Kategorija: Brand

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije psihologija

Psihologija povjerenja: Zašto vjerujemo određenim brendovima?

Slika mozga, s jedne strane šarenog, s druge crno bijelog
Naslov: preuzeto s interneta

Svaki dan donosimo odluke o kupnji, često i bez previše razmišljanja. Iako nam se može činiti da odluke donosimo isključivo na temelju kvalitete proizvoda, stvarnost je drugačija. Veliku ulogu u tome igra povjerenje koje razvijamo prema određenim brendovima.

Povjerenje je jedan od najvažnijih faktora u odnosu između potrošača i brenda. Kada vjerujemo nekom brendu, osjećamo se sigurnije pri kupnji jer očekujemo da će ispuniti ono što obećava. Upravo zato ljudi često ostaju vjerni određenim proizvodima čak i kada postoje jeftinije ili slične alternative.

Jedan od razloga zbog kojih vjerujemo određenim brendovima jest dosljednost. Ako neka tvrtka godinama pruža kvalitetne proizvode i usluge, potrošači stvaraju osjećaj sigurnosti. Ljudi vole predvidljivost jer smanjuje rizik od razočaranja. Kada znamo što možemo očekivati, lakše donosimo odluke.

Emocije također imaju važnu ulogu. Mnogi uspješni brendovi ne prodaju samo proizvod, nego i osjećaj. Reklame često prikazuju sreću, obitelj, uspjeh ili pripadnost zajednici. Na taj način stvara se emocionalna povezanost zbog koje brend doživljavamo kao nešto više od običnog proizvoda. Upravo zato neki ljudi imaju gotovo osoban odnos prema svojim omiljenim markama.

Ljudi često vjeruju onome što koriste njihovi prijatelji, članovi obitelji ili poznate osobe. Ako vidimo da veliki broj ljudi koristi određeni proizvod, podsvjesno ga smatramo pouzdanijim. Taj psihološki trik poznat je kao društveni dokaz i često ga koriste marketinške kampanje.

U današnje vrijeme veliku ulogu ima i transparentnost. Potrošači žele znati kako proizvodi nastaju, koje vrijednosti brend zastupa i koliko je iskren u komunikaciji. Tvrtke koje otvoreno komuniciraju i priznaju pogreške često uspijevaju zadržati povjerenje čak i kada se suoče s kritikama.

Na kraju, povjerenje prema brendu ne nastaje preko noći. Ono se gradi kroz kvalitetu, dosljednost, iskrenu komunikaciju i pozitivna iskustva. Upravo zato najuspješniji brendovi nisu oni koji imaju najbolji proizvod, već oni kojima ljudi najviše vjeruju.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije Influenceri

Utjecaj influencera na reputaciju brenda

Slika sa influencerima koji izlaze iz instagram objava
Naziv: preuzeto s interneta

Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji brendovi komuniciraju s publikom. Danas veliki utjecaj na mišljenje potrošača imaju influenceri i zbog toga suradnja s njima postaje važan dio modernog PR-a i marketinga.

Influenceri pomažu brendovima da lakše dođu do ciljane publike. Njihovi pratitelji često im vjeruju jer ih doživljavaju kao autentične i iskrene osobe. Kada influencer preporuči određeni proizvod ili uslugu, publika to često prihvaća kao osobnu preporuku, a ne kao reklamu. Upravo zbog tog povjerenja influenceri imaju snažan utjecaj na reputaciju brenda.

Pozitivan imidž influencera može pomoći kompaniji da izgradi bolji odnos s potrošačima. Na primjer, ako influencer promovira zdrav način života, suradnja s brendom sportske opreme ili zdrave prehrane djeluje prirodno i uvjerljivo. Takve kampanje povećavaju vidljivost brenda i stvaraju pozitivne asocijacije kod publike.

Međutim, suradnja s influencerima nosi i određene rizike. Ako influencer sudjeluje u skandalu ili objavi neprimjeren sadržaj, negativna reputacija može se prenijeti i na brend koji promovira. Zbog toga kompanije pažljivo biraju osobe s kojima surađuju i analiziraju njihove vrijednosti, ponašanje i odnos prema publici.

Važan faktor je i autentičnost sadržaja. Publika brzo prepoznaje kada je promocija umjetna ili pretjerano sponzorirana. Takve kampanje mogu izazvati negativne reakcije i smanjiti povjerenje u brend. Zato su danas najuspješnije kampanje one u kojima influenceri proizvod predstavljaju prirodno i kroz vlastito iskustvo.

Može se zaključiti da influenceri imaju veliki utjecaj na reputaciju brenda. Oni mogu povećati popularnost kompanije i stvoriti snažniju povezanost s potrošačima, uspjeh takve suradnje ovisi o iskrenosti, pravilnom izboru influencera i kvalitetnoj komunikaciji s publikom.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže PR svijet

Može li loš PR zapravo pomoći brendu?

Bijela pozadina sa "public relations"
Naziv: generirano pomoću umjetne inteligencije

U svijetu odnosa s javnošću često se govori kako je dobra reputacija ključ uspjeha svakog brenda. Ipak, u današnjem digitalnom dobu sve se češće postavlja pitanje može li loš PR ponekad zapravo pomoći kompaniji. Iako negativne reakcije javnosti uglavnom predstavljaju problem, postoje situacije u kojima kontroverza povećava popularnost i vidljivost brenda.

Društvene mreže omogućile su da se informacije šire nevjerojatnom brzinom. Kada neka kompanija izazove raspravu ili skandal, ljudi o tome počinju masovno komentirati, dijeliti objave i stvarati memeove. Na taj način brend dobiva ogromnu pažnju javnosti, čak i ako su reakcije negativne. Poznata izreka “svaka reklama je dobra reklama” upravo se temelji na ideji da je pažnja publike najvažnija.

Ponekad kontroverzne kampanje namjerno izazivaju reakcije kako bi se brend izdvojio od konkurencije. Takve kampanje često postanu viralne jer ljudi vole raspravljati o temama koje izazivaju emocije. Kada se ime kompanije neprestano pojavljuje na društvenim mrežama i u medijima, povećava se prepoznatljivost brenda, a samim time i interes publike za njihove proizvode ili usluge.

Međutim, loš PR nije uvijek koristan. Ako kompanija prijeđe granicu ili uvrijedi publiku, posljedice mogu biti ozbiljne. Ljudi mogu bojkotirati proizvode, ostavljati negativne recenzije i izgubiti povjerenje u brend. U današnjem vremenu reputacija je vrlo osjetljiva jer internet pamti gotovo sve. Jedna pogrešna odluka može dugoročno uništiti imidž kompanije.

Važno je razlikovati kratkotrajnu kontroverzu od stvarne reputacijske krize. Neki brendovi uspiju pretvoriti negativnu pažnju u popularnost zahvaljujući dobroj komunikaciji i humoru. Drugi, međutim, ne uspiju kontrolirati situaciju i izgube podršku publike.

Može se zaključiti da loš PR ponekad može pomoći brendu povećanjem vidljivosti i interesa javnosti. Ipak, takva strategija nosi veliki rizik jer negativna reputacija može imati ozbiljne posljedice. Zato uspješne kompanije pažljivo balansiraju između privlačenja pažnje i očuvanja povjerenja publike.

AUTOR: LUCIJA JARIĆ

Kategorije
Brand Content

Kad marketing izgleda kao slučajnost

Zašto nas najviše privuku reklame koje na prvi pogled ne izgledaju kao reklame

Hodajući gradom često naiđemo na različite reklame koje nas privuku i natjeraju nas da zastanemo i proučimo ih. Poruka na zidu, neobična instalacija ili neka spontana situacija zbog koje usporimo svoj korak. U tim trenucima ne razmišljamo o marketingu nego o nečemu što nas privuče bez prevelikog razloga. Tek kasnije shvatimo da iza toga stoji vrlo dobra osmišljena kampanja.

Kad reklama prestane izgledati kao reklama

Upravo to nazivamo gerilskim marketingom, oblik komunikacije koji koriste kreativnost, iznenađenje i nekonvencionalne pristupe kako bi privukao pažnju publike.

Za razliku od klasičnog oglašavanja, gerilski marketing djeluje drugačije. On postaje dio naše svakodnevice, postaje manje nametljivi i djeluje autentičnije. Upravo zbog toga uspijeva privući pažnju čak i onih koji inače ignoriraju reklame.

Gerilski marketing kao dio svakodnevice

Ono što ovaj oblik komunikacije čini posebno zanimljivim iz PR perspektive jest njegova sposobnost da izazove reakciju. Ljudi se zaustavljaju, fotografiraju, komentiraju i razgovaraju o onome što su vidjeli. Upravo tada možemo reći da je komunikacija uspjela. Publika prestaje biti pasivni promatrač, postaje aktivni sudionik komunikacijskog procesa i sama pomaže u širenju poruke.

Jedna kreativna ideja može pokrenuti lavinu dijeljenja, komentara čime može dostići daleko veći doseg nego klasična reklama. U odnosima s javnošću guerilla marketing postiže točnu onu bit a to je da se poruka ne širi samo putem medija, već i kroz ljude.

To je marketing koji ne zahtijeva veliki budžet već samo dobru ideju.

Kada kreativnost postane najjači alat komunikacije

Ključ uspjeha nije samo da bude nešto neobično već da poruka bude jasna i povezana s brendom, u suprotnom će ljudi zapamtiti ideju a ne i brend.

Pristup koji nam pokazuje kako se ne može sve kupiti novcem, komunikacija koja je kreativna, autentična i sposobna učiniti nešto drugačije kako bi privukla različitu publiku.

Jer ponekad nas baš privuče upravo ono nešto što na prvu ne izgleda kao marketing.

AUTORICA: Vesna Crnčević

Kategorije
Brand Marketing pop kultura

Royal Pop: strategija koja je podijelila internet

Automatski sat iz Royal Pop kolekcije
Izvor: djelo autora

Kako su dva suprostavljena brenda zajedno stvorila jedan od najzanimljivijih marketinških momenata godine.

Swatch i AP nalaze se na suprotnim krajevima hijerarhije u svijetu satova. Prvi je švicarski proizvođač satova poznat po masovnoj proizvodnji i pristupačnim, šarenim modelima, dok je drugi jedan od najekskluzivnijih imena u svijetu luksuznih proizvođača satova, sa početnom cijenom od oko 15.000€ i višegodišnjim listama čekanja. 

Suradnja ova dva brenda primjer je kontrastnog brendiranja koje spaja naizgled nespojive brendove te na taj način stvara kulturnu energiju koju niti jedan niti drugi sami ne bi mogli generirati. Swatch dobiva na prestižu i kredibilitetu, dok se AP kroz ovo partnerstvo otvara pop-kulturi i mlađim potrošačima koji teže luksuzu, ali si još uvijek ne mogu priuštiti vrijednije komade iz Royal Oak kolekcije. 

Swatch je tjednima skrivao fotografije novog proizvoda čime je poticao iščekivanje, a promotivni sadržaj na društvenim mrežama nije sadržavao detalje i specifikacije novoga proizvoda već je otkrivao tek dovoljno informacija da pokrene spekulacije.

Na društvenim mrežama počela je rasprava, a nezadovoljni vlasnici AP-ovih “orginalnih” Royal Oak satova koji su za svoje komade platili desetke tisuća eura glasno su izrazili negodovanje zbog ideje da će ikona luksuznog dizajna preko noći postati dostupna svima.

S druge strane mlađa publika je ovu suradnju dočekala s entuzijazmom. Za njih je Royal Pop bio pristupna točka i šansa da posjeduju nešto što nosi obilježja jednog od najcjenjenijih horoloških brendova na svijetu.

Genijalnost u cijeloj priči jest činjenica da su oba tabora bila korisna i odigrala ulogu koja je za njih predviđena. Bijes kolekcionara nije krizna situacija već promišljena strategija. Ono je dalo suradnji težinu i legitimitet te je potvrdilo da se radi o “stvarnoj” AP silueti, a ne jeftinoj imitaciji, dok je entuzijazam mlađe publike dao kulturni momentum, a zajedno su kreirali vidljivost kojoj nijedan plaćeni oglas ne bi mogao parirati.

Sve je to dio šire promjene u načinu na koji luksuzni brendovi komuniciraju. Cilj nije samo prodati proizvod, već kreirati momente koji su osmišljeni za dijeljenje, raspravu i emocionalnu identifikaciju, dok su redovi ispred trgovina i zavidne brojke prodaje tek nusproizvod dobro osmišljene strategije.

AUTOR: DAVID ANTONIO BORAS

Kategorije
Beauty Brand Dizajn Društvene mreže Emocije Event management Osobni imidž

The cost HAPPILY  EVER AFTER?

Kada ljubav postane produkcija savršenstva, a ljubav samo jedan dio organizacije
Slika preuzeta sa interneta, uređena u layout programu

Nekada je vjenčanje bilo jednostavno. Ceremonija, obitelj, prijatelji, dobra glazba domaći kolači i ples do jutra. Fokus je bio na ljudima i emocijama. Danas se čini kao da vjenčanje više nije samo slavlje ljubavi, nego ozbiljni produkcijski projekt u kojem svi imaju neka svoja očekivanja. I možda je najveći problem što društvene mreže nameću standarde, a mladenci često žele zadovoljiti baš njih a na sebe zaborave.

KADA JE VJENČANJE POSTALO DOGAĐAJ ZA PUBLIKU?

Danas nije dovoljno samo organizirati vjenčanje, već svi očekuju iskustvo, nešto neviđeno. Sve mora biti estetski savršeno, pažljivo isplanirano i vrijedno objave. Jer više nisu mladenci u prvom planu već što će reći drugi, kako će drugima biti. I tu ljubav postaje sporedna tema.

DRUŠTVENE MREŽE STVORILE SU NOVA OČEKIVANJA

Nije više problem što ne postoje inspiracije, već problem nastaje kada inspiracija postane standard. Gledajući po društvenim mrežama sva vjenčanja su bajkovita, savršene lokacije, raskošne dekoracije, profesionalni video sadržaji, trenuci kao iz filma. A rijetko vidimo onu pravu stranu. Stres, kompromisi, golemi pritisak od društva da bude savršeno, drugačije, a da se ne spominje budžet. Društvene mreže nisu izmislile pritisak one su ga pojačale. Ideja o „savršenom danu u životu“ postao je snažan komunikacijski alat. Kada se nešto komunicira kao jedinstveno, nezaboravno i neponovljivo pritisak raste da mora biti savršeno. Jer nitko ne želi na svome vjenčanju da je napravio „premalo“. I tu komunikacija snažno oblikuje očekivanja.

MOŽDA NIJE PROBLEM U VJENČANJIMA NEGO U OČEKIVANJU SAVRŠENSTVA

Današnja vjenčanja nisu problem zato što su kreativnija, drugačija ili raskošnija, problem je taj što svi očekuju da takva moraju biti. Jer intimna proslava djeluje kao manjak truda, obična jednostavna svadba izgleda nedovoljno. A gdje je ljubav u svemu tome? Kao da smo te emocije izgubili u tom planiranju savršenog vjenčanja.

Zapravo pravo pitanje glasi da li se usudimo napraviti vjenčanje onakvo kakvo doista mi želimo? Bez uspoređivanja, bez očekivanja publike, bez potrebe da svaki trenutak izgleda kao kampanja?

Jer na kraju dana, vjenčanje nije PR projekt to je samo ljubav, iako ponekad izgleda kao dobro odrađen projekt.

AUTORICA: Vesna Crnčević

Kategorije
Brand Gastronomija hrana i piće Imidž Marketing Oglašavanje

Jesu li online recenzije još uvijek mjerilo kvalitete?

Slika je generirana putem AI

Nekada su preporuke prijatelja i poznanika bile najvažniji kriterij pri odabiru restorana, hotela ili usluge. Danas tu ulogu sve češće preuzimaju online recenzije. Nekoliko klikova dovoljno je da stvorimo dojam o nekom mjestu, često i prije nego što smo ga uopće posjetili.

No postavlja se pitanje – koliko su recenzije zaista vjerodostojne?

Nije tajna da se posljednjih godina sve češće susrećemo s praksom umjetnog “pumpanja” ocjena. Neki vlasnici poslovanja aktivno traže prijatelje, obitelj i poznanike da ostavljaju pozitivne recenzije, dok pojedini čak koriste i usluge kupovine ocjena kako bi stvorili privid popularnosti i kvalitete. Rezultat toga je da se korisnici sve češće osjećaju prevarenima.

Koliko puta smo odabrali restoran s gotovo savršenom ocjenom, a dočekala nas je prosječna usluga? Koliko smo puta rezervirali smještaj temeljem oduševljenih komentara, a stvarnost je bila daleko od onoga što je predstavljeno online?

Problem nije samo u lažnim pozitivnim recenzijama. Jednako tako, konkurencija ponekad koristi negativne komentare kako bi narušila ugled drugih poslovanja. U takvom okruženju korisnicima postaje sve teže razlikovati iskrena iskustva od marketinških taktika.

To, međutim, ne znači da su recenzije izgubile svoju vrijednost. Naprotiv. One i dalje mogu biti iznimno koristan alat, ali samo ako ih promatramo kritički. Umjesto da gledamo isključivo ukupnu ocjenu, važno je pročitati sadržaj komentara, obratiti pažnju na detalje i provjeriti jesu li iskustva korisnika konkretna i vjerodostojna.

U vremenu kada je povjerenje postalo jedna od najvrjednijih valuta, upravo autentičnost postaje najveća konkurentska prednost. Dugoročno gledano, nijedna kupljena recenzija ne može nadomjestiti stvarno zadovoljstvo gostiju i iskrene preporuke ljudi koji su uslugu zaista doživjeli.

Možda je zato pravo pitanje danas ne koliko recenzija neko poslovanje ima, nego koliko su one stvarne.

AUTOR: Josipa Jerković

Kategorije
Beauty Brand Imidž Ljudi Moda

Održivost ili samo dobra priča?

Kad „eco“ ostane samo riječ, a ne stvarna vrijednost
Slika generirana putem AI

Današnji, takozvani Instagram život mora izgledati savršeno. Baš kao i proizvodi na policama, sve djeluje beprijekorno, održivo i „eco friendly“. Prirodno, ekološko, održivo pojmovi su koje danas susrećemo na svakom koraku. Ambalaža u zemljanim tonovima, matcha umjesto klasične kave, riječi kao što su „eco“, „green“, „sustainable“ su na svakome koraku. Sve više ljudi obraća pažnju na ono što kupuju i troši te želi donositi odgovornije odluke za okoliš..

Ali koja je zapravo prava slika? Tko od nas točno može reći da je sve to „eco“, reciklirano i dovoljno green za naše životne potrebe.

Tek kada okrenemo proizvod i pročitamo ono što piše sitnim slovima, postaje jasno da stvarnost često ne odgovara slici koju nam brendovi poredstavljaju putem društvenih mreža. Informacije tada postanu nejasne i površne, a materijali zapravo nisu dovoljno održivi.

Upravo tada postaje jasno koliko je tanka granica između održivosti i grenwashinga.

 U PR-u greenwashing se odnosi na situacije kada brendovi komuniciraju ekološku osviještenost, ali bez stvarne podloge u svojim praksama. Kada održivost postane dio komunikacije ali ne i prakse.

Takvih primjera nažalost na tržištu ima jako puno, u različitim industrijama. Brendovi koriste ambalažu koja je prirodna, komuniciraju male promjene kao velike prirodne iskorake i naglašavaju na održiv aspekt proizvoda. Nažalost to je sve komunikacija, koja ostaje samo tako u praksi vidimo nešto sasvim drugačije. I tada se gubi povjerenje, kupaca, pratitelja i onih ljudi koji zaista vjeruju u taj „eco“ proizvod.

Brendovi prelagano koriste pojmove kao što su održivost, ekologija i društvena odgovornost i tu dolazi do problema jer komunikacija ide brže od stvarnih pormjena.

Povjerenje publike se stvara godinama a može se izgubiti jako brzo i tu nastupa PR. PR ima ključnu ulogu, ne samo u oblikovanju poruka nego i u očuvanju integriteta brenda.

Održivost ne mora biti savršena već mora biti vjerodostojna i autentična. Publika ne očekuje savršenstvo, no očekuje iskrenost. Upravo zato autentičnost ostaje najvažniji element svake uspješne komunikacije.

Održivost ne mora biti savršena već mora biti vjerodostojna i autentična. Publika ne očekuje savršenstvo, no očekuje iskrenost. Upravo zato autentičnost ostaje najvažniji element svake uspješne komunikacije.

AUTORICA: Vesna Crnčević

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ