izazivaju emocije. Kada se ime kompanije neprestano pojavljuje na društvenim mrežama i u medijima, povećava se prepoznatljivost brenda, a samim time i interes publike za njihove proizvode ili usluge.

Međutim, loš PR nije uvijek koristan. Ako kompanija prijeđe granicu ili uvrijedi publiku, posljedice mogu biti ozbiljne. Ljudi mogu bojkotirati proizvode, ostavljati negativne recenzije i izgubiti povjerenje u brend. U današnjem vremenu reputacija je vrlo osjetljiva jer internet pamti gotovo sve. Jedna pogrešna odluka može dugoročno uništiti imidž kompanije.

Važno je razlikovati kratkotrajnu kontroverzu od stvarne reputacijske krize. Neki brendovi uspiju pretvoriti negativnu pažnju u popularnost zahvaljujući dobroj komunikaciji i humoru. Drugi, međutim, ne uspiju kontrolirati situaciju i izgube podršku publike.

Može se zaključiti da loš PR ponekad može pomoći brendu povećanjem vidljivosti i interesa javnosti. Ipak, takva strategija nosi veliki rizik jer negativna reputacija može imati ozbiljne posljedice. Zato uspješne kompanije pažljivo balansiraju između privlačenja pažnje i očuvanja povjerenja publike.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Automatski sat iz Royal Pop kolekcije
Izvor: djelo autora

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Imidž komunikacijske vještine Moda PR svijet

PR u luksuznoj industriji vs. fast fashion industriji

Kolaž s prikayom luksuzne fashion industrije i fast fashion industrije.
Naziv: djelo autora

PR u luksuznoj industriji i u fast fashion sektoru temelji se na istom cilju, izgradnji prepoznatljivosti brenda i utjecaju na percepciju potrošača, no pristupi, ton komunikacije i strategije značajno se razlikuju.

Luksuzni brendovi naglasak stavljaju na ekskluzivnost, dugoročnu vrijednost i emocionalni narativ. Njihov PR rijetko je direktno prodajno orijentiran, već se fokusira na stvaranje simbolike brenda i životnog stila kojem publika teži. Komunikacija je često suptilna, estetski promišljena i povezana s umjetnošću, kulturom ili poznatim ambasadorima. Primjerice, Dior kroz modne revije, kampanje i suradnje s javnim osobama gradi identitet koji se temelji na eleganciji i suvremenoj interpretaciji luksuza. Sličan pristup njeguje i Chanel, koji konzistentno održava imidž bezvremenskog luksuza i rijetko se oslanja na direktne, agresivne oblike promocije.

Nasuprot tome, fast fashion brendovi poput Zara i H&M temelje svoju PR strategiju na brzini, dostupnosti i visokoj frekvenciji komunikacije. Njihov sadržaj usko je povezan s aktualnim trendovima i dinamikom društvenih mreža, uz snažan oslonac na influencer marketing i viralne formate. Cilj je brzo reagirati na promjene u potrošačkim navikama i održavati stalnu prisutnost u digitalnom prostoru.

Razlika se posebno očituje u načinu gradnje brenda: luksuzni segment njeguje kontroliranu distancu i selektivnu vidljivost, dok fast fashion teži masovnoj dostupnosti i kontinuiranoj interakciji s publikom. U tom smislu, PR u luksuznoj industriji funkcionira kao alat dugoročne reputacijske izgradnje, dok je u fast fashionu više usmjeren na trenutni angažman i komercijalni učinak.

Dodatno, važnu ulogu imaju i krizne situacije te način na koji se brendovi nose s kritikama javnosti. Luksuzni brendovi u pravilu reagiraju sporije, ali pažljivo kontrolirano, nastojeći očuvati dosljednost imidža, dok fast fashion brendovi često moraju reagirati brzo zbog intenzivnog pritiska društvenih mreža i globalne publike. Upravo ta razlika u tempu komunikacije dodatno naglašava razliku u njihovim PR filozofijama.

Također, digitalne platforme poput Instagrama i TikToka dodatno su zaoštrile razliku između ova dva pristupa. Dok luksuzni brendovi koriste društvene mreže kao produžetak storytellinga i vizualne estetike, fast fashion ih koristi kao primarni kanal prodaje i promocije trendova u realnom vremenu.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Content Društvene mreže Imidž Influenceri karijera Storytelling

Je li “Day in My Life” sadržaj postao najjači oblik modernog storytellinga?

Slika preuzeta sa intereneta

AUTENTIČNOST KAO NOVA VALUTA DIGITALNE KOMUNIKACIJE

Korisnici društvenih mreža danas sve manje reagiraju na klasične promotivne kampanje i formalnu komunikaciju brendova. Ali zato, publika preferira spontano, osobno i drugačije. Upravo zato je format “day in my life” postao jedan od najučinkovitijih oblika storytellinga u suvremenom PR-u i content managementu.Iako na prvi pogled djeluje jednostavno i neformalno, ovakav sadržaj ima važnu komunikacijsku ulogu. Prikaz svakodnevnih situacija, radnog procesa ili trenutaka “iza kulisa” omogućuje stvaranje emocionalne povezanosti između brenda i publike.

STORYTELLING KOJI GRADI POVJERENJE

Jedan od glavnih ciljeva odnosa s javnošću jest izgradnja povjerenja i dugoročnog odnosa s publikom. Upravo tu “day in my life” format pokazuje svoju najveću vrijednost. Publika želi dobiti osjećaj bliskosti s brendom ili osobom koju prati te imati uvid u stvarne situacije. Prikaz svakodnevnih aktivnosti zaposlenika, procesa stvaranja sadržaja ili rada može humanizirati komunikaciju brenda i stvoriti osjećaj transparentnosti. Storytelling stoga više nije samo priča, nego i važan dio izgradnje identiteta i reputacije brenda.

ULOGA CONTENT MANAGEMENTA U NOVIM TRENDOVIMA KOMUNIKACIJE

Algoritmi društvenih mreža favoriziraju sadržaj koji zadržava pažnju korisnika i potiče interakciju, a upravo spontan i dinamičan sadržaj ostvaruje najveći angažman publike. Zbog toga content management danas zahtijeva prilagodbu novim navikama korisnika i modernim oblicima digitalne komunikacije.Kroz “day in my life” sadržaj se ne promovira proizvod ili usluga, nego se prikazuju vrijednosti, atmosfera i identitet koji stoji iza njih.

AUTOR: BRUNA CVETKOVIĆ