Kategorija: PR svijet

Kategorije
Društvene mreže Emocije Event management Imidž karijera PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Trend Uncategorized

Upisala sam PR na VERN’-u i ovo me dočekalo…

dvije strane PR-a. Eventi, kampanje i putovanja vs naporan rad i trud.
Izvor: slika generirana putem AI-ja

Kada upisuješ odnose s javnošću, imaš neku sliku u glavi. Zamišljaš evente, kampanje, društvene mreže, kreativne projekte i da, sve to postoji. Naime, postoji i realnost koju shvatiš tek kad kreneš.

1. PR nije samo „lijepo pričanje

Komunikacija je samo dio priče. PR uključuje strategiju, istraživanje i pažljivo biranje svake riječi. Nije dovoljno samo biti komunikativan – na kraju dana moraš znati, ne samo što pričaš već kako i zašto nešto komuniciraš. Svaka objava, priopćenje ili post na društvenim mrežama mora imati strategiju. Potrebno je razumjeti ciljanu publiku, pratiti trendove, analizirati konkurenciju i planirati poruke unaprijed.

2. Rokovi su ozbiljna stvar

U PR svijetu kašnjenje ne postoji kao opcija. Projekti dolaze brzo i često ih zna biti više odjednom. Organizacija ti postaje najvažnija vještina. Bez dobre organizacije, lako se izgubiš i osjetiš stres. Alati poput Google kalendara i Notion aplikacije uvelike pomažu!

3. Nije sve glamur

Eventi i kampanje izgledaju odlično izvana. Naime, iza toga stoji puno stresa, planiranja i rada. Onaj „wow” trenutak traje vrio kratko, ali trud iza njega je ogroman. Često su prisutne nepredvidene situacije, promjene rasporeda i nervozni klijenti.

Na kraju dana, opet bih napravila istu odluku i upisala odnose s javnošću i studij medija na Sveučilistu VERN’. No, ovaj put bih bila spremnija na to da PR nije samo kreativnost, nego i disciplina, brzina te snalažljivost. Ako razmišljaš o upisu pripremi se na izazove, ali i na iskustvo koje te stvarno oblikuje.

AUTOR: Lira Pavić

Kategorije
Brand Društvene mreže PR svijet PR u službi stvarne promjene Trend

3 PR grešaka koje svi radimo (a nismo ni svjesni)

Tim sjedi u uredu. 3 PR greške koje svi radimo.
Izvor: slika generirana pomoću AI-ja

Greške su savim normalni dio naše svakodnevice. Otkad smo mali, roditelji nas uče da ustanemo svaki put kad padnemo (u doslovnom i metaforičkom smislu). Nismo savršeni i mislim da je bitnije priznati pogrešku i pokušati biti bolji idući put nego forsirati perfekciju. Isto tako, ima jako puno pogrešaka koje svaki PR-ovac napravi u nekom trenutku. U nastavku pročitajte koje su najčešće pogreške svih PR-ovaca i kako da ih izbjegnete.

1. Pokušavamo se svidjeti svima

Jedna od najčešćih grešaka je pokušaj da naša komunikacija bude “za svakoga”. Zvuči logično, što više ljudi obuhvatimo, to bolje, zar ne? U stvarnosti, događa se suprotno. Poruka postaje preopćenita, bez karaktera i bez jasnog identiteta. Ljudi danas prepoznaju kada je nešto “razvodnjeno” i tada jednostavno izgube interes. Bolje je imati jasan stav i obraćati se konkretnoj publici nego pokušavati zadovoljiti sve.

2. Perfekcionizam kao svakidašnji „must have“

Koliko puta ste odgađali objavu jer “još nije dovoljno dobra”? Ili ste prepravljali tekst toliko dugo da je na kraju izgubio smisao? Perfekcionizam može djelovati kao prednost, ali u PR-u često postaje problem. U digitalnom svijetu brzina i autentičnost imaju veliku vrijednost. Jednostavno prihvatite da ne mora sve biti savršeno. Ponekad je “dovoljno dobro” zapravo više nego dovoljno.

3. „Copy paste“ svakog trenda

Trendovi su svuda i normalno je da ih želimo pratiti. Problem nastaje kada ih samo kopiramo bez razmišljanja. Ako svi rade isto, teško je istaknuti se. Autentičnost se gubi, a sadržaj postaje samo još jedan u nizu. Koristite trendove kao inspiraciju, ali ih prilagodite svom stilu i brendu. Tako ćete puno lakše pronaći svoju publiku.

Greške su neizbježne i to je potpuno u redu. U PR-u, kao i u životu, najvažnije je učiti iz njih i razvijati se. Možda ne možemo izbjeći svaku pogrešku, ali možemo postati svjesniji svojih odluka i načina na koji komuniciramo. A to je već veliki korak naprijed.

AUTOR: Lira Pavić

Kategorije
Društvene mreže Influenceri Mediji, novinari PR svijet

Pristup, a ne publika: što danas stvarno prodaje?

Izvor: Canva

Ako malo bolje razmislimo, svi danas nekoga pratimo na društvenim mrežama i često nesvjesno vjerujemo njihovim preporukama. Bilo da je riječ o restoranu, kozmetici ili putovanju, dovoljno je da netko koga pratimo kaže da je nešto dobro i već smo zainteresirani.

Mikroinfluenceri možda nemaju stotine tisuća pratitelja, ali njihova publika ih prati s razlogom. Njihov sadržaj djeluje prirodnije, opuštenije i manje isforsirano. Ne pokušavaju biti savršeni, nego stvarni. Dijele svakodnevne situacije, uspone i padove, preporuke koje djeluju kao savjet prijatelja, a ne kao oglas. Upravo zbog toga publika ih doživljava kao “jedne od nas”.

S druge strane, veliki influenceri često su povezani s brojnim brendovima i kampanjama. Iako to ima smisla zbog njihovog dosega, publika njihove objave sve češće doživljava kao klasično oglašavanje. Kada gotovo svaka objava uključuje neku suradnju, granica između iskrene preporuke i plaćenog sadržaja postaje sve nejasnija.

Još jedna važna razlika je komunikacija. Mikroinfluenceri češće odgovaraju na komentare, poruke i pitanja svojih pratitelja. Time grade odnos koji nije jednostran. Pratitelji imaju osjećaj da su dio zajednice, a ne samo broj u statistici.

Zanimljivo je da su to prepoznali i brendovi u Hrvatskoj. Sve više se okreću suradnjama s mikroinfluencerima jer takve kampanje često donose bolje rezultate u smislu angažmana i stvarnog utjecaja na publiku. Umjesto masovnog pristupa, fokus se stavlja na kvalitetu odnosa i autentičnost poruke.

Možda je zato pravo pitanje za budućnost PR-a i marketinga: trebamo li i dalje gledati brojke ili napokon početi slušati publiku? Jer ako nešto možemo naučiti od mikroinfluencera, to je da povjerenje nije stvar veličine publike, nego odnosa koji s njom gradimo.

AUTOR: SLAVKA JELENA KAHLINA

Kategorije
Moda PR svijet

Milano fashion week 2026.

Milano fashion week 2026.
Izvor: djelo autora

I ove godine mogli smo svjedočiti ovogodišnjem najprestižnijem događaju u svijetu mode. Od 24. veljače do 2. ožujka u Milanu odvio se tjedan mode, sa brojnim high end brendovima koji su prikazali svoje vizije i nove ideje za svijet mode. Mogli smo vidjeti radne teksture, oblike i materijale. Prestižni brendovi kao što su Versace, Cavalli, Diesel, Gucci i mnogi drugi predstavili su svoje nove jesen/ zima kolekcije.

Isticanje u masi

Ove godine se ponajviše istaknuo Gucci pod kreativnim vodstvom Demna koji je prijašnje vodio Balenciagu. Demna je redefinirao identitet kuće kroz kontrast između kulturne grandioznosti i sirovih, tijelu prilagođenih silueta. Kolekcija je uključivala “body-con” haljine, izloženo donje rublje te usku mušku odjeću. Ovakav prikaz bio je potpuni i apsolutni kulturološki šok za Milano. Umjesto očekivanog talijanskog maksimalizma, dobili smo mračnu, dekonstruiranu viziju koja je podijelila modni svijet.

Što je pjesnik htio reći?

Glavna poruka bila je redefinicija identiteta. Demna je želio pokazati da Gucci nije samo “double G” logo i cvjetni uzorak, već da može biti sirov, agresivan i seksepilan na hladan, gotovo klinički način. Fokus je bio na “body-con” siluetama (odjeća koja prati liniju tijela) i vidljivom donjem rublju, čime se propitivala granica između privatnog i javnog, luksuznog i
vulgarnog. Ovo je bio ključni trenutak revije. Demna je u srce talijanske visoke mode ubrizgao Opium estetiku (populariziranu kroz kolektiv Playboi Cartija). Crna koža od glave do pete, ekstremno predimenzionirane naramenice, “vampirski” dugi kaputi i avangardne sunčane naočale. Kako bi se u zraku osjetio miris Opium kulture u prvom reci sjedio je
Esdeekid koji je trenutno zvijezda u usponu ove mračne i morbidne, gotovo agresivne kulture. Ovim potezom Gucci je ciljao na mlađu, “subverzivnu” generaciju, pretvarajući visoku modu u nešto što izgleda kao uniforma za futuristički podzemni party. Uz Esdeekida u prvom redu sjedile su muse opiuma to jest Ken Carson, Playboi Carti i Destroy Lonely koji su nosili komade iz kolekcije.

AUTOR: CHIARA BANCALISKI

Kategorije
Društvene mreže karijera Krizna komunikacija PR svijet

PR u eri dezinformacija – kako očuvati povjerenje javnosti?

AI generirana slika i citat o komunikaciji u krizi
Izvor: slika generirana pomoću AI-ja

U današnje vrijeme informacije lete brže nego što stignemo popiti kavu, ali nažalost isto vrijedi za gluposti i laži. Jedna kriva vijest ili fejk post su dovoljni da se reputacija organizacije može u potpunosti uništiti. Zato mislim da je PR danas važniji nego ikad – ne samo da bi nešto „prodao“, nego da bi uopće preživio online.

Dezinformacije su najgore na društvenim mrežama jer ljudi scrollaju i shareaju bez da pročitaju dvije rečenice, a kamoli provjere izvor. Jedan viralni screenshot ili TikTok s lažnom pričom i eto ti panike, bojkota, hejta… PR-ovci zato moraju biti non-stop online, pratiti što se priča i reagirati doslovno u roku od sat-dva.

Najbolje što organizacija može napraviti? Biti brza i iskrena. Kad odmah izađu s „Hej, ovo nije istina, evo pravih činjenica“ ljudi to puno bolje prihvate. Oni koji šute ili šalju suhoparne demantije nakon tri dana obično gube bitku.

Društvene mreže su u isto vrijeme i najbolji prijatelj i najveći neprijatelj PR-a. Možeš direktno pričati s ljudima, odgovarati im, pokazati osobnost… ali isto tako se svaka dezinformacija može proširiti u sekundi. Zato treba biti dosljedan, proaktivan i imati plan za krizu prije nego što kriza uopće počne. U 2025./26. je to doslovno zaštita preživljavanja brenda.

Ako si brz, transparentan i iskren imaš šansu zadržati povjerenje. Ako nisi… pa, vidjeli smo koliko brzo netko može nestati s tržišta.

Što vi mislite, je li vam se već dogodilo da ste povjerovali nečemu što je poslije ispalo totalna laž? 😅

Izvor: slika generirana putem AI-ja

AUTOR: Lira Pavić

Kategorije
Mediji, novinari PR svijet

Mediji i PR: Tandem koji oblikuje priče za javnost

Apstraktna ilustracija svijeta komunikacija
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

U suvremenom informacijskom društvu odnos između medija i stručnjaka za odnose s javnošću ima ključnu ulogu u načinu na koji javnost prima i razumije informacije. Mediji su jedan od glavnih kanala putem kojih građani dolaze do vijesti, dok stručnjaci za odnose s javnošću djeluju kao posrednici između organizacija i javnosti. Upravo zbog toga njihova suradnja značajno utječe na kvalitetu, točnost i brzinu širenja informacija.

Uloga novinara i PR stručnjaka

Novinari imaju zadatak istraživati, provjeravati i prenositi informacije koje su od interesa za javnost. Njihova uloga je osigurati da informacije budu točne, relevantne i razumljive širokoj publici. Stručnjaci za odnose s javnošću nastoje organizacijama pomoći u izgradnji kvalitetne komunikacije s javnošću te u oblikovanju poruka koje će biti jasno prenesene putem medija.

Teorijski pristup komunikaciji

Prema autorima Jamesu E. Grunigu i Toddu Huntu, koji su među najpoznatijim teoretičarima odnosa s javnošću, uspješna komunikacija između organizacija i javnosti temelji se na modelu dvosmjerne komunikacije. U svojoj knjizi Managing Public Relations ističu kako je važno da organizacije ne komuniciraju samo prema javnosti, već da istovremeno slušaju i razumiju reakcije publike. Mediji često djeluju kao važan posrednik jer omogućuju da informacije dođu do šire javnosti

Suradnja s medijima

PR stručnjaci također pomažu organizacijama razumjeti način na koji mediji funkcioniraju. Oni pripremaju priopćenja za medije, organiziraju konferencije za novinare i koordiniraju intervjue. Prema autorima Scottu M. Cutlipu, Allenu H. Centeru i Glenu M. Broomu u knjizi Effective Public Relations, upravo je kvalitetna suradnja s medijima jedan od temeljnih zadataka jer omogućuje transparentno i pravovremeno informiranje javnosti. 

AUTOR: BRUNA CVETKOVIĆ

Kategorije
Event management PR svijet umjetnost

PR u kulturi: kako približiti umjetnost ljudima

PR u kulturi
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

PR u kulturi nije samo promocija, nego povezivanje ljudi s umjetnošću i idejama. Kulturni projekti nisu klasični proizvodi, zato komunikacija mora biti jasna, smislena i prilagođena publici kojoj se obraća.

Glavni zadatak PR-a je približiti sadržaj publici. Treba objasniti zašto je neka izložba, predstava ili festival važan i što publika dobiva dolaskom. Ljudi danas imaju puno izbora i malo vremena, zato poruka mora biti kratka, konkretna i zanimljiva. Upravo dobra priča često odlučuje hoće li netko obratiti pažnju i na kraju doći.

Digitalni kanali su danas ključni. Društvene mreže omogućuju brzu komunikaciju i direktan kontakt s publikom. Više nije dovoljno samo objaviti informaciju. Publika želi sudjelovati, komentirati i osjećati se uključeno. PR zato sve više postaje dijalog, a ne jednosmjerna poruka, što zahtijeva stalnu prisutnost i prilagodbu.

Izazovi su česti. Budžeti su ograničeni, a kulturni sadržaj ponekad treba dodatno pojasniti kako bi bio razumljiv široj publici. Tu dolazi do izražaja kreativnost, kako složene ideje prenijeti jednostavno, a da se ne izgubi njihova vrijednost i autentičnost.

Važno je i zadržati ravnotežu. Previše komunikacije može odbiti publiku, dok premalo komunikacije znači da kvalitetan sadržaj prolazi nezapaženo. Upravo zato PR u kulturi traži mjeru, razumijevanje publike i osjećaj za kontekst.

PR u kulturi nije samo promocija događanja već način na koji se umjetnost približava ljudima, stvori interes i izgradi odnos koji traje i nakon samog događaja.

Autor: Slavka Jelena Kahlina

Kategorije
karijera PR svijet PR u službi stvarne promjene

Dark PR: Kada odnosi s javnošću postanu oružje

AI generirana slika PR stručnjakinje i "mračne strane" PR-a
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

U svijetu komunikacija navikli smo na PR koji gradi mostove, jača ugled i priča inspirativne priče. No, postoji i njegova mračna strana. Dark PR (ili “crni PR”) koji se ne bavi promocijom, već destrukcijom. Njegov cilj nije da vi izgledate bolje, već da vaša konkurencija izgleda nepovratno gore.

Što je zapravo “Crni PR”?

Dark PR je strateško širenje negativnih informacija ili dezinformacija s ciljem nanošenja štete ugledu, tržišnoj vrijednosti ili kredibilitetu mete. Za razliku od klasičnog “spina”, koji činjenice samo prikazuje u povoljnijem svjetlu, Dark PR se često oslanja na poluistine, vađenje iz konteksta i skrivanje izvora napada.

Digitalni arsenal za sabotažu

Današnje metode su suptilnije i opasnije nego ikad prije:

AstroTurfing: Kreiranje lažnog “glasa naroda”. Vojska botova ili plaćenih trolova simulira masovno nezadovoljstvo korisnika, ostavljajući tisuće negativnih recenzija koje djeluju organski.

SEO sabotaža: Manipulacija algoritmima kako bi se kompromitirajući tekstovi o konkurentu godinama zadržali na prvoj stranici Google pretraživanja.

Curenje s predumišljajem: Selektivno plasiranje privatnih mailova ili internih dokumenata medijima, tempirano točno prije lansiranja novog proizvoda konkurencije.

Etika na kušnji

Gdje povući crtu? U korporativnim ratovima granica je često mutna. Iako se “istraživanje opozicije” smatra legitimnim, prelazak u sferu lažnih vijesti i digitalnog linča nije samo neetičan, već i opasan za cijelu industriju. Kada povjerenje postane valuta kojom se trguje, svi gube.

Bumerang efekt

Dark PR je kratkovidna strategija. Onog trenutka kada se otkrije naručitelj kampanje,a  u digitalnom dobu tragovi uvijek ostaju šteta po vlastiti brend postaje fatalna. Istinski autoritet ne gradi se na tuđoj nesreći, već na vlastitom integritetu.

U svijetu gdje se svaka informacija može provjeriti, istina je i dalje najjače PR oružje. Sve ostalo je samo buka koja se, prije ili kasnije  okrene protiv onoga tko ju je pokrenuo.

Dark PR je prečac za one koji nemaju bolji proizvod ili ideju. Možda će sabotirati  konkurenta, ali će u tom procesu opeći i vlastite prste. U industriji komunikacija, tvoja reputacija je jedino što uistinu posjeduješ. Isplati li se prodati je za jedan prljavi naslov?

AUTOR: KORINA KVESIĆ

Kategorije
Film Filmovi i serije PR svijet

Hit s platna: kako soundtrack može proslaviti cijeli film

Kolaž filma Wuthering Heights s glavnim glumcima Margot Robbie i Jacob Elordijem.
Naziv: djelo autora

U suvremenoj filmskoj industriji, kao i u gotovo svim ostalima, PR strategije svakim danom postaju sve dinamičnije. Možemo uočiti da danas ključ uspjeha leži u nečemu što nekoć nije bilo mjerilo, a to je viralnosti glazbe iz filma. Pjesme koje prate određene scene danas imaju moć da postavljaju trendove na društvenim mrežama te se samim time uključuju nove publike koje mogu zavoljeti film upravo iz tog razloga.

Kada pjesma iz filma postane viralna, ona funkcionira kao besplatna i kontinuirana promocija. Milijuni ljudi se priključe viralnim TikTok trendovima, objavljuju desetke vlastitih videa uključujući spomenuti sound ili čak sami rade edite koji dosežu visoku gledanost. Dobar primjer za to je uspjeh nove verzije filma “Wuthering Heights” iz 2026. godine čiji soundtrack premašuje sve rekorde slušanosti, a pjesme iz filma su konstantno na top listi trendova na društvenim mrežama.

Suvremeni izvođači poput Charli XCX sve češće sudjeluju u filmskim projektima upravo s ciljem stvaranja pjesama koje imaju potencijal za viralnost. Refreni stvoreni za primamljivu koreografiju te strateški napisani tekstovi idealni su za platforme poput TikToka, gdje nekoliko sekundi može biti dovoljno da pjesma postane globalni hit, a s njom i film iz kojeg dolazi.

Viralnost je često nepredvidiva. Ona može biti rezultat pažljivog odabira glazbe koja odgovara emociji scene, ali i širem ukusu publike. No, nerijetko se dogodi da i najneočekivaniji odabiri budu upravo ono što “klikne” s publikom i postane svjetski hit nedugo nakon premijere. 

U konačnici, glazba više nije samo pozadina. Ona je postala jedan od glavnih aktera filmskog uspjeha. U eri digitalne povezanosti, pjesma koja se dobro poveže s publikom može podignuti film na više razine nego što se u početcima uopće očekivalo.

AUTOR: NATALI BUKVIĆ

Kategorije
Društvene mreže Emocije karijera PR svijet Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija u marketingu i PR-u

AI generiran robot u PR svijetu
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija postaje sve važniji alat u području marketinga i odnosa s javnošću. Razvojem digitalnih tehnologija, tvrtke imaju pristup velikim količinama podataka koje uz pomoć umjetne inteligencije mogu analizirati brže i preciznije nego ikada prije. Time se omogućuje bolje razumijevanje potrošača i učinkovitije planiranje komunikacijskih strategija.

U marketingu, umjetna inteligencija koristi se za personalizaciju sadržaja i oglašavanja. Algoritmi analiziraju ponašanje korisnika na internetu, njihove interese i navike kupnje, te na temelju toga prikazuju oglase koji su prilagođeni pojedincu. Na taj način povećava se vjerojatnost kupnje, ali i zadovoljstvo korisnika jer dobivaju relevantan sadržaj. Također, koristi se u automatizaciji kampanja, čime se štedi vrijeme i resursi.

U području PR-a, umjetna inteligencija pomaže u praćenju medija i analizi javnog mišljenja. Alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu u stvarnom vremenu analizirati objave na društvenim mrežama, prepoznati ton komunikacije i identificirati potencijalne krizne situacije. Time organizacije mogu brže reagirati i zaštititi svoju reputaciju. Osim toga, chatbotovi postaju sve češći oblik komunikacije s korisnicima jer omogućuju brze i dostupne odgovore.

Unatoč brojnim prednostima, korištenje umjetne inteligencije nosi i određene izazove. Pitanja privatnosti podataka, etike i transparentnosti postaju sve važnija. Potrošači žele znati kako se njihovi podaci koriste i očekuju odgovorno ponašanje tvrtki.

Zaključno, umjetna inteligencija značajno mijenja marketing i PR, čineći ih učinkovitijima i preciznijima. Ipak, za dugoročni uspjeh potrebno je pronaći ravnotežu između tehnoloških mogućnosti i etičkih standarda.

AUTOR: LOVRO ČABRAJA