Autor: PReport

Kategorije
digitalna komunikacija komunikacijske vještine PR svijet

Je li tišina ikada dobra PR strategija?

Ponekad šutnja smiruje situaciju, ali ostavlja prostor drugima da ispričaju priču umjesto nas

U PR-u se često govori o važnosti pravovremene komunikacije. Kada se dogodi problem, javnost očekuje objašnjenje, reakciju ili barem znak da je organizacija svjesna situacije. Ipak, postoje trenuci kada se organizacije odluče na šutnju. Pitanje je može li tišina ikada biti dobra strategija. Odgovor nije jednostavan. U nekim situacijama prebrza reakcija može biti štetna, posebno ako informacije još nisu provjerene. Bolje je pričekati nego javnosti dati netočnu ili nepotpunu izjavu. Tišina tada može biti oblik opreza, ali samo ako ne traje predugo i ako postoji jasna namjera da se komunicira čim bude moguće.

Šutnja nije zlato

Problem nastaje kada se šutnja koristi kao način izbjegavanja odgovornosti. Ako javnost postavlja pitanja, a organizacija ne odgovara, prostor se otvara nagađanjima, glasinama i tuđim interpretacijama. U digitalnom okruženju priča se razvija i bez službene izjave. Ako organizacija ne komunicira, netko drugi će oblikovati percepciju umjesto nje. Zato je važno razlikovati stratešku tišinu od pasivnosti. Strateška tišina znači da organizacija promišljeno bira trenutak i način komunikacije. Pasivnost znači da ne zna što reći ili se nada da će problem nestati sam od sebe. U većini slučajeva, javnost takvu šutnju ne doživljava neutralno, nego kao znak krivnje, nezainteresiranosti ili nesigurnosti.

Dobra PR strategija ne mora uvijek značiti stalno govoriti. Ponekad je važno slušati, prikupiti činjenice i izbjeći nepotrebne reakcije. Međutim, potpuna tišina rijetko je dugoročno korisna.

U vremenu brzih informacija, šutnja također komunicira. Pitanje je samo hoće li publika tu šutnju razumjeti kao promišljenost ili kao bijeg od odgovornosti.

Autor: Marko Lončarić

Kategorije
Gastronomija hrana i piće krizni PR publika Storytelling

Kada restoran postane krizna vijest: kako komunicirati trovanje hranom?

Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

Zamislimo situaciju: nekoliko gostiju popularnog šibenskog restorana nakon obroka dobiva simptome trovanja hranom. Informacija se brzo počinje širiti društvenim mrežama, pojavljuju se negativni komentari, a lokalni portali počinju pisati o slučaju. U samo nekoliko sati problem koji je u početku bio između restorana i nekoliko gostiju postaje javna krizna situacija.

U takvoj situaciji restoran ne smije šutjeti. Prva reakcija mora biti brza, ali nikako impulzivna. Potrebno je najprije utvrditi činjenice koliko je gostiju prijavilo probleme, što su konzumirali, je li problem možda povezan s određenom namirnicom i jesu li nadležne službe uključene u provjeru.

Istovremeno, komunikacija prema javnosti mora biti jasna i odgovorna. Restoran bi trebao pokazati da ozbiljno shvaća situaciju i da mu je zdravlje gostiju na prvom mjestu. Umjesto negiranja ili prebacivanja krivnje na goste, potrebno je izraziti zabrinutost, surađivati s nadležnim institucijama i javnost redovito informirati o provjerenim informacijama.

Posebno je važno pratiti društvene mreže. U krizama se informacije šire velikom brzinom, a jedna neprovjerena objava može izazvati dodatnu paniku. Zato restoran treba imati osobu koja će pratiti komentare, odgovarati na pitanja i ispravljati netočne informacije.

Krizna komunikacija ne završava kada se utvrdi uzrok problema. Nakon krize potrebno je ponovno izgraditi povjerenje gostiju. Restoran može javno predstaviti mjere koje je poduzeo kako bi spriječio ponavljanje situacije, primjerice dodatne kontrole hrane, edukaciju zaposlenika ili promjene u procedurama.

Ovakav primjer pokazuje koliko je za restorane važan unaprijed pripremljen krizni komunikacijski plan. Kada se pojavi ozbiljan problem, nije vrijeme za razmišljanje što bi trebalo napraviti tada plan već mora postojati.

Jer u kriznoj situaciji javnost ne pamti samo ono što se dogodilo. Pamti i kako je restoran reagirao.

Autorica: Maja Čogelja

Kategorije
Content managment

Od fotografije do videa: kako PR tim može pripremiti sadržaj bez velike produkcije

Screenshot

PR sadržaj danas ne mora uvijek izgledati kao klasično priopćenje ili dugačak tekst. Fotografije, kratki videozapisi, grafike i animacije postali su dio svakodnevne komunikacije organizacija.

To ne znači da za svaki sadržaj treba angažirati veliku produkciju. Uz dostupne digitalne alate, PR tim može samostalno pripremiti jednostavne vizuale i video sadržaje, ako zna što želi postići.

Prvo treba znati što želimo komunicirati

Alat ne bi trebao biti prvi korak.

Prije otvaranja Canve ili nekog drugog programa potrebno je odrediti glavnu poruku. Tek tada možemo odlučiti je li za određenu temu bolja fotografija, grafika, carousel ili video.

Ako je poruka jednostavna, možda je dovoljan jedan vizual. Ako treba objasniti proces ili prikazati više informacija, carousel ili kratki video mogu biti prikladniji.

Canva za jednostavne vizuale

Canva omogućuje izradu različitih formata sadržaja pomoću predložaka i vizualnih elemenata. To može biti korisno PR timovima koji nemaju profesionalnog dizajnera za svaki pojedinačni zadatak.

Prednost takvih alata je u tome što se mogu koristiti za različite formate, od objava za društvene mreže do prezentacija i drugih komunikacijskih materijala.

Važno je ipak zadržati vizualnu dosljednost. Boje, fontovi i način predstavljanja trebali bi odgovarati identitetu organizacije.

Fotografija može biti dovoljna

Nije svaki PR sadržaj potrebno pretvoriti u video.

Dobra fotografija uz jasan naslov i kratku poruku može biti potpuno dovoljna za određenu objavu. Ponekad je jednostavniji vizual učinkovitiji od sadržaja koji pokušava uključiti previše elemenata.

Kod odabira fotografije treba razmišljati o temi, publici i platformi na kojoj će biti objavljena.

Kada koristiti video?

Video je koristan kada je nešto lakše pokazati nego objasniti riječima.

To može biti kratko predstavljanje događaja, razgovor sa stručnjakom, prikaz proizvoda ili kratko objašnjenje neke teme.

Prije snimanja korisno je napraviti jednostavan plan: što će se vidjeti, što će se reći i koliko bi video trebao trajati.

Čak i jednostavan scenarij može pomoći da snimanje bude organiziranije. Video skripta može unaprijed odrediti govor, vizuale i ritam videa.

CapCut i jednostavna video obrada

Za osnovnu obradu kratkih videozapisa mogu se koristiti alati poput CapCuta.

Takvi alati omogućuju rezanje videa, dodavanje teksta, prijelaza i drugih elemenata bez potrebe za složenom profesionalnom produkcijom.

Međutim, ni ovdje nije cilj koristiti što više efekata. Najvažnije je da montaža podržava poruku.

Vizual treba odgovarati platformi

Jedan od važnih zadataka content managementa je prilagoditi sadržaj formatu platforme.

Horizontalni video može biti prikladan za neke web stranice ili YouTube, dok su vertikalni formati česti na platformama poput TikToka i Reelsa.

Zato se sadržaj ne bi trebao izrađivati bez razmišljanja o tome gdje će završiti.

Alati ne zamjenjuju PR strategiju

Canva, CapCut i slični alati mogu olakšati izradu sadržaja, ali sami po sebi ne stvaraju dobru PR komunikaciju.

Najvažniji dio i dalje je poruka. Ako ne znamo što želimo reći i kome se obraćamo, ni najbolji alat neće riješiti problem.

Alat treba pomoći da se dobra ideja kvalitetno pretvori u sadržaj.

Mali tim može napraviti puno

Dostupnost jednostavnih digitalnih alata omogućuje manjim PR timovima da samostalno proizvode različite vrste sadržaja.

To ne znači da profesionalna produkcija više nije potrebna. Za velike kampanje, zahtjevne videozapise i složenije projekte stručna produkcija i dalje može biti važna.

Ipak, za svakodnevne komunikacijske potrebe često je moguće napraviti kvalitetan osnovni sadržaj bez velikog produkcijskog budžeta.

Najvažnije je spojiti alat i ideju

Dobar content management ne počinje pitanjem „Koji alat ćemo koristiti?“.

Počinje pitanjem „Što želimo postići ovim sadržajem?“.

Tek nakon toga biramo format i alat. Fotografija, grafika ili video samo su različiti načini da ista PR poruka dođe do publike.

Kada PR tim zna povezati cilj, publiku, poruku, format i alat, i jednostavna produkcija može postati kvalitetan dio komunikacijske strategije.

Kategorije
Formula 1 Imidž komunikacijske vještine

Media Day u Formuli 1: utrka počinje prije nego što se upale motori

Vikend Formule 1 možda službeno počinje izlaskom bolida na stazu, ali za vozače posao počinje puno ranije. Prije treninga, kvalifikacija i nedjeljnih svjetala na semaforu dolazi Media Day, dan kada su umjesto brzine u centru pažnje izjave, novinari i kamere.

Na prvi pogled djeluje jednostavno. Vozač sjedne pred mikrofon, odgovori na nekoliko pitanja i nastavi sa svojim danom. Ipak, iza tih nekoliko minuta stoji puno pripreme. Svaka izjava može postati naslov, TikTok, meme ili tema o kojoj će fanovi raspravljati do kraja vikenda. Dovoljno je da netko nešto krivo kaže i već imaš novu temu za raspravu na društvenim mrežama.

Posebno je zanimljivo što vozači danas više nisu samo sportaši. Oni su i javne osobe, ambasadori momčadi, sponzora i same Formule 1. Jedno pitanje o novom ugovoru, odnosu s momčadskim kolegom ili lošem rezultatu prošle utrke može vrlo brzo razgovor odvesti u smjeru koji nitko nije planirao.

Zamisli da si Charles Leclerc i da te nakon loše utrke ponovno pitaju što se dogodilo s Ferrarijem. Ili da si Lando Norris pa moraš komentirati glasine koje su fanovi već tri dana analizirali na društvenim mrežama. Lewis Hamilton također dobro zna kako je to kada se svaka izjava, ali i svaki outfit, nađe pod povećalom. Nije baš jednostavno samo sjesti i „malo popričati”.

Izvor: Pixabay

Tu nastupa medijski trening. Znati voziti bolid 300 kilometara na sat očito nije dovoljno. Treba znati odgovoriti i na neugodno pitanje bez stvaranja sutrašnje naslovnice. Ponekad to znači dati konkretan odgovor, a ponekad profesionalno izgovoriti puno toga bez da si zapravo rekao išta. PR skill level: expert.

Media Day istovremeno daje novinarima sadržaj, fanovima pristup vozačima, a momčadima priliku da postave ton za vikend. Dobra izjava može smiriti glasine, podići interes za utrku ili predstaviti priču koju će mediji dalje prenositi. Loša? Pa, internet ne zaboravlja.

A onda dolazi drugi dio priče. Izjava koja je trajala deset sekundi može završiti na TikToku, Instagramu i X-u, gdje je fanovi analiziraju, pretvaraju u memeove ili izvlače iz konteksta. Nekad se više priča o tome što je vozač rekao nego o njegovu vremenu na treningu. Zato Media Day ne završava nužno kada se ugase kamere.

Na stazi se mjeri svaka tisućinka, a izvan nje gotovo svaka riječ. I dok mi čekamo da se upale svjetla na semaforu, vozači su već odradili jedan sasvim drugačiji dio vikenda.

Uglavnom, prije nego što vozač uopće sjedne u bolid, već je morao odraditi nekoliko krugova pred novinarima.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
digitalna komunikacija Društvene mreže Marketing TikTok

Preskoči oglas, pogledaj TikTok: kako Gen Z konzumira marketing?

Ako želiš saznati gdje je najbolji brunch u gradu, koji puder stvarno vrijedi svog novca ili kamo otići na ljetovanje, velike su šanse da nećeš otvoriti Google. Otvorit ćeš TikTok.

Generacija Z promijenila je način na koji konzumiramo sadržaj, a samim time i marketing. Klasične reklame sve češće završavaju preskočene nakon pet sekundi, dok video snimljen mobitelom u nečijoj sobi može ostvariti milijune pregleda. Nije stvar samo u produkciji, nego u tome koliko nam je sadržaj zanimljiv i koliko vjerujemo osobi koja nam ga predstavlja.

Godinama su brendovi težili savršenstvu. Profesionalne fotografije, pažljivo napisani slogani i reklame koje su izgledale kao mali filmovi. Danas publika često više vjeruje osobi koja će pred kamerom reći: „Nisam mislila da će ovo biti dobro, ali…” nego klasičnoj reklami od 30 sekundi. Pogotovo ako usput pokaže kako proizvod stvarno izgleda, bez savršenog svjetla i deset filtera.

To ne znači da je marketing nestao. Dapače, samo je promijenio oblik. Kada influencer preporuči proizvod, kada prijatelj podijeli iskustvo na društvenim mrežama ili kada TikTok algoritam izbaci video o novom restoranu, i dalje se radi o promociji. Samo što nam je puno lakše pogledati nečiji „get ready with me” nego reklamu koja nam pet puta ponovi da je neki proizvod najbolji na tržištu.

Za brendove to predstavlja izazov. Generacija Z vrlo brzo prepoznaje kada nešto djeluje prisiljeno ili neiskreno. Pokušaji korištenja slenga, trendova ili memova bez razumijevanja publike često završe suprotno od željenog rezultata. Nije dovoljno samo ubaciti popularan zvuk i napisati „POV” u opis. Ako sadržaj nema smisla, publika će to skužiti.

Zato je važnije razumjeti što ljude stvarno zanima nego pokušavati biti dio svakog trenda. Nekad će bolje proći jednostavan video u kojem netko iskreno pokaže proizvod nego kampanja koja je mjesecima planirana. Naravno, to ne znači da iza dobrog sadržaja nema strategije. Samo znači da publika ne mora imati osjećaj da joj se nešto stalno pokušava prodati.

Možda Gen Z ignorira reklame, ali ne ignorira sadržaj koji im je zanimljiv. A ako zbog jednog TikToka završiš s novim puderom, rezervacijom za brunch i još jednom stvari koju „stvarno trebaš”, onda je marketing očito odradio svoje.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
digitalno doba Društvene mreže Pinterest

Pinterest nije samo za recepte i vjenčanja: može li se na njemu zaraditi?

Kada netko spomene Pinterest, većina ljudi pomisli na inspiraciju za uređenje stana, recepte koje nikad neće isprobati ili ploče pune ideja za vjenčanje. Iako je sve to dio Pinteresta, ova platforma odavno je postala puno više od digitalne mape inspiracije. Ispada da sve ono što spremamo pod „jednog dana ću ovo napraviti” nekome može biti i posao.

Za razliku od Instagrama ili TikToka, Pinterest funkcionira više kao tražilica nego kao društvena mreža. Ljudi na njega ne dolaze samo kako bi vidjeli što rade njihovi prijatelji, nego kako bi pronašli ideju za nešto što planiraju kupiti, napraviti ili posjetiti. Upišeš „outfit za svadbu”, „mala kuhinja” ili „vikend u Rimu” i odjednom imaš 47 otvorenih ideja i osjećaj da ti hitno treba novi ormar.

Tu se otvara prostor i za zaradu. Jedan od modela je affiliate marketing. Kreator objavi pin koji vodi na proizvod, a ako netko preko njegove poveznice obavi kupnju, može ostvariti proviziju. Naravno, to ne znači da ćeš danas objaviti tri pina, a sutra se probuditi s pasivnim prihodom. Bilo bi lijepo, ali ipak ne ide baš tako.

Druga mogućnost je usmjeravanje ljudi na vlastiti blog, web stranicu ili webshop. Recimo da pišeš blog o putovanjima i objaviš članak o vikendu u Rimu. Na Pinterestu možeš napraviti nekoliko pinova s različitim fotografijama i naslovima koji vode na taj članak. Netko traži ideju za putovanje, klikne na pin i završi na tvojoj stranici. Ako na blogu imaš oglase, affiliate poveznice ili vlastite proizvode, taj posjet može imati i financijsku vrijednost.

Zanimljivo je i to što Pinterest sadržaj ne mora nestati iz fokusa nakon nekoliko dana. Dobro napravljen pin može se pojavljivati u pretragama i dugo nakon objave, što je korisno za sadržaj koji nije vezan uz jedan konkretan datum. Recept za tiramisu ili ideje za uređenje balkona neće baš tako brzo izaći iz mode.

Izvor: Pixabay
A što je s Hrvatskom?

Pinterest može biti zanimljiv dodatni kanal za kreatore sadržaja, male poduzetnike i brendove, posebno u područjima poput mode, putovanja, uređenja doma i gastronomije. Primjerice, mali webshop s nakitom može objavljivati fotografije proizvoda i ideje za kombiniranje, a blogerica može preko pinova dovoditi čitatelje na svoje tekstove. Nije nužno imati ogromnu publiku ako sadržaj dolazi do ljudi koji baš traže ono što nudiš.

Ipak, zarada nije automatska. Treba imati kvalitetan sadržaj, razumjeti što ljudi pretražuju i imati mjesto na koje ih želiš dovesti. Važno je i provjeriti uvjete affiliate programa te jasno označiti promotivne poveznice. Pinterest je alat, a ne čarobni bankomat.

Možda Pinterest nikada neće zamijeniti TikTok ili Instagram, ali je odavno prerastao reputaciju mjesta na kojem skupljamo ideje za savršenu kuhinju. Za neke korisnike postao je i sasvim ozbiljan poslovni alat. A za nas koji još uvijek imamo ploču „stan iz snova”, možda je vrijeme da barem jedna od tih ideja počne raditi nešto korisno.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
Drive In Kino Zagreb Event management Film publika

Iza kulisa Drive In Kina Zagreb: kada planovi krenu drugim putem

Publika na Drive In Kinu vidi film, automobile i večer pod zvijezdama. Ono što ne vidi su tjedni planiranja, dogovaranja i rješavanja problema koji se pojave baš onda kada misliš da je sve spremno. Organizacija događanja na otvorenom možda izgleda jednostavno, ali dovoljno je da se promijeni vrijeme ili dogodi nešto neplanirano u gradu pa cijeli raspored dobije novu verziju.

Ovogodišnje Drive In Kino Zagreb pokazalo je koliko organizatori moraju biti spremni na prilagodbu. Samo nekoliko dana prije početka događanja bilo je potrebno pomaknuti datum otvorenja zbog velikog okupljanja povodom proslave dvostruke krune Bad Blue Boysa. Datum koji je već bio isplaniran odjednom više nije odgovarao, a organizatori su morali uskladiti novi termin i obavijestiti publiku o promjeni.

Takve situacije možda zvuče kao mala izmjena u kalendaru, ali iza njih stoji puno više posla. Potrebno je provjeriti odgovara li novi termin svima koji sudjeluju u organizaciji, prilagoditi komunikaciju i pobrinuti se da informacija o promjeni dođe do ljudi koji su planirali doći. Jer najgore što se može dogoditi nije samo pomicanje eventa, nego da netko za to sazna tek kada dođe na lokaciju.

Izvor: privatna arhiva projektnog tima Drive In Kino Zagreb, foto: Marko Lopac

Novi izazov stigao je tijekom vikenda kada se održavao Ironman. Projekcija filma bila je u tijeku kada je počela jaka kiša. U samo nekoliko minuta organizatori su se našli pred odlukom koju nitko ne želi donositi usred događanja. Nastaviti ili prekinuti program?

Kod događanja na otvorenom vrijeme je jedan od rijetkih dijelova organizacije na koji nitko nema utjecaj. Možeš provjeravati prognozu, pripremiti opremu i nadati se najboljem, ali kada kiša stvarno počne, odluke se moraju donositi brzo. U takvim trenucima najvažnije je da publika dobije jasnu informaciju o tome što se događa i što može očekivati.

Prekid projekcije nije scenarij koji organizatori žele, ali je ponekad jedina razumna odluka. Posjetitelji možda neće pamtiti svaki detalj programa, no sigurno će pamtiti jesu li na vrijeme dobili informaciju i kako se organizator snašao kada stvari nisu išle prema planu.

Upravo se u takvim situacijama vidi koliko je organizacija događanja više od samog programa. Potrebno je razmišljati o logistici, sigurnosti, komunikaciji s publikom i partnerima te imati spremno rješenje kada se okolnosti promijene. Plan B nije znak da je plan A bio loš, nego da je netko na vrijeme razmišljao o tome što bi moglo poći krivo.

Drive In Kino Zagreb zato je dobar primjer kako iza jedne opuštene filmske večeri stoji puno više nego što se na prvi pogled čini. Publika dolazi pogledati film, a organizatori se brinu da se on uopće može prikazati.

I dok je gledateljima najvažnije što je na rasporedu, iza kulisa se često odvija sasvim drugačiji film.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje digitalno doba generacije PR svijet

Pismo PR-ovcu za 10 godina

Dragi PR-ovče iz budućnosti,

nadam se da još uvijek znaš objasniti baki što zapravo radiš. Ako si uspio smisliti bolji odgovor od „radim marketing, ali nije baš marketing”, svaka čast.

Pišem ti iz faze u kojoj još uvijek učim razliku između hitnog i „hitnog jer je klijent tako rekao”, guglam pojmove koje svi drugi koriste kao da su opće znanje i ponekad se pitam jesam li slučajno završila u industriji u kojoj svi znaju nešto što ja ne znam.

Reci mi, jesi li i dalje pod stresom kad vidiš „urgent” u subjectu maila ili si postao imun na to? I koliko puta si do sada rekao „samo još ovo pa idem offline”, a znaš da nećeš?

Zanima me i jesi li napokon naučio da „samo jedna mala izmjena” rijetko znači jednu malu izmjenu. Ako jesi, molim te, podijeli tu mudrost s nama koji još uvijek vjerujemo da će petak završiti na vrijeme.

Pretpostavljam da sada već imaš svoje trikove. Znaš kome se javiti, kako riješiti problem i kako smiriti situaciju kad stvari krenu krivo. Nadam se samo da nisi postao previše hladan na sve to. Malo panike je zdravo, čisto da te podsjeti da ti je stalo.

I još važnije, jesi li naučio odvojiti posao od ostatka života? Ili i dalje razmišljaš o kampanjama dok pokušavaš zaspati? Ako si uspio ne provjeravati mail prije spavanja, iskreno, to je veći uspjeh od bilo koje kampanje.

Sigurno si upoznao hrpu ljudi, radio na zanimljivim projektima i imao trenutke kad si pomislio: „Ok, ovo je zapravo jako kul.” Samo se nadam da takvih trenutaka još uvijek ima i da nisu postali rijetkost.

I za kraj, jesi li zadovoljan gdje si? Ne s titulom, ne s opisom posla, nego s osjećajem da ima smisla to što radiš. Ako je odgovor „da”, onda si na dobrom putu. Ako nije, nadam se da si imao hrabrosti nešto promijeniti.

U svakom slučaju, čuvaj živce, čuvaj humor i nemoj zaboraviti da je okej ne imati sve pod kontrolom.

Vidimo se za 10 godina.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
Filmovi i serije Netflix pop kultura Serija Trend

Drive to Survive: serija koja je od Formule 1 napravila pop kulturu

Drive to Survive: serija koja je od Formule 1 napravila pop kulturu

Nekada si za praćenje Formule 1 trebao znati tko je Schumacher, što znači pole position i zašto se nedjeljni ručak prilagođava terminu utrke. Danas je dovoljno otvoriti Netflix. Drive to Survive doveo je Formulu 1 do publike koja možda prije nije znala ni koliko vozača stoji na gridu, a danas ima omiljenog vozača i svađa se oko toga tko zaslužuje mjesto u Ferrariju.

Serija nije pokazala samo ono što se događa na stazi, već sve ono što inače ne vidimo. Pregovore, svađe, prijateljstva, promjene momčadi i pritisak koji dolazi s cijelim sportom. Vozači su prestali biti samo ljudi koje vidimo s kacigom u bolidu i dobili osobnost. Odjednom imamo favorite, negativce i one za koje navijamo samo zato što su nam simpatični.

I tu je vjerojatno najveća čar Drive to Survivea. Ne moraš odmah znati što su DRS, undercut ili degradacija guma. Prvo ćeš odabrati omiljenog vozača, a onda ćeš već nekako završiti na Googleu pokušavajući shvatiti zašto svi toliko pričaju o gumama.

Izvor: Pixabay

Naravno, serija je poznata i po tome da voli malo drame. Montaža ponekad napravi rivalstvo tamo gdje ga baš i nema, napeta glazba pojavi se i kada situacija možda nije toliko napeta, a neke priče dobiju puno više prostora nego što bi dobile tijekom običnog prijenosa. Ali očito funkcionira.

Formula 1 danas više nije samo nedjeljna utrka. Vozače pratimo na TikToku i Instagramu, gledamo njihove intervjue, outfite i prijateljstva, a paddock je postao mjesto na kojem nije čudno vidjeti najveće celebrityje. F1 je polako izašla iz isključivo sportskog svijeta i ušla u pop kulturu.

Na kraju, bolidi se i dalje samo pokušavaju što brže vrtjeti u krug. Razlika je u tome što ih sada prati publika koja možda nikada ne bi pogledala utrku da prvo nije pogledala Netflix.

I sve je počelo s jednom serijom koja je shvatila da iza dvadeset bolida postoji barem dvadeset dobrih priča.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
Event management komunikacijske vještine Ljudi Network

Event kao mjesto za „networkanje“

Rijetko ga promatramo kao igralište za odrasle dok nam ne postane zabavno, a onda počinje upoznavanje.

„Odi i upoznaj se!“ riječi su koje smo čuli sto puta, pogotovo u PR svijetu. LinkedIn, Instagram, Facebook, sve su to ok alati za upoznati nove ljude, bez obzira radi li se o poslovnoj suradnji, prijateljstvu ili pak traženju partnera. Ali realno, ništa neće nadmašiti dobar event. Razlika je u tome što na eventu odmah vidiš reakciju, energiju i dojam koji ostavljaš, a to je u PR-u sve.

Event je kao igralište za odrasle, koncepti su jako slični. To je mjesto za upoznati ljude, mjesto gdje ideje lete i gdje se donose nove životne odluke. Jednostavno pitanje poput „Kako ti se svidio ovaj panel?“ može završiti s: „Hej, tražimo baš nekoga poput tebe!“

Za PR studente, event je uvertira u sve ono što dolazi. Prvi kontakt, prvi internship, prvi posao ili pak suvlasnik tvoje buduće firme može proizaći iz tog prvog rukovanja. Naravno, ulazak u prostoriju punu ljudi koji znaju više od tebe može biti stresan. Osjećaš se kao prvi dan faksa, svi nešto pričaju, svi djeluju samouvjereno, a ti se pitaš gdje da staneš i s kim započeti razgovor. Neka te ne bude strah što si možda najmlađa osoba tamo, s razlogom je tako i svi su jednom bili gdje si ti sada.

Najgore što možeš napraviti je stajati sa strane i praviti se da je nešto zanimljivo na mobitelu. Pogled gore, ono zanimljivo su ljudi oko tebe. Postavi pitanje, prokomentiraj, nasmij se. PR-ovci vole pričati, bitno je znati to iskoristiti.

Paneli, pauze za kavu, čak i red za garderobu su sve prilike za chitchat. Ne gledaj event kao obavezu, već kao priliku, jer često onaj najbolji dio eventa nije ono što je na rasporedu, nego ono između. Upravo u tim “među-trenucima” ljudi su najopušteniji i najotvoreniji za razgovor.

I mali savjet: nakon eventa, javi se ljudima kojima si pružio/la ruku. Kratka LinkedIn poruka ili zahtjev na Instagramu može napraviti veliku razliku. Networking počinje na eventu, ali ne završava tamo. Nije bitno samo upoznavanje, već i održavanje odnosa jer se tako gradi povjerenje, a bez njega nema dobrog PR-a.

Autorica: Tea Kolar