Kategorija: PR svijet

Kategorije
Društvene mreže Emocije Ljudi PR svijet

FOMO efekt (strah od propuštanja) u marketingu

"FOMO" u oblačićima na svijetloj pozadini
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije

U suvremenom digitalnom okruženju potrošači su svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, oglasa i ponuda. Zbog toga marketinški stručnjaci sve češće koriste psihološke strategije kako bi privukli pažnju i potaknuli kupnju. Jedna od najpoznatijih strategija je FOMO efekt odnosno strah od propuštanja, a riječ je o osjećaju da bismo mogli izgubiti vrijednu priliku ako ne reagiramo odmah.

FOMO efekt u marketingu najčešće se koristi kroz ograničene ponude i vremenski osjetljive akcije, npr. uključuju poruke poput “ponuda vrijedi još danas”, “ograničena količina” ili “još samo nekoliko proizvoda dostupno”. Takve poruke stvaraju osjećaj hitnosti i potiču potrošače na brzu odluku. Osim toga, društvene mreže dodatno pojačavaju ovaj efekt jer korisnici stalno prate tuđe aktivnosti, kupnje i iskustva.

Važan element FOMO efekta je njegova povezanost s emocijama. Umjesto racionalnog razmišljanja, potrošači reagiraju impulzivno kako ne bi propustili priliku. To marketing čini učinkovitijim jer se temelji na ljudskoj potrebi za pripadanjem i sigurnošću.

Ipak, pretjerano korištenje ove strategije može izazvati nepovjerenje kod potrošača. Ako se osjećaju manipulirano, mogu izgubiti interes za brend. Zato je važno koristiti FOMO umjereno i odgovorno.

Zaključno, FOMO efekt je snažan alat koji, ako se pravilno koristi, može povećati prodaju i angažman, ali zahtijeva pažljivo balansiranje između utjecaja i etike.

AUTOR: LOVRO ČABRAJA

Kategorije
Brand Emocije Ljudi PR svijet

PSIHOLOGIJA PR-A

Mozak na kojem piše "PR" na bijeloj pozadini
Izvor: generirano uz pomoć umjetne inteligencije
Zašto ljudi (ne) vjeruju brendovima?

Jesmo li se ikada zapitali zašto bez ikakvog problema kupujemo od jednog brenda, a drugi nam djeluje neprivlačno ili sumnjivo, iako se možda radi o istom proizvodu? Zašto nekim brendovima vjerujemo bez puno razmišljanja, dok druge ignoriramo ili im čak aktivno ne vjerujemo?

U čemu je kvaka i što se krije iza uspješnog brenda? Ovdje u pitanje ne dolaze niti kvaliteta niti cijena, već nešto puno dublje, a to su emocije i potreba za sigurnošću.

Kada govorimo o donošenju odluku pri kupnji nekog proizvoda, ljudi ih ne donose isključivo na racionalnoj razini, već veliku ulogu igraju emocije. Emocionalna povezanost ovdje je ključ u izgradnji povjerenja brenda s potrošačima. Brendovi koji pričaju priče pokazuju „ljudsko lice“ i povezuju se s vrijednostima potrošača. Jednom kada se potrošač emocionalno veže za brend, povjerenje postaje jače i dugotrajnije. Osim toga, ljudi često izbjegavaju rizik, osobito kada se radi o kupnji. U tom kontekstu, brend djeluje kao garancija i pruža osjećaj sigurnost. Pričanje priče, uspješna emocionalna povezanost i osjećaj sigurnosti upravo su posao dobrog PR-a.

S druge strane, ako brend ne uspije ponuditi potrošačima emocionalnu povezanost i osjećaj sigurnosti, dolazi do nepovjerenja.  Jedan od razloga za nedostatak emocionalne povezanosti i osjećaja sigurnosti svakako je nedostatak autentičnosti. Ako komunikacija brenda djeluje neiskreno, umjetno ili isforsirano, stvara se barijera te se umjesto povezanosti javlja dojam da brend samo pokušava nešto prodati, bez stvarne brige za potrošača. Još jedan od razloga nedostatka povezanosti i sigurnosti svakako je površna komunikacija. Površna i plitka komunikacija nema stvarne vrijednosti za potrošače. Ovakva komunikacija predstavlja brend u najboljem mogućem svijetlu, ali ne gradi stvarno razumijevanje, povjerenje i odnos s potrošačima.

Emocionalna povezanost brenda gradi se pričanjem priče, a upravo ta povezanost stvara osjećaj sigurnosti i povjerenje u određeni brend.

AUTOR: LUCIJA LONČAR

Kategorije
PR svijet studenti život Zagreb

Fakulteti postaju brendovi koje studenti žele upisati

Prikaz slike na temu Fakulteti postaju brendovi koje studenti žele upisati
Izvor: Ai

U današnjem visoko konkurentnom obrazovnom okruženju, visoka učilišta sve više ulažu u odnose s javnošću (PR) kako bi se diferencirala i privukla kvalitetne studente. Nije više dovoljno ponuditi kvalitetan studij, ključno je znati kako ga iskomunicirati ciljanoj publici.

Autentične priče koje stvaraju povjerenje

Jedan od najučinkovitijih PR alata su stvarne priče studenata i alumnija. Kroz intervjue, blogove i video sadržaj, institucije prikazuju konkretne uspjehe i iskustva. Takav pristup gradi vjerodostojnost i omogućuje budućim studentima da se lakše zamisle u toj ulozi.

Digitalni PR i suradnje

Suradnja s medijima i digitalnim kreatorima sadržaja postaje standard. Objave o projektima, nagradama ili inovacijama povećavaju vidljivost, dok influenceri dodatno približavaju instituciju mlađoj publici.

Društvene mreže kao produžetak kampusa

Platforme poput Instagram i TikTok omogućuju kontinuiranu komunikaciju s publikom. Kroz dinamičan sadržaj, “behind-the-scenes” objave i interaktivne formate poput live prijenosa ili Q&A sesija, sveučilišta stvaraju osjećaj zajednice i dostupnosti.

Konzistentan vizualni identitet

Prepoznatljiv brend igra veliku ulogu u percepciji institucije. Od logotipa i boja do načina komunikacije. Sve mora biti usklađeno. Jasno definiran identitet pomaže u stvaranju profesionalnog dojma i dugoročne prepoznatljvosti.

Iskustveni marketing kroz događanja

Dani otvorenih vrata, radionice i predavanja za srednjoškolce pružaju priliku za neposredno iskustvo.
Upravo taj osobni kontakt često ima najveći utjecaj na konačnu odluku o upisu.

AUTOR: SLAVKA JELENA KAHLINA

Kategorije
Event management PR svijet Skin care Trend Zagreb

Dolazak Sephore u Zagreb – primjer stvaranja hypea prije velikog otvorenja

Slika s logom Sephore, mjestom i datumom izlaska poslovnice
Izvor: djelo autora

Najava dolaska Sephore u Zagreb jedan je od najzanimljivijih događaja u beauty industriji posljednjih godina. Iako se trgovina još nije otvorila, već se sada može primijetiti veliki interes javnosti i medija, što ovaj primjer čini zanimljivim i iz PR perspektive.

Dolazak poznatog beauty brenda Sephora u Zagreb, posljednjih mjeseci, izazvalo je veliko uzbuđenje među ljubiteljima kozmetike. Otvorenje prve Sephora trgovine najavljeno je za 23. travnja u City Center One East u Zagrebu, a vijest o tome vrlo brzo se proširila među ljudima.

Sephora je jedan od najpoznatijih svjetskih beauty lanaca, a njezin dolazak u Hrvatsku dugo se iščekivao. Trgovina u Zagrebu prostirat će se na oko 220 kvadratnih metara i nudit će širok asortiman poznatih svjetskih brendova dekorativne i preparativne kozmetike, parfema i proizvoda za njegu kose. Posebno je zanimljivo to što će neki od tih brendova po prvi put biti dostupni u Hrvatskoj, zbog čega je interes publike još veći.

Iz PR perspektive, zanimljivo je primijetiti kako se interes za Sephoru počeo stvarati puno prije samog otvorenja. Informacije o dolasku trgovine brzo su se pojavile na portalima i društvenim mrežama, a mnogi već komentiraju i dijele svoja očekivanja; od pitanja koji će brendovi biti dostupni do toga hoće li biti posebnih ponuda na dan otvorenja. Upravo takav „hype“ oko nekog brenda često je cilj dobre PR strategije.

Osim same prodaje proizvoda, Sephora je poznata i po tome što naglasak stavlja na iskustvo kupnje. U trgovini će se nalaziti i tzv. Beauty Hub, prostor u kojem kupci mogu isprobavati proizvode i dobiti savjete stručnjaka. Takav pristup pokazuje kako danas kupnja više nije samo odlazak u trgovinu, nego i svojevrsno iskustvo koje kupci žele doživjeti.

Na kraju, može se reći da dolazak Sephore nije samo otvaranje nove trgovine, nego i dobar primjer kako se uz pravilnu komunikaciju može stvoriti interes i prije samog otvorenja. Ovakvi primjeri pokazuju koliko je važno dobro planirati komunikaciju i uključiti publiku u priču već od samog početka.

AUTOR: PAOLA PERŠIĆ

Kategorije
Društvene mreže PR svijet

5 pogrešaka koje brendovi rade na društvenim mrežama

Kolaž s prikazima pogrešaka na društvenim mrežama
Izvor: djelo autora

Kad gledamo profile poznatih brendova na društvenim mrežama, često nam se čini kao da je sve savršeno – lijepe fotografije, zanimljivi videi i uvijek pozitivni komentari. Međutim, iza tog “savršenog” izgleda često se kriju i pogreške koje mogu utjecati na imidž brenda.

PRETJERANO OBJAVLJIVLJANJE REKLAMNOG SADRŽAJA

Ako je svaki post usmjeren samo na prodaju proizvoda, publika vrlo brzo izgubi interes. Ljudi na društvene mreže dolaze zbog zabave i zanimljivog sadržaja, a ne samo zbog reklama. Zato je važno pronaći dobar balans između promotivnog i zabavnog sadržaja kako bi publika ostala zainteresirana.

IGNORIRANJE KOMENTARA I PORUKA

Društvene mreže služe za komunikaciju pa je zato važno odgovarati na pitanja, komentare i kritike. Kada brend ignorira publiku, publika može steći dojam da ih brend ne cijeni. Brza i ljubazna komunikacija može značajno poboljšati odnos između brenda i njegovih korisnika.

NEDOSLJEDNO OBJAVLJIVLJANJE

Ako brend objavljuje vrlo rijetko ili bez jasnog plana, publika može izgubiti interes. Redovit i kvalitetan sadržaj pomaže u izgradnji odnosa s publikom i održavanju vidljivosti. Plan objava i unaprijed pripremljen sadržaj mogu pomoći brendu da ostanu dosljedni i organizirani.

NEISKREN SADRŽAJ

Današnja publika lako prepoznaje kada je sadržaj previše umjetan ili neautentičan. Ljudi više vole sadržaj koji djeluje stvarno i koji pokazuje “ljudsku stranu” brenda. Autentičnost danas ima veliku vrijednost jer publika želi osjećaj iskrenosti i povjerenja.

LOŠE REAGIRANJE NA KRITIKE

Umjesto ignoriranja ili brisanja komentara, važno je odgovoriti smireno i profesionalno. Na taj način brend pokazuje odgovornost, ozbiljnost i spremnost za komunikaciju.

Na kraju, može se reći da društvene mreže nude brojne mogućnosti za promociju ali istovremeno nose i određene izazove. Upravo zato razumijevanje publike i odgovorna komunikacija postaju ključni elementi uspješnog vođenja društvenih mreža.

AUTOR: PAOLA PERŠIĆ

Kategorije
Film Filmovi i serije Netflix PR svijet

Marketinške kampanje za filmove- Smile (2022.)

Isječci iz horror filma
Naziv: djelo autora

Marketinške kampanje su popularan i učinkovit način za promociju i stvaranje uzbuđenja za nadolazeće filmove. Njihova svrha je brz doseg do velike količine publike i stvaranje tenzije i isčekivanja da film izađe. Dobra marketinška kampanja gotovo uvijek zagarantira prodaju svih sjedala na promociji samog filma te na mnogim projekcijama nakon.

Odličan primjer takve kampanje proveden je uoči lansiranja horror filma ,,Smile”. ,, Smile”  se prvi put prikazao u javnosti 30. rujna 2022. godine, a kampanja je započela u lipnju 2022. godine. Kampanja započinje pojavljivanjem glumaca na NFL i MLB utakmicama te ,, Today Show-u”. Glumci su nosili žarko žute majice sa jasno naglašenim natpisom ,,Smile” i stajali u publici. Na trenutke su bili snimljeni kako se neprirodno smiju i gledaju u kameru davajući osjećaj hipnoze ili posjedanja. Ti prizori su se vrlo brzo proširili društvenim mrežama izazivajući osjećaj nelagode, sablasti i zbunjenosti u publici. Gotovo hladna i neljudska nasmijana lica ubrzo su mogla biti viđena na svim TV kanalima, na svim bitnim događajima te su se nasumično prikazivali na ulicama što je rezultiralo mnogim snimkama prolaznika i ubrzo postalo glavno pitanje diljem Amerike. Kako je vrijeme odmicalo i kako je sve više ljudi postavljalo svoje teorije i vodilo online diskusije ubrzo su shvatili da se radi o kampanji za film. Platformama poput Reddita, Tiktoka, Instagrama i Facebooka ubrzo su krenule kružiti objave ljudi vezanih iz kampanju je dosegao vrtoglavih 170 milijuna pregleda. CNN, Fox News, NY Post, TMZ, Entertainment Weekly, ESPN, USAToday, Sports Illustration objavljivali su članke čime se doseg povečao za dodatnih 100 milijuna. ,,Smile”  popeo na vrh ljestvice u Box Office-u te su u prvom vikendu projekcije osvarili profit od 30 milijuna dolara od prodaje ulaznica iako je budžet za film bio tek 17 milijuna. Projekcijama u ostatku svijeta ostvarili su profit od 216 milijuna.

Zaključno, marketinška kampanja je odličan način promocije horror fimova koji često imaju probleme sa promoviranjem i dosegom ciljane skupine. Kampanja za film ,,Smile” je jasan i odličan primjer dobro isplanirane, promišljene i odrađene kampanje koja ne krši nikakve zakone te se bez problema može prikazivati u javnosti što često biva problem za promocije ovog žanra.

AUTOR: CHIARA BANCALISKI

Kategorije
PR svijet

Koenigsegg kroz povijest

Crni auto na bijeloj pozadini s nazivom Koenigsegg.
Naziv: djelo autora

Koenigsegg Automotive još je jedna od kompanija koja se bavi proizvodnjom i prodajom super i hyper automobila. Osnovana 12. kolovoza 1993. godine u Švedskoj od strane Christian v. Koenigsegga čija obitelj ima dugačku povijest u praksi utrke konja. Uz ljubav prema konjima došla je i ljubav prema konjskoj snazi. Tu započinje cijela priča koju smo saznali sa Koenigseggove stranice u predstavljanju novog modela automobila ,,Sadiar’s spear”. Model automobila proizveden 2025. godine u spomen njihovom najboljem trkačkom konju koji je svoju zadnju trku otrčao 1976. godine.

Sami početci

Svoju priču Christian započinje otvaranjem tvrtke 1993. godine a tek 3 godine kasnije dovršava svoj prvi koncept automobila, a 1998. ga prvi put prikazuje javnosti. Koenigsegg CC kombinacija je superiornog McLarena F1, te je inspiriran Ferrarijem F40. Ni jedan model ovog prototipa nije prodan. 2002. godine na tržište izlazi Koenigsegg  CC8S koji je prvi prodani model. Uslijedili su idući modeli: CCR, CCX, CCGT,CCXR,CC850,GEMARA,JESKO APSOLUT,JESKO ATTACK, REGERA, AGERA R,S i RS.  Svi automobili proizvedeni su u svrhu visokih preformansi i pomicanjem granica te razbijanjem rekorda. Većinu modela pokreću legndarni V8 motori, najčešće sa mnogobrojnim ,,boost” sistemima kao što su twin-turbo ili supercharger. Iako variraju od 800 do 2,300 konjskih snaga automobili su neobično lagani zbog količine karbona od kojeg su izrađeni.

Teško dostupan prestiž

Koeingsegg ja znak luksuza i prestiža te prikaz višeg sloja društva. Ovu marku automobila ne može kupiti svatko iako si ga može priuštiti. Okvirna cijena jednog od automobila ove marke iznosi između 2 i 4 miliona dolara. No, kako bi si priuštili Koeingsegga, potrebno je dokazati da je osoba vrijedna posjedovanja ovog prestižnog vozila. Mnogi to postižu kolekcionarenjem egzotičnih automobila i time pokazuju svoje znanje i svoje poštovanje prema samoj autokulturi.

PR njihovog brenda prestižan je kao i sam brend. Na društvenim mrežama su vrlo aktivni. Prikazuju visokokvalitetne fotografije i videozapise svojim automobila te prikazuju fascinantne preformanse. Na Instagramu i Facebooku imaju iste objave, dok se na TikToku mogu vidjeti snimke vožnji. Njihova službena stranica ima brojne opcije. Priča priču o samom početku, ideju koja stoji iza svakog prototipa te temeljito objašnjava anatomiju svakog modela. Na kraju same stranice stoji slogan ,,The show must go on” što indicira kako u budučnosti možemo očekivati još brže i još bolje koji će ispisivati povijest.

AUTOR: CHIARA BANCALISKI

Kategorije
PR svijet

Zašto PR nema bolju PRiču?

Bijela pozadina s tekstom "Zašto PR nema bolju PRiču?".
Izvor: djelo autora
Struka koja gradi reputaciju drugih, ali ne uspijeva ispričati vlastitu priču

Paradoksalno, industrija koja se bavi oblikovanjem percepcije često sama o sebi komunicira nedovoljno jasno, uvjerljivo i zanimljivo. Dok brendovima pomaže izgraditi identitet i povjerenje, PR kao struka ostaje zarobljen u stereotipima o slanjima priopćenja, gašenju kriza ili odnosima s medijima. No stvarnost je puno kompleksnija i upravo tu nastaje problem.

Jedan od razloga leži u nevidljivosti rezultata. Dobar PR često znači da se ništa loše nije dogodilo. Kriza je spriječena, reputacija očuvana, poruka pravilno shvaćena. Međutim, kako ispričati priču o nečemu što se nije dogodilo? U svijetu koji nagrađuje spektakl i mjerljive rezultate, PR djeluje apstraktno i teško opipljivo.

Nevidljivost kao najveći izazov PR-a

Drugi problem je vlastita skromnost industrije. PR stručnjaci navikli su pričati priče klijenata, organizacija ili proizvoda. Rijetko stavljaju sebe u fokus. Time propuštaju priliku da educiraju javnost o stvarnoj vrijednosti svog rada, strateškom razmišljanju, upravljanju reputacijom i dugoročnom građenju odnosa.

U tom kontekstu važnu ulogu trebala bi imati i strukovna udruženja. Za razliku od PR industrije, neka druga zanimanja su kroz povijest sustavno radila na vlastitoj afirmaciji. Primjerice, liječnička i odvjetnička strukovna udruženja značajno su doprinijela jačanju ugleda i prepoznatljivosti svojih profesija. PR struka bi, slijedeći takav primjer, trebala aktivnije raditi na promociji vlastite vrijednosti i uloge u društvu.

Tu je i izazov digitalnog doba. Danas svi „rade“ PR, od influencera i brendova do pojedinaca na društvenim mrežama. Granice struke postaju mutne, a percepcija PR-a se pojednostavljuje. Umjesto da se istakne kao strateška funkcija, PR se često svodi na objave i vidljivost.

Ipak, rješenje postoji. PR treba početi primjenjivati vlastite principe na sebe. Više transparentnosti, konkretnih primjera i jasnih rezultata. Više storytellinga o stvarnim izazovima i uspjesima iza kulisa. Jer PR ima odličnu priču, samo je još nije dovoljno dobro ispričao.

AUTOR: MARKO LONČARIĆ

Kategorije
Influenceri PR svijet

Influenceri i PR

Martina Vuletić, Meri Goldašić, Marko Vuletić i Paula Sikirić.
Izvor: djelo autora
U današnje vrijeme vrlo često se dovodi u pitanje možemo li vjerovati svemu što influenceri promoviraju ili ne.

Tko su zapravo influenceri? Iako je velika većina najvjerojatnije upoznata s pojmom influencera možemo pretpostaviti da ipak ima i onih koji nisu. Naime, influenceri ili hrv. „utjecatelji“ u svijetu društvenih medija predstavljaju utjecajnu osobu koja je sposobna utjecati na odluke brojnih ljudi koji ih prate na društvenim mrežama. Taj utjecaj može, a i ne mora uvijek biti dobar.

S obzirom na to da su neizostavan dio PR-a i marketinga te s obzirom na to da je njihov posao između ostalog promoviranje proizvoda jako puno ljudi postaje skeptično kada je riječ o iskrenosti i etičnosti. Zašto promocija često nije potpuno iskrena? Jedan od glavnih razloga leži u samoj prirodi suradnje između influencera i brendova. Influenceri naravno primaju naknadu za promociju određenog proizvoda ili usluge, te iako mnogi nastoje zadržati autentičnost, činjenica je da financijski interes često ima značajnu ulogu u oblikovanju sadržaja koji dijele sa svojom publikom.

Osim toga postoji i pritisak tržišta. Konkurencija je sve veća, a potreba za zadržavanjem relevantnosti tjera ih da prihvaćaju različite suradnje, ponekad i s brendovima koje možda osobno ne bi ni odabrali. Iako mogu uspješno oblikovati stavove i ponašanje publike, granica između autentične preporuke i plaćene promocije često je nejasna.

Influenceri su vrijedan izvor informacija i preporuka, no važno je pristupiti njihovom sadržaju s određenom dozom kritičkog razmišljanja. Odgovornost ne leži samo na njima i brendovima, već i na samim pratiteljima koji trebaju razvijati medijsku pismenost i donositi informirane odluke. Važno je prepoznati razliku između iskrenih preporuka i sponzoriranog sadržaja, koji je često oblikovan marketinškim interesima.

AUTOR: PATRICIA PECOLAJ

Kategorije
Moda PR svijet Trend

Kako short-term attention span oblikuje trendove u modnoj industriji

Ilustracija žene s velikom vrećom za kupovinu i citat.
Izvor: djelo autora

Modna industrija danas nije samo predstavljanje odjeće, već snažan komunikacijski alat kroz koji brendovi grade identitet i odnos s publikom. Upravo zato short-term attention span ima sve veći utjecaj na način na koji brendovi komuniciraju. U svijetu gdje korisnici donose odluke u nekoliko sekundi, sadržaj mora biti brz, jasan i vizualno upečatljiv.

Brendovi se sve više okreću kratkim video formatima kako bi privukli pažnju. Primjerice, Jacquemus je postao prepoznatljiv po viralnim TikTok videima s minimalističkom estetikom i neobičnim prikazima torbi, dok Zara koristi brze, trendovski usklađene vizuale koji prate aktualne mikrotrendove. Prema istraživanju Forbesa, ovakav sadržaj potiče impulzivnu kupnju jer se odluke donose na temelju prvog dojma.

Osim toga, mikrotrendovi postaju ključni dio komunikacije. Trendovi koji nastaju na TikToku često traju svega nekoliko tjedana, što brendove prisiljava na stalnu prilagodbu sadržaja. McKinsey ističe kako upravo brzina izmjene trendova oblikuje suvremenu modnu industriju i smanjuje lojalnost potrošača.

U takvom okruženju pažnja postaje najvrjedniji resurs. Brendovi poput Sheina koriste konstantan priljev novog sadržaja i proizvoda kako bi zadržali interes publike. Prema analizi Forbesa , digitalni marketing danas se temelji na sposobnosti da se korisnika zadrži barem nekoliko sekundi, što direktno utječe na uspješnost kampanja.

Zaključno, short-term attention span ne mijenja samo komunikaciju, već i dinamiku cijele modne industrije. Brendovi koji se uspješno prilagode ovom tempu imaju veću šansu za vidljivost, ali i suočavaju se s izazovom održavanja autentičnosti u moru brzog sadržaja.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ