Kategorija: Društvene mreže

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Emocije Ljudi Sport

Emocije i sportski PR: zašto navijamo više od 90 minuta

Utakmica traje 90 minuta, ali emocije koje izaziva kod navijača mogu trajati danima, tjednima pa čak i godinama. Sport je za većinu ljudi mnogo više od rezultata i statistike na kraju utakmice i baš zato sportski PR ima jedinstvenu moć – tu je i koristi se da gradi osjećaje, pripadnost i povezanost koja je dugoročna, a ne da s javnošću komunicira samo kroz informacije.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Emocije kao temelj sportske komunikacije

Sport se temelji na emocijama i strasti prema klubu ili reprezentaciji, za razliku od nekih drugih industrija. Razlog zašto navijači navijaju za određeni klub nije samo zato što je uspješan u nekom natjecanju, nego zbog osjećaja zajedništva i pripadnosti, tradicije i vlastitog identiteta. Uloga sportskog PR-a je da prepozna emocionalnu povezanost navijača s klubom i iskoristi je za stvaranje priča koje nadilaze terene na kojem se igra 90 minuta. Publika će se povezati na osobnoj razini u onim situacijama kada klub podijeli priču o mladom igraču koji je prošao sve uzrasne kategorije ili kada sportaš otvoreno govori o izazovima koje je morao savladati. To su priče koje stvaraju povjerenje i odnos kod navijača.

Snaga zajednice

Navijanje nije individualno iskustvo. Ono okuplja ljude različitih generacija, zanimanja i životnih priča. Sportski PR ima važnu ulogu u jačanju tog osjećaja zajedništva kroz društvene mreže, događanja i komunikacijske kampanje.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Danas navijači žele biti dio priče, a ne samo promatrači. Kroz interakciju s klubovima i sportašima dobivaju priliku izraziti svoje mišljenje, podijeliti emocije i aktivno sudjelovati u stvaranju sportskog identiteta.

Priče koje ostaju nakon utakmice

Priče su one koje ostaju i kada se velikih pobjeda i poraza više gotovo nitko ne sjeća. Uspješan sportski PR upravo zato ne prestaje objavom rezultata utakmice, već stvara priču koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost kluba ili sportaša. Navijači su ti koji pamte trenutke, povratke igrača na teren nakon ozbiljnijih ozljeda i humanitarnih akcija koje su pokrenuli sportaši koje cijene ili klubovi za koje navijaju. To su sadržaji koji stvaraju emocije koje traju mnogo dulje od 90 minuta.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Više od igre

Sport predstavlja dio našeg identiteta i povezanosti s klubom, gradom ili državom iz koje dolazimo i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg navijamo više od 90 minuta. Uloga sportskog PR-a je da povezanost pretvori u odnos koji je trajan i koji se temelji na emocijama, povjerenju i zajedničkim vrijednostima. Utakmica prestaje biti samo događaj i postaje iskustvo koje se pamti i živi dugo nakon posljednjeg zvižduka upravo onda kada komunikacija uspije probuditi osjećaje.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri karijera komunikacijske vještine povjerenje publika

Zašto mladi više vjeruju influencerima nego medijima?

Način na koji mladi u posljednjih nekoliko godina dolaze do informacija se značajno promijenio. Televizija, radio ili novine u tiskanom obliku, više nisu glavni izvor vijesti. Mladi sve više vjeruju influencerima koje svakodnevno prate na društvenim mrežama umjesto onome što mogu pročitati i/ili čuti u tradicionalnim medijima. Zašto je došlo do takve promjene?

Bliskost i autentičnost

Osjećaj bliskosti s influencerima je jedan od glavnih razloga za to. U sadržaju koji dijele influenceri mladi mogu vidjeti detalje iz njihovog privatnog života, njihove svakodnevne aktivnosti i osobna iskustva i zbog toga stječu dojam da ih osobno poznaju i da su im slični. Takav dojam ne stječu kada gledaju novinare ili televizijskih voditelja jer im oni, za razliku od influencera, ne djeluju pristupačno i iskreno, a to je ključna stvar koja kod njih stvara povjerenje.

Slika: generirano pomoću Canve

Društvene mreže kao glavni izvor informacija

Današnji mladi većinu vremena provode na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea. Informacije im dolaze brzo, u kratkom i zanimljivom formatu. Budući da su influenceri stalno prisutni na tim mrežama, njihovi sadržaji često imaju veći doseg od vijesti koje objavljuju tradicionalni mediji.

Personaliziran sadržaj

Influenceri se obraćaju točno određenoj publici, za razliku od medija koji nastoje zadovoljiti širu publiku. Netko će pratiti modne influencere, netko sportske, a netko stručnjake za tehnologiju ili influencere koji putuju u različite dijelove svijeta. Takav sadržaj mladima djeluje relevantnije jer odgovara njihovim specifičnim interesima, a tradicionalni mediji, s druge strane, zbog širine interesa publike koju žele privući, ponekad kreiraju sadržaje koji djeluju općenito i udaljeno.

Slika: generirano pomoću Canve

Nepovjerenje prema tradicionalnim medijima

Mnogi mladi smatraju da su mediji pod utjecajem politike, oglašivača ili različitih interesnih skupina. Zbog toga često sumnjaju u objektivnost informacija koje dobivaju. Influenceri se predstavljaju kao neovisni pojedinci koji iskreno iznose svoje mišljenje, iako ni oni nisu uvijek potpuno nepristrani.

Važnost kritičkog razmišljanja

Važno je sve informacije koje mladi konzumiraju prateći sadržaje odabranih influencera provjeravati iz više izvora, iako i oni mogu biti koristan izvor informacija i inspiracije. Kritičko razmišljanje i provjera istinitosti informacija ključni su za donošenje informiranih odluka stoga se povjerenje ne bi trebalo temeljiti samo na popularnosti ili velikom broju pratitelja.

Povjerenje mladih prema influencerima rezultat je njihove autentičnosti, dostupnosti i prisutnosti na društvenim mrežama. Ipak, ni influenceri ni mediji nisu nepogrešivi. Najbolji pristup je kombinirati različite izvore informacija i razvijati kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Djeca Društvene mreže mediji mentalno zdravlje

Utjecaj digitalne demencije na komunikaciju: nova odgovornost odnosa s javnošću

Koliko telefonskih brojeva znate napamet? Možete li se sjetiti rođendana najbližih bez podsjetnika ili otići u trgovinu bez popisa na mobitelu? Ako su vaši odgovori negativni, niste jedini. Jesmo li olakšali svakodnevicu ili polako gubimo sposobnosti koje su nas nekada činile samostalnima?

Život u eri digitalne ovisnosti

Pametni telefoni danas više ne služe samo za pozive ili poruke. Oni su preuzeli ulogu ručnih satova, kalendara, fotoaparata i slično. Ali to nije problem. Problem se ističe kada tehnologija počne zamjenjivati vlastite kognitivne sposobnosti. Mozak nam sve manje koristi za pamćenje i koncentraciju, a sve više za brzo pretraživanje onoga što nam je u tom trenutku potrebno te za površnu obradu informacija. Stručnjaci upozoravaju da takva ovisnost o tehnologiji može dovesti do fenomena poznatog kao digitalna demencija – pojam koji opisuje slabljenje koncentracije, pamćenja i sposobnosti kritičkog razmišljanja zbog pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje.

Slika: generirano pomoću Canve

Kako digitalna demencija utječe na mlađe generacije?

Digitalna demencija pokazuje različite utjecaje na mozak ovisno o dobnim skupinama, a djeca, adolescenti i odrasli doživljavaju te posljedice u različitim oblicima stoga posebno zabrinjava utjecaj na mlađe generacije koje odrastaju uz ekrane. Danas djeca sve manje vremena provode u kreativnoj igri, fizičkim aktivnostima i komunikaciji licem u lice. Uz to, mnogi stručnjaci povezuju pretjerano korištenje digitalnih uređaja sa sve većom pojavom poremećaja pažnje, lošijom kvalitetom sna, povećanom anksioznošću i smanjenom socijalnom interakcijom.

Slika: autorska obrada u Canvi

Digitalna demencija i odgovornost PR stručnjaka

U današnje vrijeme ova tema nije važna samo za roditelje i obrazovne institucije, već i za stručnjake za odnose s javnošću s obzirom na to da PR industrija u velikoj mjeri djeluje upravo u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama, portalima i mobilnim aplikacijama čiji su korisnici svakim danom sve mlađi. Korištenjem alata koji potiču kontinuirano pregledavanje digitalnog sadržaja i izazivaju emocionalne reakcije, stručnjaci u PR području svakodnevno osmišljavaju sadržaje kojima pokušavaju privući i zadržati pažnju korisnika.

I zato je važno u fokus staviti i znati koje su odgovornosti PR stručnjaka. Što je bitnije – što duže zadržavanje korisnika uz ekrane i površna obrada informacija ili stvaranje kvalitetnog sadržaja koji informira, educira i doprinosi dobrobiti zajednice? Tu se stvara prilika da organizacije i brendovi koriste svoje komunikacijske kanale za promicanje zdravih digitalnih navika, medijske pismenosti i ravnoteže između online i offline života, u čemu se očituje društvena odgovornost PR-a.

U današnje vrijeme kada je pažnja korisnika društvenih mreža, portala i mobilnih aplikacija najvrjednija valuta, odnosi s javnošću trebaju biti odgovorni i usmjereni na stvaranje povjerenja, a ne ovisnosti. Digitalna demencija više je od samo zdravstvenog ili obrazovnog problema. Ona je i komunikacijski izazov koji zahtijeva promišljen, etičan i društveno odgovoran pristup. Sigurno je da se budućnost uspješne komunikacije neće mjeriti samo brojem klikova, već i utjecajem koji ostavlja na pojedince i društvo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže krizni PR

Krizni PR u doba screenshotova ili kako jedna objava može postati komunikacijska kriza

Vizual prikazuje mobilni ekran, ikone društvenih mreža i znak upozorenja koji simbolizira brzinu širenja negativnih reakcija na društvenim mrežama i važnost pravodobne PR komunikacije.
U digitalnom prostoru kriza više ne čeka jutro. Dovoljan je jedan screenshot.
Izvor:Pixabay, autorska obrada u Canvi

Nekada je krizna komunikacija imala barem malo vremena za disanje. Pogrešna izjava, loša odluka ili nezadovoljstvo javnosti možda bi se pojavili u večernjem dnevniku ili sutrašnjim novinama. Danas taj luksuz gotovo ne postoji. Jedna nespretna objava, bahat odgovor u komentarima ili screenshot iz inboxa mogu u nekoliko minuta početi živjeti vlastiti život.

U digitalnom prostoru kriza ne kuca na vrata. Ona ulazi bez najave, sjeda za stol i već ima publiku.

Brzina reakcije nije isto što i dobra reakcija

U panici se često čini da je najvažnije reagirati odmah. No brzina sama po sebi ne spašava reputaciju. Ponekad je brza reakcija samo brže širenje pogreške.

Dobar krizni PR ne znači istrčati prvi s rečenicom koja zvuči kao da ju je napisao netko tko se boji vlastite odgovornosti. Ne znači ni sakriti se iza fraza poput „žao nam je ako se netko osjetio povrijeđenim”. Publika danas dobro prepoznaje razliku između iskrenosti i komunikacijskog celofana. Prava reakcija mora imati mjeru. Najprije treba razumjeti što se dogodilo, tko je pogođen i što javnost zapravo očekuje. Tek tada dolazi odgovor, ne savršen, ne nužno dug, ali ljudski, jasan i odgovoran.

Screenshot pamti i kad se objava izbriše

Objava se može obrisati, komentar sakriti, priopćenje promijeniti, ali screenshot često ostaje kao mali dokaz da se nešto dogodilo. I dok brend možda želi krenuti dalje, publika se još uvijek sjeća onoga što je vidjela.

Zato odnosi s javnošću ne počinju u trenutku krize. Oni počinju puno ranije. Počinju u tonu kojim se svakodnevno govori publici, u načinu na koji se odgovara na kritiku i u tome priznaje li se pogreška ili se pokušava prekriti novim slojem lijepih riječi.

Isprika nije slabost

Jedna od većih zabluda u komunikaciji je da isprika znači poraz. Zapravo, dobro izrečena isprika često je prvi znak da netko razumije ozbiljnost situacije. Loša isprika govori: žao nam je što ste reagirali. Dobra isprika govori: razumijemo što smo pogriješili i znamo što ćemo promijeniti.

Krizna komunikacija zato nije umjetnost spašavanja dojma, nego test odnosa. Kada je sve mirno, lako je govoriti o vrijednostima, povjerenju i transparentnosti. Pravo pitanje je što ostaje od tih riječi onda kada se pojavi screenshot.

Autorica: Smiljana Klein Tretinjak

Kategorije
Društvene mreže Influenceri TikTok Trend

Kako TikTok mijenja marketing: od klasičnih kampanja do viralnih trendova

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

TikTok je u samo nekoliko godina potpuno promijenio način na koji brendovi komuniciraju s publikom. Dok su nekada marketinške kampanje bile pažljivo planirane mjesecima unaprijed, danas viralni trend može nastati i nestati unutar nekoliko minuta. Upravo je ta brzina jedna od najvećih promjena koje je donijela ova platforma.

Za razliku od ostalih društvenih mreža, TikTok se temelji na algoritmu koji korisnicima ne prikazuje sadržaj profila koje prate, već videozapise za koje procjenjuje da će ih zadržati što dulje na aplikaciji. To znači da i mali brendovi, bez velikog budžeta i tisuća pratitelja, mogu dosegnuti milijune pregleda ako njihov sadržaj postane zanimljiv publici.

Posebno važnu ulogu ima user-generated content, odnosno sadržaj koji stvaraju sami korisnici. Umjesto klasičnih reklama, publika danas više vjeruje preporukama običnih ljudi, recenzijama i spontanom sadržaju. Brendovi zato sve češće surađuju s influencerima ili potiču korisnike da sami sudjeluju u trendovima, izazovima i hashtag kampanjama.

TikTok je također ubrzao ciklus pažnje publike. Korisnici svakodnevno konzumiraju veliku količinu kratkog sadržaja, zbog čega marketinške poruke moraju biti brze, autentične i kreativne već u prvih nekoliko sekundi videa. Klasične, “ispeglane” reklame sve manje prolaze, dok spontan i humorističan sadržaj često ostvaruje bolje rezultate.

Iako mnogi TikTok i dalje smatraju platformom za zabavu, njegov utjecaj na marketing postao je iznimno velik. Brendovi koji uspiju razumjeti dinamiku trendova, algoritma i ponašanja korisnika imaju priliku ostvariti veliku vidljivost i povezati se s publikom na autentičniji način nego ikad prije.

AUTOR: Dora Katalinić

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Influenceri mediji povjerenje PR svijet publika

Utjecaj kulture otkazivanja na PR

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji javnost reagira na skandale. Ono što je nekada bio kratkotrajni reputacijski problem danas u samo nekoliko minuta može prerasti u globalni backlash. Upravo zbog toga „cancel culture“, odnosno kultura otkazivanja, postala je jedna od najvažnijih tema u odnosima s javnošću.

Kultura otkazivanja odnosi se na situacije u kojima publika masovno prestaje podržavati javnu osobu, influencerа ili brend zbog problematičnih izjava, ponašanja ili prošlih postupaka. Hashtagovi, TikTok videi i viralne objave omogućili su korisnicima društvenih mreža da praktički preko noći oblikuju javno mišljenje. Problem za brendove i celebrityje nije samo greška, nego brzina kojom se negativna percepcija širi internetom.

Jedan od najvećih izazova za PR stručnjake danas jest kako reagirati u takvim situacijama. Klasične korporativne isprike često više ne funkcioniraju jer publika očekuje autentičnost i brzu reakciju. Upravo zato mnogi brendovi pokušavaju koristiti humaniji i direktniji ton komunikacije kako bi djelovali iskrenije. Međutim, publika vrlo lako prepoznaje kada je riječ o “damage controlu”, a ne stvarnom preuzimanju odgovornosti.

Zanimljivo je da cancel culture ne utječe jednako na sve. Neki celebrityji nakon kontroverzi potpuno izgube reputaciju, dok drugi uspiju pretvoriti krizu u priliku za rebranding. Uspjeh oporavka najčešće ovisi o tome koliko je osoba prije toga imala snažan odnos s publikom i koliko je njezin osobni brend bio autentičan.

Kultura otkazivanja pokazuje koliko je danas važno kontinuirano graditi povjerenje s publikom. U digitalnom prostoru reputacija se može izgubiti puno brže nego prije, zbog čega je transparentna komunikacija postala važnija nego ikada.

AUTOR: Dora Katalinić

Kategorije
CELEBRITY Društvene mreže Emocije glazba Imidž Koncerti mediji pop kultura

Moć rebrandinga na primjeru Zare Larsson

Rebranding je postao jedan od najvažnijih alata za održavanje relevantnosti u modernoj pop industriji. U vremenu kada se trendovi na društvenim mrežama jako brzo mijenjaju, izvođači se moraju konstantno prilagođavati publici i stvarati novi interes kako ne bi izgubili svoju poziciju na sceni.

Dobar primjer toga je Zara Larsson, švedska pjevačica koja je godinama bila poznata po hitovima poput „Lush Life“ i „Symphony“, ali koja nakon početnog uspjeha nije uspjela dugo zadržati status velike pop zvijezde. Iako je imala snažan vokal i nekoliko globalnih hitova, publika ju je počela doživljavati kao još jednu generičnu pop pjevačicu bez jasno definiranog identiteta.

Njezin imidž godinama se temeljio na minimalizmu i „clean girl“ estetici, neutralne boje, jednostavan styling i siguran pop imidž. Međutim, upravo je taj pristup doveo do toga da se relativno brzo izgubi među brojnim novim izvođačima. Na društvenim mrežama i u pop kulturi nije imala prepoznatljiv vizualni potpis, što je danas gotovo jednako važno kao i sama glazba. Čak su i fanovi na Redditu i glazbenim forumima često komentirali kako Zara „nema brend“ ili jasnu umjetničku osobnost.

Izvor: preuzeto s interneta

Promjena se dogodila tijekom posljednjih godinu dana, kada je Zara Larsson napravila potpuni estetski i komunikacijski zaokret. Umjesto minimalizma, počela je koristiti jarke boje, Y2K estetiku, šljokice, tropske motive, neon detalje i vizuale inspirirane nostalgijom ranih 2000-ih. Njezina nova „Midnight Sun“ era postala je vizualno izrazito prepoznatljiva. Publika ju je počela povezivati s ružičastim i žutim tonovima, cvjetnim motivima i energičnim, zabavnim sadržajem na društvenim mrežama.

Izvor: preuzeto s interneta

Važno je naglasiti da njezin rebranding nije bio samo vizualan. Zara Larsson počela je graditi autentičniji odnos s publikom i naglašavati vlastitu kreativnu kontrolu nad glazbom i imidžem. U intervjuima je govorila kako više ne želi biti samo „izvođačica hitova“, nego umjetnica s jasnim identitetom. Upravo je ta kombinacija snažnog vizualnog identiteta, autentičnosti i korištenja viralne kulture dovela do toga da ponovno postane jedna od najrelevantnijih pop izvođačica na društvenim mrežama.

Zara Larsson pokazuje koliko je danas važan konzistentan i prepoznatljiv osobni brend. Talent nije više dovoljan sam po sebi, publika traži estetiku, priču i emociju s kojom se mogu povezati.

AUTOR: DORA KATALINIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže Marketing Popularnost PR svijet Trend

Zašto neki brendovi postaju viralni preko noći?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Od anonimnosti do globalnog trenda

Svako malo pojavi se proizvod koji odjednom svi žele. Jedan tjedan nitko ne govori o njemu, a već sljedeći ga viđamo na svim društvenim mrežama. Stanley šalice, Dubai čokolada ili Labubu figurice samo su neki od primjera proizvoda koji su postali viralni gotovo preko noći.

Zanimljivo je da mnogi od tih proizvoda nisu revolucionarni niti posebno drugačiji od konkurencije. Ipak, uspijevaju privući ogromnu pažnju javnosti.

Društvene mreže kao pokretač popularnosti

Danas je dovoljno da nekoliko popularnih kreatora sadržaja objavi isti proizvod kako bi se stvorio osjećaj da ga svi žele imati. Što češće nešto vidimo, to nam se čini važnijim. Osim toga, ljudi vole biti dio trendova. Kada svi pričaju o određenom proizvodu, javlja se osjećaj da nešto propuštamo ako ga nemamo.

Viralnost nije slučajnost

Iako se često čini da uspjeh dolazi preko noći, iza mnogih viralnih proizvoda stoji dobro osmišljena komunikacijska strategija. Brendovi koriste društvene mreže, influencere i osjećaj ekskluzivnosti kako bi potaknuli interes publike.

Iz perspektive odnosa s javnošću najveći uspjeh nije prodati proizvod nego stvoriti razgovor oko njega. Kada ljudi sami počnu dijeliti sadržaj i preporučivati ga drugima, proizvod postaje puno više od običnog proizvoda – postaje društveni fenomen.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Content Društvene mreže Influenceri povjerenje PR svijet Trend

Može li se danas vjerovati influencerima?

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Od običnih korisnika do digitalnih autoriteta

Prije desetak godina većina ljudi pratila je poznate osobe putem televizije i časopisa. Danas su njihovo mjesto zauzeli influenceri. Kroz svakodnevne objave dijele svoje mišljenje, preporučuju proizvode i stvaraju osjećaj bliskosti sa svojom publikom. Upravo zbog toga mnogi im vjeruju više nego klasičnim reklamama.

Društvene mreže omogućile su influencerima da postanu važan dio svakodnevnog života svojih pratitelja. Njihove preporuke mogu utjecati na odluke o kupnji, izboru putovanja ili čak životnom stilu.

Gdje je granica između preporuke i reklame?

Problem nastaje kada nije jasno radi li se o osobnom mišljenju ili plaćenoj suradnji. Mnogi proizvodi predstavljaju se kao iskrena preporuka, iako iza njih stoji marketinški ugovor.

Takve situacije mogu dovesti do nepovjerenja publike. Kada pratitelji otkriju da je sadržaj bio prikrivena reklama, često dolazi do negativnih reakcija i gubitka vjerodostojnosti.

Povjerenje se gradi godinama

Iz perspektive odnosa s javnošću povjerenje je najvrjedniji resurs koji influencer posjeduje. Broj pratitelja može privući pažnju, ali upravo vjerodostojnost određuje hoće li publika ozbiljno shvatiti preporuku.

Smatram da influenceri mogu biti kvalitetan izvor informacija, ali njihove preporuke treba promatrati kritički. U svijetu u kojem svatko može promovirati proizvod, važno je razlikovati iskren savjet od marketinške strategije.

AUTORICA: Dora Tonković

Kategorije
Brand Društvene mreže Influenceri Oglašavanje PR svijet Skin care TikTok Trend

Skinfluenceri i viralna kozmetika – prodaju li nam proizvode ili povjerenje

Slika: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Jedan video i proizvod je rasprodan

Ako ste barem jednom otvorili TikTok, velika je vjerojatnost da ste naišli na video u kojem netko pokazuje “najbolji serum ikad” ili kremu koja navodno mijenja kožu preko noći. Nakon nekoliko takvih videa lako se stvara dojam da nam baš taj proizvod nedostaje u rutini.

Beauty industrija danas izgleda potpuno drugačije nego prije nekoliko godina. Proizvode više ne otkrivamo prvenstveno kroz reklame ili časopise, nego kroz preporuke skinfluencera. Jedan viralni video može pretvoriti nepoznat proizvod u bestseller u samo nekoliko dana.

Povjerenje važnije od proizvoda

Ono što skinfluencere čini toliko uspješnima nije samo njihovo poznavanje kozmetike. Njihova najveća prednost je odnos koji imaju sa svojom publikom. Ljudi vole osjećaj da dobivaju iskren savjet od osobe koja ima slične probleme s kožom kao i oni sami.

No upravo se tu pojavljuje pitanje transparentnosti. Mnogi kreatori sadržaja surađuju s brendovima i za promociju proizvoda dobivaju naknadu. To ne znači da je proizvod loš, ali publika ponekad teško razlikuje iskrenu preporuku od marketinške suradnje.

Iz perspektive odnosa s javnošću beauty industrija pokazuje koliko je danas važno graditi povjerenje. Najuspješniji brendovi ne prodaju samo proizvod nego stvaraju zajednicu ljudi koji vjeruju njihovoj priči. U vremenu društvenih mreža povjerenje je postalo najvrjednija valuta, a upravo ono često odlučuje hoće li proizvod postati hit ili će ostati neprimijećen.

AUTORICA: Dora Tonković