Kategorije
Event management komunikacijske vještine Ljudi Network

Event kao mjesto za „networkanje“

Rijetko ga promatramo kao igralište za odrasle dok nam ne postane zabavno, a onda počinje upoznavanje.

„Odi i upoznaj se!“ riječi su koje smo čuli sto puta, pogotovo u PR svijetu. LinkedIn, Instagram, Facebook, sve su to ok alati za upoznati nove ljude, bez obzira radi li se o poslovnoj suradnji, prijateljstvu ili pak traženju partnera. Ali realno, ništa neće nadmašiti dobar event. Razlika je u tome što na eventu odmah vidiš reakciju, energiju i dojam koji ostavljaš, a to je u PR-u sve.

Event je kao igralište za odrasle, koncepti su jako slični. To je mjesto za upoznati ljude, mjesto gdje ideje lete i gdje se donose nove životne odluke. Jednostavno pitanje poput „Kako ti se svidio ovaj panel?“ može završiti s: „Hej, tražimo baš nekoga poput tebe!“

Za PR studente, event je uvertira u sve ono što dolazi. Prvi kontakt, prvi internship, prvi posao ili pak suvlasnik tvoje buduće firme može proizaći iz tog prvog rukovanja. Naravno, ulazak u prostoriju punu ljudi koji znaju više od tebe može biti stresan. Osjećaš se kao prvi dan faksa, svi nešto pričaju, svi djeluju samouvjereno, a ti se pitaš gdje da staneš i s kim započeti razgovor. Neka te ne bude strah što si možda najmlađa osoba tamo, s razlogom je tako i svi su jednom bili gdje si ti sada.

Najgore što možeš napraviti je stajati sa strane i praviti se da je nešto zanimljivo na mobitelu. Pogled gore, ono zanimljivo su ljudi oko tebe. Postavi pitanje, prokomentiraj, nasmij se. PR-ovci vole pričati, bitno je znati to iskoristiti.

Paneli, pauze za kavu, čak i red za garderobu su sve prilike za chitchat. Ne gledaj event kao obavezu, već kao priliku, jer često onaj najbolji dio eventa nije ono što je na rasporedu, nego ono između. Upravo u tim “među-trenucima” ljudi su najopušteniji i najotvoreniji za razgovor.

I mali savjet: nakon eventa, javi se ljudima kojima si pružio/la ruku. Kratka LinkedIn poruka ili zahtjev na Instagramu može napraviti veliku razliku. Networking počinje na eventu, ali ne završava tamo. Nije bitno samo upoznavanje, već i održavanje odnosa jer se tako gradi povjerenje, a bez njega nema dobrog PR-a.

Autorica: Tea Kolar

Kategorije
Brand Društvene mreže Imidž Isprobaj mediji

Buzz stiže u Šibenik: nova destinacija za ljubitelje tenisica i streetweara.

Izvor: fotografija autorice

Šibenik je grad koji posljednjih godina sve više dobiva sadržaje namijenjene mlađoj publici. Uz kafiće, restorane i turističku ponudu, važan dio gradske ponude postaje i moda. Zato otvaranje nove Buzz trgovine u Šibeniku predstavlja zanimljivu novost za sve one koji prate tenisice, streetwear i urbanu modu.

Buzz je poznat po ponudi popularnih sportskih i lifestyle brendova, a dolazak trgovine u Šibenik znači da ljubitelji takvog stila više ne moraju odlaziti u druge gradove kako bi pronašli određene modele i kolekcije.

Otvaranje trgovine nije samo pitanje novog prodajnog prostora. Za brend je to prilika da postane dio lokalne zajednice i da izravnije komunicira sa svojim kupcima. Posebno kod mlađe publike, kupovina danas nije samo pronalazak proizvoda. Važni su izgled trgovine, iskustvo, društvene mreže i način na koji se brend obraća svojim kupcima.

Upravo tu Šibenik može biti zanimljivo tržište. Grad tijekom ljeta ima velik broj turista, ali istovremeno ima i svoju stalnu lokalnu publiku. Za trgovinu koja se temelji na urbanom stilu to znači mogućnost komunikacije s različitim skupinama kupaca.

Društvene mreže pritom imaju važnu ulogu u promociji otvaranja. Fotografije novog prostora, najave otvaranja, proizvodi i sadržaj koji stvaraju sami kupci mogu dodatno povećati interes. Posebno je važno da komunikacija bude prilagođena lokalnoj publici, a ne samo klasično oglašavanje proizvoda.

Za Šibenik je otvaranje novog brenda zanimljivo i zato što pokazuje kako se mijenja ponuda grada. Mladi sve više traže mjesta i trgovine koje odgovaraju njihovom načinu života i stilu. Nova trgovina zato može biti više od mjesta za kupovinu – može postati dio gradske modne i društvene scene.

Bez obzira na to hoće li netko u Buzz doći po nove tenisice, odjeću ili samo pogledati ponudu, dolazak novog brenda u grad uvijek donosi nešto novo. A za Šibenik, koji se sve više razvija kao moderan i turistički grad, takvi sadržaji postaju dio njegove svakodnevne priče.

Autorica: Maja Čogelja

Kategorije
Event management

Iza savršenog događaja je PR posao koji publika ne vidi

Koncert, festival, konferencija ili svečano otvorenje publici često izgledaju jednostavno – dođu gosti, uključe se kamere i program počinje. Međutim, iza događaja koji traje samo nekoliko sati mogu stajati dani ili čak mjeseci komunikacije i organizacije. Velik dio tog posla pripada upravo PR-u.

Sve počinje prije dolaska gostiju

PR događaja ne počinje kada se otvore vrata. Prije toga potrebno je zainteresirati javnost, kontaktirati medije, pripremiti najave i osmisliti komunikaciju na društvenim mrežama.

Ako su prisutni novinari, influenceri ili poznate osobe, potrebno je organizirati akreditacije, fotografiranje i prostor za izjave. Cilj je da događaj ne privuče pažnju samo ljudi koji su fizički prisutni, nego i mnogo šire publike.

Što ako nešto pođe po zlu?

Ni najbolji plan ne može predvidjeti baš sve. Izvođač može kasniti, tehnički problemi mogu zaustaviti program, a neočekivana situacija može u nekoliko minuta završiti na društvenim mrežama.

Tada PR tim mora brzo odlučiti što komunicirati i na koji način. Pravovremena i jasna informacija može spriječiti glasine i pokazati publici da organizatori imaju situaciju pod kontrolom.

Događaj završava, komunikacija ne

Gašenjem svjetla posao nije gotov. Fotografije, videozapisi, izjave i objave nakon događaja mogu produžiti njegov život još danima. Upravo sadržaj koji se dijeli nakon završetka često oblikuje dojam ljudi koji tamo uopće nisu bili.

Uspješan događaj zato nije samo ono što se događa na pozornici. Iza fotografija, medijskih članaka i objava koje publika vidi nalazi se velik komunikacijski posao.

Kada je PR dobro odrađen, publika ga možda neće ni primijetiti – ali će zapamtiti događaj.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
Brand Marketing

Prvi dojam se računa: uloga dizajna u PR komunikaciji

Prvi dojam stvaramo u samo nekoliko trenutaka, a slično vrijedi i za brendove. Prije nego što pročitamo poruku, upoznamo proizvod ili saznamo priču neke tvrtke, primijetit ćemo njezine boje, logo, fotografije i cjelokupan izgled. Upravo zato dizajn nije samo pitanje estetike – on je važan dio PR komunikacije.

Vizual govori prije riječi

Boje i vizualni elementi mogu utjecati na način na koji publika doživljava brend. Plava se često povezuje s povjerenjem i sigurnošću, zelena s prirodom, dok crvena privlači pažnju i ostavlja snažan dojam.

Zbog toga PR poruka nije samo ono što piše u objavi ili priopćenju. Fotografija na Instagramu, izgled web-stranice ili dizajn plakata također komuniciraju određenu poruku i stvaraju sliku o brendu.

Prepoznatljivost se gradi dosljednošću

Najuspješniji vizualni identiteti često su oni koje možemo prepoznati bez čitanja naziva brenda. Određena kombinacija boja, stil fotografija ili karakterističan oblik mogu biti dovoljni da odmah znamo o kome je riječ. To je posebno važno na društvenim mrežama, gdje svakodnevno prolazimo kroz velik broj objava. Dosljedan dizajn pomaže brendu da se izdvoji i da ga publika lakše zapamti.

Novi izgled, nova PR priča

Promjena logotipa ili vizualnog identiteta može postati i velika tema u javnosti. Publika se veže uz poznati izgled pa redizajn često izaziva komentare, usporedbe i rasprave na društvenim mrežama.

Zato promjena dizajna nije samo posao dizajnera. Način na koji će novi izgled biti predstavljen i objašnjen publici također je PR zadatak.

Dobar dizajn i dobar PR na kraju imaju sličan cilj – privući pažnju, prenijeti jasnu poruku i ostaviti dojam koji će publika zapamtiti. Jer ponekad je upravo ono što prvo vidimo razlog zbog kojeg poželimo saznati više.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
Brand Content digitalna komunikacija

Može li jedan TikTok promijeniti sudbinu brenda?

Dovoljan je jedan video, nekoliko sekundi i pravi trenutak da proizvod za koji jučer gotovo nitko nije znao danas postane tema cijelog interneta. TikTok je promijenio način na koji se sadržaj širi, a time je otvorio potpuno nove mogućnosti i za odnose s javnošću.

Kada publika odradi promociju

Posebnost TikToka je u tome što viralna priča ne mora uvijek krenuti od samog brenda. Ponekad korisnik spontano snimi proizvod, iskustvo ili zanimljivu situaciju, a ostali počnu dijeliti video i stvarati vlastite verzije.

Za PR stručnjake takav trenutak može biti velika prilika. Umjesto klasične reklame, proizvod dobiva preporuku koja publici djeluje prirodnije i autentičnije.

Viralnost se ne može potpuno planirati

Brendovi mogu pratiti trendove i stvarati sadržaj prilagođen TikToku, ali nitko ne može garantirati milijune pregleda. Upravo je nepredvidivost dio privlačnosti ove platforme.

Zato je važno znati prepoznati trenutak. Ako neki sadržaj vezan uz brend počne privlačiti pozornost, dobra PR reakcija može dodatno proširiti priču. Previše isplanirana ili zakašnjela reakcija, s druge strane, može djelovati neprirodno.

Više od milijun pregleda

Viralni video može donijeti ogromnu vidljivost, ali broj pregleda nije jedino mjerilo uspjeha. Važnije je što će publika nakon toga misliti o brendu i hoće li interes trajati duže od jednog trenda.

TikTok je tako postao mnogo više od aplikacije za zabavu. Za PR predstavlja prostor u kojem se reputacija, popularnost i odnos s publikom mogu promijeniti nevjerojatnom brzinom.

Ponekad je za početak velike PR priče zaista dovoljan samo jedan TikTok.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
PRiroda i okoliš

Od jednog hashtaga do stvarne promjene: kako PR može pomoći PRirodi?

Zaštita prirode više nije tema rezervirana samo za ekološke organizacije. Klimatske promjene, onečišćenje mora, nestanak šuma i prekomjerna uporaba plastike svakodnevno se pojavljuju u medijima i na društvenim mrežama. No kako od informacije koju ljudi samo pročitaju doći do poruke koja će ih zaista potaknuti na djelovanje? Upravo tu važnu ulogu može imati PR.

Dobra priča može pokrenuti ljude

Brojke i statistike važne su, ali publici često ostaju apstraktne. PR može složene ekološke probleme pretvoriti u priče koje su ljudima razumljive i bliske.

Fotografija onečišćene plaže, priča o ugroženoj životinjskoj vrsti ili video volontera koji čiste šumu mogu privući pozornost puno brže od dugog izvještaja. Kada se ljudi emocionalno povežu s problemom, veća je mogućnost da će o njemu govoriti, podijeliti objavu ili se uključiti u akciju.

Društvene mreže kao glas prirode

Instagram, TikTok i druge platforme omogućile su ekološkim inicijativama da njihove poruke dođu do velikog broja ljudi bez tradicionalnih medija. Dobro osmišljena kampanja, zanimljiv hashtag ili suradnja s poznatim osobama mogu lokalnu akciju pretvoriti u temu o kojoj govori puno šira javnost.

Ipak, cilj dobrog PR-a nije samo prikupiti lajkove. Najuspješnija komunikacija trebala bi ljude potaknuti na konkretan korak – volontiranje, recikliranje, donaciju ili promjenu svakodnevnih navika.

Od poruke do promjene

PR sam po sebi neće očistiti more niti zasaditi šumu, ali može učiniti nešto izuzetno važno – privući pozornost ljudi koji to mogu napraviti.

Kada dobra komunikacija poveže pravi problem s pravom publikom, jedna objava može postati početak mnogo veće promjene. Ponekad je upravo dobro ispričana priča prvi korak prema tome da priroda dobije glas koji će javnost zaista čuti.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
Influenceri PR svijet

Kad influencer postane problem: gdje završava suradnja, a počinje PR kriza?

Influenceri su postali važan dio komunikacije mnogih brendova. Jedna objava može proizvod približiti tisućama ljudi, stvoriti interes i povećati prepoznatljivost. No ista ta osoba može preko noći postati i reputacijski problem.

Brend ne bira samo broj pratitelja

Velik broj pratitelja ne znači automatski i dobru suradnju. Kada brend odabere influencera, publika ga počinje povezivati s vrijednostima i imidžem tog brenda.

Problem nastaje kada influencer objavi neprimjeren sadržaj, uđe u javni sukob ili napravi nešto što izazove negativne reakcije. Kritike tada često više nisu usmjerene samo prema influenceru. Publika počinje postavljati pitanje: zašto upravo ta osoba predstavlja ovaj brend?

Kako treba reagirati?

Ignoriranje problema može ostaviti dojam da brend podržava ponašanje influencera. S druge strane, prebrzo prekidanje suradnje bez dovoljno informacija također može izazvati kritike.

Zato PR tim mora procijeniti situaciju, pratiti reakcije javnosti i odlučiti kada je potrebno javno reagirati. Ponekad je dovoljno jasno se ograditi od određenog postupka, dok ozbiljnije situacije mogu zahtijevati prekid suradnje.

Dobra suradnja počinje prije prve objave

Najbolja zaštita od ovakvih kriza zapravo počinje prije potpisivanja suradnje. Brend bi trebao istražiti s kim se povezuje, kakav sadržaj osoba inače objavljuje i odgovara li njezin imidž vrijednostima koje želi komunicirati.

Influencer marketing zato nije samo pitanje popularnosti i dosega. Svaka suradnja utječe i na reputaciju. U PR-u ponekad nije najvažnije pronaći osobu koju prati najviše ljudi, nego onu s kojom brend želi biti povezan i kada se kamera ugasi.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
krizni PR

Kada brend pogriješi: može li dobar PR spasiti reputaciju?

Jedna pogrešna odluka danas može postati viralna u nekoliko minuta. U trenutku kada se društvene mreže napune kritikama, PR više nije samo promocija – postaje jedan od ključnih alata za očuvanje reputacije.

Zamislite situaciju: otvorite TikTok ili Instagram i gotovo svi pričaju o istom brendu. Ali ne zato što je predstavio odličan proizvod ili kampanju. Dogodio se skandal.

Komentari se gomilaju, korisnici dijele snimke, mediji preuzimaju priču, a brend još uvijek šuti.

Upravo u takvim trenucima vidi se koliko odnosi s javnošću zapravo mogu biti važni.

Jedan video dovoljan je za PR krizu

Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji nastaju krizne situacije. Ono što bi nekada ostalo lokalna vijest danas se putem TikToka, Instagrama i drugih platformi može proširiti diljem svijeta.

Poznati primjer dogodio se 2017. godine kada je putnik nasilno uklonjen s leta United Airlinesa. Snimke incidenta brzo su se proširile internetom, a događaj je prerastao u ozbiljnu reputacijsku krizu. Kritike nije izazvao samo incident, već i početna reakcija kompanije.

Šutnja također šalje poruku

Kada nastane problem, brend možda nema odmah sve odgovore. Ipak, potpuna šutnja može dodatno pogoršati situaciju. Dok službena reakcija izostaje, korisnici komentiraju, dijele informacije i stvaraju vlastite zaključke.

Zato je u kriznoj komunikaciji važno reagirati pravovremeno, priznati problem i jasno objasniti što se poduzima.

Isprika nije dovoljna

Jedno „Žao nam je” neće automatski vratiti izgubljeno povjerenje. Publika očekuje odgovornost, ali i konkretne postupke koji pokazuju da je organizacija nešto naučila iz svoje pogreške.

PR ne može izbrisati ono što se dogodilo niti bi trebao služiti prikrivanju problema. Može pomoći brendu da objasni situaciju, preuzme odgovornost i postupno ponovno izgradi odnos s publikom.

Upravo zato se vrijednost dobrog PR-a možda najbolje vidi onda kada stvari krenu po zlu.

AUTOR: Ena Šardi

Kategorije
Odnosi s javnošću

Kad PR poruka postane kriza: kako sadržaj može spasiti ili narušiti reputaciju

Jedna objava može biti planirana danima, a ipak otvoriti problem u nekoliko minuta. U odnosima s javnošću to nije ništa novo, ali društvene mreže promijenile su brzinu kojom publika reagira. Zato krizna komunikacija danas nije samo pitanje toga što će organizacija reći, nego i kako će, gdje i u kojem trenutku to reći.

Kada se pojavi reputacijski problem, sadržaj više nije samo sadržaj. Svaka riječ, fotografija, naslov i odgovor u komentarima mogu postati dio javne slike o organizaciji.

FOTO: Swello/Unsplash

Krizni sadržaj nije obična objava

Kada nastane problem, PR tim ne može jednostavno uzeti postojeći predložak objave i promijeniti nekoliko rečenica. Krizna komunikacija traži drugačiji pristup.

Prije svega potrebno je razumjeti što se dogodilo. Je li riječ o pogrešnoj informaciji, nezadovoljstvu korisnika, neprimjerenoj objavi ili većem događaju koji je privukao pažnju javnosti?

Tek nakon toga treba odlučiti koji je komunikacijski kanal najprikladniji.

Brzina ne znači objaviti bilo što

U kriznoj situaciji postoji veliki pritisak da se reagira odmah. Međutim, brzina bez provjere može napraviti dodatnu štetu.

Ako organizacija objavi netočnu informaciju, kasnija ispravka neće nužno poništiti prvi dojam.

Zato PR stručnjak mora pronaći ravnotežu između brzine i točnosti. Ako još nisu poznate sve informacije, može se komunicirati ono što je potvrđeno, a ostatak ostaviti za kasniju objavu.

Komentari su također dio komunikacije

Krizna komunikacija ne završava klikom na “Publish”.

Nakon objave dolaze komentari, pitanja i reakcije. Upravo oni mogu pokazati je li publika razumjela poruku ili je nastao novi problem.

Zato nije dovoljno napisati službenu objavu i zatim nestati iz razgovora. Ako korisnici postavljaju pitanja, PR tim mora procijeniti na koja pitanja treba odgovoriti javno, a koja zahtijevaju individualnu komunikaciju.

Naslov ne smije stvarati dodatnu dramu

U kriznoj komunikaciji posebno je važno kako je članak naslovljen.

Naslov poput “Moramo vam nešto objasniti” može zvučati dramatično, ali čitatelju zapravo ne govori ništa.

Puno je korisnije odmah naznačiti temu. Čitatelj tada zna što otvara, a organizacija pokazuje da nema potrebu skrivati osnovnu informaciju iza nejasnog naslova.

Reputacija se ne popravlja jednom objavom

Jedna objava rijetko može riješiti reputacijski problem.

Reputacija se gradi kroz više komunikacijskih dodirnih točaka: objave, odgovore na komentare, vizuale, medijske nastupe i postupke organizacije nakon same krize.

Ako organizacija govori jedno, a radi drugo, publika će to prije ili kasnije primijetiti. Zato kvalitetan krizni sadržaj mora biti promišljen prije objave, ali i praćen nakon nje.

Upravo je to jedna od najvažnijih lekcija content managementa: objava nije kraj procesa. Klik na “Publish” samo znači da je sadržaj postao dostupan publici. Tek tada počinje stvarna komunikacija.

Kategorije
Brand Content digitalno doba Društvene mreže Marketing

Može li se spontanost isplanirati?

Spontanost bi po definiciji trebala nastati slučajno. Bez scenarija, bez pripreme i bez razmišljanja o tome kako će izgledati drugima. Ipak, pogledamo li današnji marketing, čini se da je upravo spontanost postala nešto što se pažljivo planira. „Slučajan” trenutak, prirodna reakcija ili neobavezna objava često iza sebe imaju strategiju, raspored i cijeli tim ljudi.

Danas publika sve manje želi gledati klasičnu reklamu. Želimo sadržaj koji izgleda kao da je nastao usput, preporuku koja zvuči kao da dolazi od prijatelja i brend koji se ponaša kao da je dio našeg svakodnevnog života. Zato marketing sve više pokušava izgledati kao nešto što nije marketing. Problem nastaje kada ta spontanost postane toliko isplanirana da prestane djelovati spontano.

Influencer koji „slučajno” pokaže proizvod, video koji izgleda kao da je snimljen u jednom pokušaju ili brend koji savršeno tempira svoju reakciju na neki događaj možda djeluju prirodno, ali iza njih često stoje brojne pripreme. Svaka riječ može biti dogovorena, svaki kadar promišljen, a trenutak objave precizno određen. Publika možda ne zna što se događalo iza kulisa, ali vrlo često osjeti kada nešto nije prirodno.

Upravo zato autentičnost postaje jedna od najvrjednijih stvari u modernoj komunikaciji. Ljudi više ne traže nužno savršenstvo. Privlače ih nesavršen kadar, iskrena reakcija, pogreška ili trenutak koji nije potpuno kontroliran. Paradoks je u tome što se čak i takvi trenuci danas mogu pretvoriti u dio strategije.

To ipak ne znači da planiranje uništava autentičnost. Dobar marketing ne mora biti potpuno spontan da bi djelovao iskreno. Strategija može stvoriti okvir, ali ne može u potpunosti predvidjeti reakciju publike. Upravo u tom prostoru između plana i stvarnog trenutka nastaje komunikacija koja djeluje živo.

Zato pitanje možda nije može li se spontanost isplanirati, nego koliko je planiranja potrebno da bi nešto izgledalo neplanirano. Najbolji marketing možda nije onaj koji uspije savršeno odglumiti spontanost, nego onaj koji ostavi dovoljno prostora da se ona zaista dogodi. Jer publika može prepoznati dobru kampanju, ali još uvijek najbolje reagira na nešto što djeluje stvarno.

AUTOR: MIHAELA BATURINA