Stalna potreba da budemo uspješni
Studentski život često se prikazuje kao najljepše razdoblje života. Govori se o novim prijateljstvima, izlascima, slobodi i učenju. Ipak, iza te slike često postoji i druga strana: stres, pritisak, nesigurnost i osjećaj da stalno moramo biti produktivni. Danas se od studenata ne očekuje samo da polažu ispite. Očekuje se da rade studentske poslove, volontiraju, grade životopis, uče strane jezike, budu aktivni na društvenim mrežama i pritom imaju društveni život. Takva očekivanja mogu stvoriti osjećaj da nikada nije dovoljno ono što radimo.
Društvene mreže dodatno pojačavaju taj pritisak. Kada gledamo druge kako putuju, rade zanimljive poslove, uče, treniraju i izgledaju kao da sve drže pod kontrolom, lako je pomisliti da zaostajemo. No ono što vidimo online najčešće je samo odabrani dio nečijeg života, a ne cijela stvarnost. U tom kontekstu važno je govoriti o komunikaciji prema studentima. Fakulteti, poslodavci i mediji često promiču ideju uspjeha, ali rijetko dovoljno govore o odmoru, pogreškama i realnim granicama. Studentima nije potrebna samo motivacija, nego i poruka da ne moraju stalno biti dostupni, savršeni i produktivni.
Uspjeh ima dvije strane
Studentski život treba biti prostor razvoja, ali ne i stalnog dokazivanja. Učenje nije samo skupljanje ocjena i iskustava za CV. To je i proces upoznavanja sebe, svojih interesa i vlastitog ritma. Zato je važno promijeniti način na koji govorimo o uspjehu. Uspješan student nije samo onaj koji sve stiže, nego i onaj koji zna prepoznati kada treba stati. Jer dugoročno, produktivnost bez ravnoteže ne vodi napretku, nego iscrpljenosti.
Autor: Marko Lončarić