Kategorije
Content DIGITALIZACIJA digitalna komunikacija digitalno doba Društvene mreže Emocije Fotografija hrana i piće Imidž Keep up komunikacijske vještine

Storytelling u PR-u i zašto ljudi pamte priče, a ne reklame

Dobra priča uvijek pronađe put do publike

Svaki dan susrećemo se s velikim brojem reklama. Dok pregledavamo društvene mreže, gledamo televiziju ili čitamo portale, gotovo je nemoguće izbjeći promotivne poruke. Većinu njih zaboravimo nekoliko sekundi nakon što ih vidimo, ali neke kampanje ostanu nam u sjećanju godinama. Razlog tome najčešće nije vrhunski slogan ili veliki budžet, nego dobra priča.

Upravo zato storytelling posljednjih godina zauzima sve važnije mjesto u odnosima s javnošću. Ljudi se lakše povezuju s emocijama nego s činjenicama, a dobra priča može prenijeti poruku na način koji je prirodan, zanimljiv i uvjerljiv. Umjesto da publici govorimo zašto je neki proizvod ili organizacija najbolji, puno je učinkovitije pokazati kako su nekome promijenili život ili riješili određeni problem.

Kao student odnosa s javnošću često primjećujem da najbolje kampanje nisu nužno one koje imaju najveći budžet, već one koje uspiju ispričati priču u kojoj se ljudi mogu prepoznati.

Ljudi vole priče jer bude emocije

Još od djetinjstva učimo kroz priče. Bajke, filmovi, knjige i osobna iskustva ostavljaju mnogo jači dojam od pukih informacija. Isto vrijedi i u komunikaciji brendova.

Kada neka tvrtka samo nabraja karakteristike svog proizvoda, publika će to vrlo brzo zaboraviti. Međutim, ako pokaže stvarnu osobu koja je zahvaljujući tom proizvodu riješila problem ili ostvarila cilj, cijela poruka postaje puno uvjerljivija.

Emocije su ono što priče čini posebnima. Nije važno izazivaju li smijeh, inspiraciju ili suosjećanje – važno je da kod publike potaknu neku reakciju. Upravo zbog toga storytelling često ostvaruje bolje rezultate od klasičnog oglašavanja.

Storytelling nije izmišljanje priča

Ponekad ljudi misle da storytelling znači uljepšavanje stvarnosti ili izmišljanje događaja koji se nikada nisu dogodili. Zapravo je potpuno suprotno.

Dobar storytelling temelji se na autentičnosti. Svaka organizacija ima svoju priču – kako je nastala, koje vrijednosti zastupa, kakve ljude okuplja i kakve probleme rješava. Upravo iz tih stvarnih iskustava nastaju najbolje komunikacijske kampanje.

Na primjer, lokalna obiteljska tvrtka može ispričati priču o nekoliko generacija koje zajednički razvijaju posao. Sportski klub može predstaviti put mladog sportaša do prvih uspjeha. Humanitarna udruga može pokazati kako je pomogla pojedincima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Sve su to priče koje stvaraju povezanost između organizacije i publike.

Ljudi žele upoznati osobe iza brenda

Jedna od najvećih promjena u komunikaciji posljednjih godina jest činjenica da publika više ne želi promatrati organizacije kao hladne institucije. Ljude zanimaju zaposlenici, osnivači, volonteri i svi oni koji stoje iza određenog projekta.

Kada tvrtka predstavi svoje zaposlenike, pokaže kako nastaje proizvod ili podijeli iskustva ljudi koji svakodnevno rade na ostvarivanju zajedničkog cilja, komunikacija postaje mnogo osobnija.

To se posebno vidi na društvenim mrežama. Objave u kojima zaposlenici govore o svom poslu često ostvaruju bolje rezultate od klasičnih promotivnih objava. Razlog je jednostavan, ljudi vjeruju ljudima puno više nego logotipima.

Dobra priča ne mora biti komplicirana

Jedna od najvećih zabluda jest da dobra priča mora biti spektakularna. Zapravo su najuspješnije priče često vrlo jednostavne.

Ponekad je dovoljno prikazati svakodnevni trenutak koji će kod publike izazvati emociju. To može biti prvi radni dan novog zaposlenika, priprema velikog događaja, zadovoljni korisnik ili mali uspjeh koji je ostvaren nakon mnogo truda.

Važno je da priča ima početak, izazov i završetak. Publika želi vidjeti razvoj događaja i razumjeti zašto je određena situacija važna. Upravo zbog toga storytelling nije samo lijepo pisanje, nego promišljeno oblikovanje sadržaja koji ima jasnu poruku.

Storytelling je važan i tijekom krizne komunikacije

Iako se storytelling najčešće povezuje s promocijom, važnu ulogu ima i tijekom kriznih situacija. Kada organizacija otvoreno objasni što se dogodilo, pokaže razumijevanje prema ljudima koji su pogođeni problemom i objasni koje korake poduzima kako bi ga riješila, javnost će takvu komunikaciju doživjeti iskrenijom.

Naravno, pritom treba paziti da priča ne zvuči kao pokušaj opravdavanja ili manipulacije. Ljudi vrlo brzo prepoznaju kada emocije nisu iskrene. Zato se i u kriznim situacijama treba držati činjenica, ali ih predstaviti na način koji pokazuje odgovornost i empatiju.

Društvene mreže otvorile su nove mogućnosti

Razvojem društvenih mreža storytelling je postao dostupniji nego ikad prije. Danas organizacije mogu ispričati priču kroz fotografije, kratke videozapise, intervjue, podcaste ili objave iza kulisa.

Posebno su zanimljivi sadržaji koji prikazuju svakodnevni rad zaposlenika ili proces nastanka proizvoda. Takve objave djeluju prirodno i često postižu bolju interakciju od klasičnih oglasa.

Istovremeno, društvene mreže zahtijevaju autentičnost. Publika vrlo brzo prepoznaje kada je sadržaj previše umjetan ili kada organizacija pokušava stvoriti sliku koja ne odgovara stvarnosti. Upravo zato je iskrenost i dalje najvažniji dio svake dobre priče.

Kategorije
Imidž karijera Keep up Ljudi

Mediji & fake news

U današnjem vremenu kad scrollamo brže nego što razmišljamo, informacija nikada nije bilo više – što pouzdanih, što nepouzdanih.

Platforme poput TikToka I Instagrama pretvorile su vijesti u sadržaj koji mora biti brz, zanimljiv i lako čitljiv. Problem koji se javlja jest što to često znači površnost. Zbog potrebe za brzinom i pažnjom publike, informacije se objavljuju bez temeljite provjere, a algoritmi dodatno guraju sadržaj koji izaziva jake reakcije bez obzira na točnost. Tako se fake news može proširiti brže nego provjerena informacija, jer je senzacionalnija i „klikabilnija“.

Fake news ili lažne vijesti danas ne izgledaju kao očite laži, često su upakirane kao clickbait naslovi, izvučeni citati ili poluinformacije. Čitateljima je vrlo važno razviti „filter“: tko je izvor, postoji li potvrda drugih medija i pokušava li naslov više šokirati nego informirati? Ako nešto zvuči previše dramatično da bi bilo istinito – vjerojatno i nije.

Tu dolazimo do PR-a. Iako ga mnogi još uvijek doživljavaju kao „uljepšavanje stvarnosti“ prava uloga danas je puno ozbiljnija. PR stručnjaci moraju reagirati brzo, jasno i transparentno – u suprotnom publika kontrolira narativ. U eri dezonformacija, šutnja nikako nije opcija i može biti rizična. Društvene mreže ne samo da ubrzavaju protok informacija, nego i aktivno sudjeluju u stvaranju okruženja u kojem se dezinformacije lako šire i teško zaustavljaju.

Tradicionalni mediji su još uvijek ti koji igraju ključnu ulogu, iako ih mlađa publika često ignorira i preskače. Za razliku od društvenih mreža, prolaze kroz uredničke procese i provjere činjenica. Možda nisu vodeći, ali su često točniji i baš zato nisu izgubili svoju vrijednost – samo su izgubili „monopol“.

Živimo u vremenu gdje nije dovoljno biti informiran, treba znati kako se informirati. To je vještina koja će svakom PR profesionalcu biti jednako važna kao i dobra komunikacija.

AUTOR: PATRICIA PECOLAJ

Kategorije
Društvene mreže Imidž Keep up Održivost Osobni imidž PR svijet

PR i etika: Tanka linija između “informiramo javnost” i “igramo se Boga”

U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.

Gdje završava istina, a počinje spin?

E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.

PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”.
I to je etički problem broj jedan.

Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.

A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“

Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?

U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.

autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Isprobaj Keep up Osobni imidž PR svijet

Blogaj i dominiraj: Pretvori svoj blog u tajnu PR supermoć!

U današnje doba, ako nisi online, gotovo da ne postojiš – bar tako kaže popularna mudrost! Kao student odnosa s javnošću, imaš priliku putem vlastitog bloga pokazati svoje znanje, kreativnost i vještine. Redovitim postovima ne gradiš samo svoj profesionalni identitet, nego i približavaš odnose s javnošću svima – od profesora do susjeda.

Odaberi svoju nišu

Prvi korak je pronaći ono što te stvarno pokreće unutar odnosa s javnošću. Možeš se usredotočiti na digitalni PR, krizno komuniciranje ili organizaciju događaja. Kad odabereš svoju temu, znaš točno kome se obraćaš, a sadržaj postaje jedinstven i zanimljiv.

Autentičan sadržaj s dozom humora

Zaboravi dosadne opće izjave! Ubaci konkretne primjere, studije slučaja i vlastita iskustva – čak i ona “katastrofalna” koja će te učiniti bližim čitateljima. Pokaži da iza svakog posta stoji stvarna osoba. Autentičnost gradi povjerenje, a malo humora nikad ne odmaže.

Vizuali koji pričaju priču

Sadržaj bez slika je šunka-sir. Koristi svoje infografike, memeove i fotografije s natpisima kako bi tvoji postovi bili top. Probaj alat poput Canve – jednostavan je i možeš pokazati svoju kreativu. Ako ju ne znaš koristiti tu je kratki video.

Umrežavanje, promocija i newsletter

Objava sama nije dovoljna – moraš još share-ati! Skoci na društvene mreže, budi aktivan u online grupama i slobodno ostavljaj komentare. Umrežavanje ti otvara vrata, bilo da se radi o profesorima, kolegama ili profesionalcima iz prakse. Što više dijeliš, više lajkova stiže! Ne zaboravi postaviti vlastiti newsletter koristeći alate poput Mailchimp-a, kako bi direktno obavijestio publiku o novim postovima i stalno održavao kontakt s njima.

Autor: Mara Obradović
Kategorije
Društvene mreže Event management Imidž Keep up Održivost PR svijet Storytelling Zagreb

Kako se sveučilišta koriste PR-om za privlačenje novih studenata?

U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.

1. Priče koje inspiriraju

Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.

2. Suradnja s medijima i influenserima

Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.

3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža

Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.

4. Brendiranje kampusa i identiteta

PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.

5. Otvoreni dani i događanja

Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.

Autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Keep up PR svijet ZapaPRi i posoli

18. Grand PRix – prestižna dodjela nagrada u struci!

HUOJ organizira 18. Grand PRix koji će se održati 7. travnja u Zagrebu.

Izvor: huoj.hr

Svi smo se sigurno tijekom studiranja ili u struci sreli sa Grand Prix nagradama HUOJ-a, no što se zapravo skriva iza te nagrade i što točno ona znači?      

Početak Grand PRix-a

Prvi ikada dodijeljeni Grand Prix je bio davne 2007., točnije 12. lipnja u Smaragdnoj dvorani hotela The Regent Esplanade u Zagrebu. Bilo je pet natjecateljskih kategorija za najbolja ostvarenja u struci. U kategoriji Odnosa s javnošću nagradu je osvojila kampanja Premise za UNICEF “Prve tri su najvažnije“ i Javnozdravstvene akcije tvrtke Pliva Hrvatska. Prva nagrada za Komunikatora godine je održana tek 2008. te ju je osvojio Željko Rohatinski, ekonomist i bivši guverner Hrvatske narodne banke.  

Potrebne kvalifikacije za finaliste

Ono što je za HUOJ važno tijekom izbora je odlična komunikacija organizacije, interna i eksterna. Kontinuirano usavršavanje, unaprjeđenje i preispitivanje komunikacijske izvrsnosti. Te izvrsnost u osmišljavanju i provedbi projekata u odnosima s javnošću. Dodatna vrijednost ove nagrade je edukacija i usavršavanje koje dolazi iz razmjene iskustva i znanja kroz prezentaciju komunikacijskih projekata.

„Nagrada Grand PRix je prije svega priznanje stručnjacima i kolegama, ali i motivacija za dodatne napore, inovativnost i prezentaciju struke odnosa s javnošću i važnosti komunikacije u javnosti.“

Hrvatska udruga za odnose s javnošću

Izbor članova žirija

Izvor: linkedin.com

Svake godine se prije same dodjele Grand PRixa biraju članovi žirija koji će odlučivati o nagradama. Članovi žirija su renomirani stručnjaci za odnose s javnošću koji rade u agencijama, javnom i privatnom sektoru, nevladinim organizacijama te visokoobrazovnim institucijama. Svi oni posjeduju bogato radno iskustvo, te će svojim stručnim znanjem i objektivnošću odabrati najbolje projekte. Sam tim žirija se sastoji od 10 do 12 stručnjaka, a neki od njih su i naši profesori i predavači na Sveučilištu VERN’.

AUTOR: DORA Krupić

Kategorije
Keep up

Weekend Media Festival u Rovinju: Najveći regionalni medijski i komunikacijski događaj

Rovinj – Centar kreativnosti i inovacija
Svake godine, Rovinj postaje centar medijskog i komunikacijskog svijeta zahvaljujući Weekend Media Festivalu (WMF), najvećem regionalnom događaju u industriji medija, komunikacija, marketinga i tehnologije. Održan u prostoru stare tvornice duhana, ovaj festival okuplja vodeće profesionalce, inovatore, stručnjake i vizionare iz Hrvatske, regije i svijeta kako bi podijelili iskustva, razmijenili ideje i raspravljali o budućnosti industrije.

Što je Weekend Media Festival?
Weekend Media Festival osnovan je 2008. godine s ciljem okupljanja stručnjaka iz industrije komunikacija i medija u neformalnom i kreativnom okruženju. Festival od tada neprestano raste, privlačeći tisuće sudionika iz različitih sektora: PR-a, marketinga, digitalnih medija, novinarstva, produkcije i tehnologije.

Svake godine, festival nudi bogat program koji uključuje panel diskusije, predavanja, radionice i prezentacije, ali i opuštanje kroz večernje zabave i umrežavanje. Preko 150 govornika iz različitih dijelova svijeta dijele svoja znanja i predviđanja o najnovijim trendovima i inovacijama u industriji.

Ključne teme i sadržaji
Na WMF-u se obrađuju različite teme koje prate aktualne trendove u svijetu medija i tehnologije. Neke od ključnih tema festivala posljednjih godina uključuju:

  • Digitalna transformacija: Kako se tradicionalni mediji prilagođavaju digitalnom dobu i kako društvene mreže i platforme oblikuju način na koji konzumiramo sadržaj.
  • Marketing i brendiranje: Učinkovite strategije za izgradnju brendova u promjenjivom digitalnom okruženju.
  • PR i krizno komuniciranje: Upravljanje reputacijom u eri dezinformacija i „fake news“.
  • Influenceri i sadržajni marketing: Uloga influencera u modernim kampanjama te kako se brendovi prilagođavaju sve većoj važnosti autentičnosti.
  • Tehnološke inovacije: Utjecaj AI-a, big data analitike, blockchaina i drugih tehnologija na komunikacijske industrije.

Koga privlači festival?
Weekend Media Festival nije samo za profesionalce iz industrije medija i marketinga. Posjećuju ga poduzetnici, kreativci, tehnološki stručnjaci, novinari i studenti koji žele saznati više o budućim trendovima i inovacijama. Ovaj događaj služi i kao platforma za umrežavanje, omogućujući sudionicima da se povežu s potencijalnim klijentima, partnerima i kolegama iz industrije.

Jedna od najjačih strana festivala je njegov neformalni i opušteni duh. Sudionici često ističu kako upravo ležerno okruženje Rovinja, bogato gastronomskom i kulturnom ponudom, pridonosi stvaranju prijateljske atmosfere u kojoj se lakše razmjenjuju ideje i sklapaju novi poslovi.

Zabava i networking
Osim edukativnog dijela, Weekend Media Festival poznat je i po zabavnim večernjim događanjima. Mnoge tvrtke i organizacije koriste priliku za opušteno druženje i neformalni networking u predivnom ambijentu Rovinja. Svake večeri organiziraju se koncerti, DJ nastupi i tematske zabave, koje privlače ne samo sudionike festivala, već i brojne posjetitelje grada.

Mjesto gdje se spajaju znanje i zabava
Weekend Media Festival u Rovinju jedinstven je događaj koji uspješno spaja profesionalni razvoj s opuštanjem i zabavom. Za sudionike, WMF nije samo prilika za učenje o najnovijim trendovima i inovacijama u industriji, već i mjesto za druženje, umrežavanje i otkrivanje novih poslovnih mogućnosti.

WMF nastavlja biti nezaobilazna destinacija za sve one koji žele biti ispred trendova u komunikacijskim i medijskim industrijama, a Rovinj svakog rujna postaje središte kreativnosti i novih ideja.