Kategorija: digitalna komunikacija

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Emocije Ljudi Sport

Emocije i sportski PR: zašto navijamo više od 90 minuta

Utakmica traje 90 minuta, ali emocije koje izaziva kod navijača mogu trajati danima, tjednima pa čak i godinama. Sport je za većinu ljudi mnogo više od rezultata i statistike na kraju utakmice i baš zato sportski PR ima jedinstvenu moć – tu je i koristi se da gradi osjećaje, pripadnost i povezanost koja je dugoročna, a ne da s javnošću komunicira samo kroz informacije.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Emocije kao temelj sportske komunikacije

Sport se temelji na emocijama i strasti prema klubu ili reprezentaciji, za razliku od nekih drugih industrija. Razlog zašto navijači navijaju za određeni klub nije samo zato što je uspješan u nekom natjecanju, nego zbog osjećaja zajedništva i pripadnosti, tradicije i vlastitog identiteta. Uloga sportskog PR-a je da prepozna emocionalnu povezanost navijača s klubom i iskoristi je za stvaranje priča koje nadilaze terene na kojem se igra 90 minuta. Publika će se povezati na osobnoj razini u onim situacijama kada klub podijeli priču o mladom igraču koji je prošao sve uzrasne kategorije ili kada sportaš otvoreno govori o izazovima koje je morao savladati. To su priče koje stvaraju povjerenje i odnos kod navijača.

Snaga zajednice

Navijanje nije individualno iskustvo. Ono okuplja ljude različitih generacija, zanimanja i životnih priča. Sportski PR ima važnu ulogu u jačanju tog osjećaja zajedništva kroz društvene mreže, događanja i komunikacijske kampanje.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Danas navijači žele biti dio priče, a ne samo promatrači. Kroz interakciju s klubovima i sportašima dobivaju priliku izraziti svoje mišljenje, podijeliti emocije i aktivno sudjelovati u stvaranju sportskog identiteta.

Priče koje ostaju nakon utakmice

Priče su one koje ostaju i kada se velikih pobjeda i poraza više gotovo nitko ne sjeća. Uspješan sportski PR upravo zato ne prestaje objavom rezultata utakmice, već stvara priču koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost kluba ili sportaša. Navijači su ti koji pamte trenutke, povratke igrača na teren nakon ozbiljnijih ozljeda i humanitarnih akcija koje su pokrenuli sportaši koje cijene ili klubovi za koje navijaju. To su sadržaji koji stvaraju emocije koje traju mnogo dulje od 90 minuta.

Slika: izvor Pixabay, autorska obrada u Canvi

Više od igre

Sport predstavlja dio našeg identiteta i povezanosti s klubom, gradom ili državom iz koje dolazimo i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg navijamo više od 90 minuta. Uloga sportskog PR-a je da povezanost pretvori u odnos koji je trajan i koji se temelji na emocijama, povjerenju i zajedničkim vrijednostima. Utakmica prestaje biti samo događaj i postaje iskustvo koje se pamti i živi dugo nakon posljednjeg zvižduka upravo onda kada komunikacija uspije probuditi osjećaje.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Influenceri karijera komunikacijske vještine povjerenje publika

Zašto mladi više vjeruju influencerima nego medijima?

Način na koji mladi u posljednjih nekoliko godina dolaze do informacija se značajno promijenio. Televizija, radio ili novine u tiskanom obliku, više nisu glavni izvor vijesti. Mladi sve više vjeruju influencerima koje svakodnevno prate na društvenim mrežama umjesto onome što mogu pročitati i/ili čuti u tradicionalnim medijima. Zašto je došlo do takve promjene?

Bliskost i autentičnost

Osjećaj bliskosti s influencerima je jedan od glavnih razloga za to. U sadržaju koji dijele influenceri mladi mogu vidjeti detalje iz njihovog privatnog života, njihove svakodnevne aktivnosti i osobna iskustva i zbog toga stječu dojam da ih osobno poznaju i da su im slični. Takav dojam ne stječu kada gledaju novinare ili televizijskih voditelja jer im oni, za razliku od influencera, ne djeluju pristupačno i iskreno, a to je ključna stvar koja kod njih stvara povjerenje.

Slika: generirano pomoću Canve

Društvene mreže kao glavni izvor informacija

Današnji mladi većinu vremena provode na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea. Informacije im dolaze brzo, u kratkom i zanimljivom formatu. Budući da su influenceri stalno prisutni na tim mrežama, njihovi sadržaji često imaju veći doseg od vijesti koje objavljuju tradicionalni mediji.

Personaliziran sadržaj

Influenceri se obraćaju točno određenoj publici, za razliku od medija koji nastoje zadovoljiti širu publiku. Netko će pratiti modne influencere, netko sportske, a netko stručnjake za tehnologiju ili influencere koji putuju u različite dijelove svijeta. Takav sadržaj mladima djeluje relevantnije jer odgovara njihovim specifičnim interesima, a tradicionalni mediji, s druge strane, zbog širine interesa publike koju žele privući, ponekad kreiraju sadržaje koji djeluju općenito i udaljeno.

Slika: generirano pomoću Canve

Nepovjerenje prema tradicionalnim medijima

Mnogi mladi smatraju da su mediji pod utjecajem politike, oglašivača ili različitih interesnih skupina. Zbog toga često sumnjaju u objektivnost informacija koje dobivaju. Influenceri se predstavljaju kao neovisni pojedinci koji iskreno iznose svoje mišljenje, iako ni oni nisu uvijek potpuno nepristrani.

Važnost kritičkog razmišljanja

Važno je sve informacije koje mladi konzumiraju prateći sadržaje odabranih influencera provjeravati iz više izvora, iako i oni mogu biti koristan izvor informacija i inspiracije. Kritičko razmišljanje i provjera istinitosti informacija ključni su za donošenje informiranih odluka stoga se povjerenje ne bi trebalo temeljiti samo na popularnosti ili velikom broju pratitelja.

Povjerenje mladih prema influencerima rezultat je njihove autentičnosti, dostupnosti i prisutnosti na društvenim mrežama. Ipak, ni influenceri ni mediji nisu nepogrešivi. Najbolji pristup je kombinirati različite izvore informacija i razvijati kritički odnos prema sadržaju koji svakodnevno konzumiramo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Djeca Društvene mreže mediji mentalno zdravlje

Utjecaj digitalne demencije na komunikaciju: nova odgovornost odnosa s javnošću

Koliko telefonskih brojeva znate napamet? Možete li se sjetiti rođendana najbližih bez podsjetnika ili otići u trgovinu bez popisa na mobitelu? Ako su vaši odgovori negativni, niste jedini. Jesmo li olakšali svakodnevicu ili polako gubimo sposobnosti koje su nas nekada činile samostalnima?

Život u eri digitalne ovisnosti

Pametni telefoni danas više ne služe samo za pozive ili poruke. Oni su preuzeli ulogu ručnih satova, kalendara, fotoaparata i slično. Ali to nije problem. Problem se ističe kada tehnologija počne zamjenjivati vlastite kognitivne sposobnosti. Mozak nam sve manje koristi za pamćenje i koncentraciju, a sve više za brzo pretraživanje onoga što nam je u tom trenutku potrebno te za površnu obradu informacija. Stručnjaci upozoravaju da takva ovisnost o tehnologiji može dovesti do fenomena poznatog kao digitalna demencija – pojam koji opisuje slabljenje koncentracije, pamćenja i sposobnosti kritičkog razmišljanja zbog pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje.

Slika: generirano pomoću Canve

Kako digitalna demencija utječe na mlađe generacije?

Digitalna demencija pokazuje različite utjecaje na mozak ovisno o dobnim skupinama, a djeca, adolescenti i odrasli doživljavaju te posljedice u različitim oblicima stoga posebno zabrinjava utjecaj na mlađe generacije koje odrastaju uz ekrane. Danas djeca sve manje vremena provode u kreativnoj igri, fizičkim aktivnostima i komunikaciji licem u lice. Uz to, mnogi stručnjaci povezuju pretjerano korištenje digitalnih uređaja sa sve većom pojavom poremećaja pažnje, lošijom kvalitetom sna, povećanom anksioznošću i smanjenom socijalnom interakcijom.

Slika: autorska obrada u Canvi

Digitalna demencija i odgovornost PR stručnjaka

U današnje vrijeme ova tema nije važna samo za roditelje i obrazovne institucije, već i za stručnjake za odnose s javnošću s obzirom na to da PR industrija u velikoj mjeri djeluje upravo u digitalnom prostoru – na društvenim mrežama, portalima i mobilnim aplikacijama čiji su korisnici svakim danom sve mlađi. Korištenjem alata koji potiču kontinuirano pregledavanje digitalnog sadržaja i izazivaju emocionalne reakcije, stručnjaci u PR području svakodnevno osmišljavaju sadržaje kojima pokušavaju privući i zadržati pažnju korisnika.

I zato je važno u fokus staviti i znati koje su odgovornosti PR stručnjaka. Što je bitnije – što duže zadržavanje korisnika uz ekrane i površna obrada informacija ili stvaranje kvalitetnog sadržaja koji informira, educira i doprinosi dobrobiti zajednice? Tu se stvara prilika da organizacije i brendovi koriste svoje komunikacijske kanale za promicanje zdravih digitalnih navika, medijske pismenosti i ravnoteže između online i offline života, u čemu se očituje društvena odgovornost PR-a.

U današnje vrijeme kada je pažnja korisnika društvenih mreža, portala i mobilnih aplikacija najvrjednija valuta, odnosi s javnošću trebaju biti odgovorni i usmjereni na stvaranje povjerenja, a ne ovisnosti. Digitalna demencija više je od samo zdravstvenog ili obrazovnog problema. Ona je i komunikacijski izazov koji zahtijeva promišljen, etičan i društveno odgovoran pristup. Sigurno je da se budućnost uspješne komunikacije neće mjeriti samo brojem klikova, već i utjecajem koji ostavlja na pojedince i društvo.

Autorica: Mirna Marković

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže krizni PR

Krizni PR u doba screenshotova ili kako jedna objava može postati komunikacijska kriza

Vizual prikazuje mobilni ekran, ikone društvenih mreža i znak upozorenja koji simbolizira brzinu širenja negativnih reakcija na društvenim mrežama i važnost pravodobne PR komunikacije.
U digitalnom prostoru kriza više ne čeka jutro. Dovoljan je jedan screenshot.
Izvor:Pixabay, autorska obrada u Canvi

Nekada je krizna komunikacija imala barem malo vremena za disanje. Pogrešna izjava, loša odluka ili nezadovoljstvo javnosti možda bi se pojavili u večernjem dnevniku ili sutrašnjim novinama. Danas taj luksuz gotovo ne postoji. Jedna nespretna objava, bahat odgovor u komentarima ili screenshot iz inboxa mogu u nekoliko minuta početi živjeti vlastiti život.

U digitalnom prostoru kriza ne kuca na vrata. Ona ulazi bez najave, sjeda za stol i već ima publiku.

Brzina reakcije nije isto što i dobra reakcija

U panici se često čini da je najvažnije reagirati odmah. No brzina sama po sebi ne spašava reputaciju. Ponekad je brza reakcija samo brže širenje pogreške.

Dobar krizni PR ne znači istrčati prvi s rečenicom koja zvuči kao da ju je napisao netko tko se boji vlastite odgovornosti. Ne znači ni sakriti se iza fraza poput „žao nam je ako se netko osjetio povrijeđenim”. Publika danas dobro prepoznaje razliku između iskrenosti i komunikacijskog celofana. Prava reakcija mora imati mjeru. Najprije treba razumjeti što se dogodilo, tko je pogođen i što javnost zapravo očekuje. Tek tada dolazi odgovor, ne savršen, ne nužno dug, ali ljudski, jasan i odgovoran.

Screenshot pamti i kad se objava izbriše

Objava se može obrisati, komentar sakriti, priopćenje promijeniti, ali screenshot često ostaje kao mali dokaz da se nešto dogodilo. I dok brend možda želi krenuti dalje, publika se još uvijek sjeća onoga što je vidjela.

Zato odnosi s javnošću ne počinju u trenutku krize. Oni počinju puno ranije. Počinju u tonu kojim se svakodnevno govori publici, u načinu na koji se odgovara na kritiku i u tome priznaje li se pogreška ili se pokušava prekriti novim slojem lijepih riječi.

Isprika nije slabost

Jedna od većih zabluda u komunikaciji je da isprika znači poraz. Zapravo, dobro izrečena isprika često je prvi znak da netko razumije ozbiljnost situacije. Loša isprika govori: žao nam je što ste reagirali. Dobra isprika govori: razumijemo što smo pogriješili i znamo što ćemo promijeniti.

Krizna komunikacija zato nije umjetnost spašavanja dojma, nego test odnosa. Kada je sve mirno, lako je govoriti o vrijednostima, povjerenju i transparentnosti. Pravo pitanje je što ostaje od tih riječi onda kada se pojavi screenshot.

Autorica: Smiljana Klein Tretinjak