Kategorija: Emocije

Kategorije
Content DIGITALIZACIJA Društvene mreže Emocije Gastronomija hrana i piće Influencer trendovi 2025. Isprobaj komunikacijske vještine kultura Ljudi Marketing Oglašavanje Osobni imidž PR svijet PR u službi stvarne promjene Storytelling studenti život Turizam Uncategorized

Destinacijski PR na društvenim mrežama: Kako influenceri mijenjaju mapu svjetskih putovanja

PR, studenti, putovanja, turizam, influencer, marketing, komunikacija, promocija

Izvor: Pixabay

Kako DM i influenceri pretvaraju skrivene lokacije u globalne hit destinacije

Prošli tjedan proveo sam nekoliko dana u Palermu, gradu koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje na Instagram Reelsima i TikTok videima kao “skriveni mediteranski dragulj”. Upravo me to iskustvo navelo na razmišljanje o tome koliko društvene mreže danas oblikuju turističke trendove i koliko destinacijski PR ovisi o influencerima. Palermo je savršen primjer grada koji je od autentične, pomalo kaotične sicilijanske svakodnevice postao estetski ideal za digitalnu publiku željnu “autentičnih” putovanja.

Prije putovanja moj feed bio je prepun videa uskih ulica obasjanih toplim svjetlom, luksuznih rooftop terasa, savršeno aranžiranih cannola i kadrova lokalnih tržnica koje izgledaju gotovo filmski. Upravo je to snaga modernog turističkog PR-a – kroz influencere stvara emocionalnu privlačnost i osjećaj da određenu destinaciju moramo posjetiti odmah. Turističke zajednice i PR agencije danas pažljivo biraju kreatore sadržaja koji mogu manje razvikan grad pretvoriti u globalni trend. Palermo je očito prošao upravo taj proces. Nekada poznat uglavnom po svojoj povijesti i specifičnoj kulturi, danas se sve češće promovira kao nezaobilazna “Instagram destinacija”.

Gradovi poput Palerma

Ipak, boravak u gradu pokazao mi je i drugu stranu takve promocije. Na pojedinim lokacijama bilo je gotovo nemoguće fotografirati bez desetaka turista koji čekaju isti kadar koji su prethodno vidjeli na društvenim mrežama. Lokalne tržnice, koje bi trebale predstavljati autentičan dio života grada, često su djelovale kao scenografija prilagođena turistima. Upravo tu postaje vidljiv problem overtourisma – kada destinacija postane žrtva vlastite popularnosti. Gradovi poput Palerma dobivaju ekonomsku korist od povećanog broja posjetitelja, ali istovremeno gube dio svoje spontanosti i identiteta pod pritiskom masovnog turizma.

Posebno je zanimljiv odnos između autentičnosti i estetike na društvenim mrežama. Palermo na Instagramu izgleda gotovo savršeno: mirne ulice, romantični zalasci sunca i luksuzna mediteranska atmosfera. Stvarnost je ipak drukčija i mnogo kompleksnija – grad je živahan, bučan, prometan i ponekad kaotičan. Upravo ta nesavršenost daje mu karakter, ali ona često ostaje izvan kadra influencer kampanja. Problem nastaje kada turisti dolaze s nerealnim očekivanjima stvorenima kroz filtere i pažljivo montirane videe. Tada dolazi do razočaranja jer stvarni život destinacije ne može izgledati kao estetski uređena objava od petnaest sekundi.

Mislim da destinacijski PR danas nosi mnogo veću odgovornost nego prije. Influenceri i PR stručnjaci ne bi trebali stvarati samo vizualno privlačan sadržaj, nego i realističnu sliku destinacije koju promoviraju.

Palermo me upravo zbog svoje autentičnosti i energije oduševio više nego zbog “Instagram trenutaka”, ali pitanje je koliko će dugo grad moći zadržati taj identitet ako društvene mreže nastave pretvarati svaku lokalnu posebnost u globalni trend. Influencer marketing može uspješno promovirati turizam, ali bez odgovornog pristupa vrlo lako može uništiti upravo ono što destinaciju čini posebnom.

Autor: Ivan Čulina

Kategorije
Brand CELEBRITY Content Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Event management festivali glazba Imidž Influenceri Isprobaj Koncerti kultura Ljudi Marketing Održivost Pažnja Pop glazba pop kultura PR svijet PR u službi stvarne promjene studenti život Turizam Uncategorized

Kad festival postane brend jači od izvođača

INMUSIC, festival, event, PR, društvene mreže, turizam, koncert, doživljaji, komunikacija, studenti

Izvor: nekadašnje karte za festival, slika iz privatnog albuma

Zašto na neke festivale kupujemo kartu i prije nego što znamo tko nastupa?

Nekada se na festivale išlo isključivo radi glazbe. Čekao se točan datum, line up dobra analiza svega i tek tada se kupovala karta. Danas je situacija znatno drugačija. Postoje festivali za koje se karta kupuje dok se ne zna apsolutno ništa. To su festivali kojima si vjeran iz godine u godinu. Publika ima povjerenje u događaj i zato se vraća.

KAD ISKUSTVO POSTANE VAŽNIJE OD PROGRAMA

Jedan od najboljih primjera tog fenomena u Hrvatskoj je INmusic festival. Festival koji je godinama na istom prostoru, ista energija i ista prepoznatljiva festivalska atmosfera na Jarunu. Iz godine u godinu novi izvođači, ali publika ostaje ista, to povjerenje koje imaju prema tom festivalu se ne može mjeriti. Jer ljudi ne kupuju samo kartu već kupuju iskustvo koje već poznaju. Osjećaj ljeta, druženja, spontanih razgovara, prve ljubavi, fotografije za cijeli život i sami taj osjećaj da su dio nečega većeg. Festivali više ne prodaju samo glazbu, prodaju ono puno više a to su emocije.

PR SE MJERI LOJALNOŠĆU PUBLIKE

Iz komunikacijske perspektive ovo je veliki uspjeh koji jedan takav događaj može postići. Događaj koji se odvija od 2006.godine i publika mu se stalno vraća, to je uspjeh komunikacije s publikom, povjerenje koje su izgradili i reputaciju koju ostavlja iza sebe.

. INmusic nije prolazan događaj, on je stvorio reputaciju i to je razlika između njega i ostalih događaja. Svaka fotografija s festivala, svaki story, video, preporuka prijatelju su nastavak komunikacije. I tada više publika nije samo posjetitelj ona postane ambasador brenda. Možda je ovo najveća promjena današnje event industrije jer više nije toliko bitno tko nastupa nego kakav osjećaj kupujemo. Na kraju dana mi zapravo kupujemo doživljaj.

Kada festival postane dovoljno snažan da publika vjeruje tom doživljaju i prije nego što zna detaljan program, onda je jasno da iza toga ne stoji samo dobra organizacija nego povjerenje i dobro izgrađena komunikacija.

Autor: Vesna Crnčević

Kategorije
cjeloživotno obrazovanje Dani komunikacija Društvene mreže Emocije Isprobaj karijera Ljudi mentalno zdravlje Osobni imidž PR svijet prijateljstvo Storytelling studenti život Uncategorized

ODLUKA DA STUDIRAM U ČETRDESETIMA

PR, Storytelling, studiranje, odluka,

Slika je generirana pomoću AI alata

Priznati sebi u četrdesetima da ti je pun kufer svega, načina na koji živiš, što radiš gdje se vidiš za dvadeset godina, prije ili kasnije pogodi svakog, pa tako i mene.

E pa to priznanje samom sebi se dogodilo meni, i uz donekle sređen život, posao, kakve takve OK prihode, mogućnosti za rast i tako dalje da ne nabrajam, moram priznati da me sve to nekako počelo gušiti i nije mi bilo dosta, nije me ispunjavalo.

Uz par pokušaja u ranoj mladosti odlaska na fakultet i nekog usavršavanja, nije me baš pogodilo onako kako bi to trebalo ići, nekim normalnim tokom.

Baš suprotno nisam naišao na ono nešto što bi me zadržalo i dalo mi motivaciju da nastavim dalje, uvijek odustajanje i vračanje na neki novi put ispočetka.

Dojadi vam to s vremenom i odustanete od takvih ideja uopće.

No eto jedno pijanstvo, podosta godina kasnije i na neki način oklada da li ja to mogu, kažem sebi idem ja u to pa što bilo da bilo. I odjednom riješim četvrti stupanj, položim državnu maturu i što sad, “men ovo je ozbiljno“, sad mogu upisati neki faks a ja se nisam ni pripremio za takvu realizaciju. Sve u meni govori da ne mogu, a sve u meni me viče da probam.

Nije dugo trebalo i u mjesec dana, shvatite da u jednom trenutku razgovarate s osobom na telefon koja vam objašnjava koji su uvjeti da se upišete na jedno Sveučilište točnije VERN’.

I da, upravo je ta osoba tako dobro odradila svoj posao iz komunikacija da me dobila na prvu, svojim promišljenim, toplim i preciznim informacijama na vrijeme, jednostavno mi nije dala pomisliti da je to u tom trenutku meni nemoguća misija.

Joj kad bi samo znala, da sam ja s druge strane telefona samo čekao da kaže nešto, samo da odustanem. Ali nisam i drago mi je da nisam, hvala Vam L. na tome.

Uz sve one neke početničke muke, ne znaš ovo raditi, ne znaš ono raditi, još ne znaš ni sam što hoćeš sa svim tim informacijama, evo me na trećoj godini studija Odnosa s javnošću i mediji i ne žalim ni za čim.

Klinci su cool, studentski život odličan, koncept faksa je po mome nekom guštu, ima nas i podosta starijih tako da su moje iluzije o nekom dobu kad trebate studirati odavno razbijene. Ono što želim reći ovim člankom, je da ona poznat uzrečica „nikad nije kasno „zaista vrijedi, eto barem u mom slučaju.

Pa ako vas ima koji se premišljate, tražite ili još uvijek želite krenuti na studij, usudite se pokušati, bar znate da ste probali.

Go with flow, and have fun folks.

Autor: Nado Žunić

Kategorije
Beauty Brand Društvene mreže Emocije komunikacijske vještine Marketing Oglašavanje Pažnja

Kako brendovi koriste feminizam u promotivne svrhe

Kolaž s natpisom "woman", ženskom glavom s etiketama brendova, bar kodom u obliku žene i slični motivi.
Naziv: djelo autora

Feminizam je posljednjih godina postao važan dio marketinških i PR strategija brojnih brendova, posebno u modnoj i beauty industriji. Mnoge kompanije koriste poruke o samopouzdanju, jednakosti i osnaživanju žena kako bi se približile mlađoj publici i stvorile emocionalnu povezanost s potrošačima. Ovakav pristup često se naziva “femvertising”, odnosno spoj feminizma i oglašavanja.

Brendovi kroz kampanje nastoje prikazati raznolikost ženskih tijela, različite stilove života i ideju prihvaćanja sebe. Jedan od najpoznatijih primjera je Dove i njegova kampanja “Real Beauty”, pokrenuta 2004. godine. Kampanja je uključivala žene različitih godina, izgleda i tjelesnih građa te je privukla veliku pažnju javnosti jer se razlikovala od dotadašnjih standarda ljepote u reklamama.

Feminističke poruke često su prisutne i u modnoj industriji. Dior je na svojim revijama i kolekcijama koristio slogane poput “We Should All Be Feminists”, čime je društvena tema postala dio vizualnog identiteta brenda. Slične poruke mogu se pronaći i na odjeći brojnih high street brendova, najčešće kroz natpise poput “Girl Power” ili “Women Support Women”.

Društvene mreže dodatno su povećale važnost ovakvog načina komunikacije jer potrošači danas očekuju da brendovi sudjeluju u društvenim temama i izražavaju određene vrijednosti. Međutim, pojedine kampanje izazivaju i rasprave u javnosti, posebno kada publika smatra da kompanije koriste feminističke poruke prvenstveno radi promocije i povećanja prodaje.

Bez obzira na različita mišljenja, jasno je da su društvene vrijednosti postale važan dio modernog PR-a i načina na koji brendovi komuniciraju sa svojom publikom.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
Emocije Marketing Oglašavanje Pažnja PR svijet

Moć emocija u oglašavanju

Ilustracija koja prikazuje moć emocija u oglašavanju; žena gleda emotivni oglas na ekranu, uz prikazane emocije poput povezanosti, sreće, empatije i iznenađenja koje vode do odluke o kupnji.
Izvor: slika generirana pomoću umjetne inteligencije

U svijetu marketinga i oglašavanja emocije imaju iznimno važnu ulogu u privlačenju pažnje potrošača i oblikovanju njihovih odluka. Iako se često vjeruje da ljudi kupuju proizvode na temelju racionalnih razloga poput cijene ili kvalitete, brojna istraživanja pokazuju da emocije snažno utječu na proces donošenja odluka. Upravo zato uspješne marketinške kampanje često nastoje izazvati određene osjećaje kod publike kako bi stvorile dublju povezanost s brendom.

Emocije u oglašavanju koriste se kako bi poruka ostala zapamćena i kako bi potrošači razvili pozitivan odnos prema proizvodu ili usluzi. Oglasi koji izazivaju sreću, nostalgiju, uzbuđenje ili empatiju često ostavljaju snažniji dojam od onih koji se temelje isključivo na činjenicama. Primjerice, reklame koje prikazuju obiteljske trenutke, prijateljstva ili inspirativne priče stvaraju osjećaj topline i povezanosti te potiču gledatelje da povežu te emocije s određenim brendom.

Osim pozitivnih emocija, u oglašavanju se ponekad koriste i negativne emocije poput straha ili zabrinutosti. Takve kampanje često se primjenjuju u društveno odgovornim porukama ili oglašavanju proizvoda vezanih uz sigurnost i zdravlje. Cilj je potaknuti publiku na reakciju i povećati svijest o određenom problemu.

Važno je naglasiti da emocije mogu povećati prepoznatljivost brenda i utjecati na lojalnost potrošača. Kada se ljudi emocionalno povežu s određenim proizvodom ili tvrtkom, veća je vjerojatnost da će ga ponovno kupiti i preporučiti drugima.

Zaključno, moć emocija u oglašavanju leži u njihovoj sposobnosti da utječu na percepciju, pamćenje i ponašanje potrošača. Korištenjem emocionalnih poruka brendovi mogu stvoriti snažniju vezu sa svojom publikom i povećati učinkovitost svojih kampanja.

AUTOR: LOVRO ČABRAJA

Kategorije
Emocije Marketing PR svijet Storytelling

Jeste li znali da ista priča može imati potpuno drugačiji utjecaj na ljude ovisno samo o tome na koji način je ispričana?

Plakat s natpisom „Stop selling. Start storytelling.”, uz ilustraciju ruke, megafona i usta koja govore.
Izvor: slika generirana pomoću umjetne inteligencije

Storytelling je način prenošenja poruka kroz priču s ciljem da se publika emotivno poveže sa sadržajem te ga lakše razumije i zapamti. U PR-u i marketingu storytelling nije samo „pričanje priče“, nego strateški alat kojim se ista informacija može oblikovati na različite načine, ovisno o formatu, publici i cilju komunikacije.

Zanimljivo je da ista tema može biti ispričana potpuno drukčije samo promjenom pristupa. Uzmimo za primjer temu „Kako organizirati svoje vrijeme“. Iako će poruka biti ista, način na koji ju prezentiramo može u potpunosti promijeniti doživljaj publike.

Ako koristimo format vodiča (how-to), fokus je na praktičnosti i jasnoći. Naslov poput „Kako isplanirati dan unaprijed“ odmah daje do znanja čitatelju da će dobiti jasne korake ili savjete. Ovdje storytelling nije emotivan već funkcionalan, vodi čitatelje kroz proces i daje mu osjećaj korisnosti.

S druge strane, case study pristup, „Pogledajte kako je studentica iz Zagreba organizirala svoj dan“ uvodi osobnu dimenziju. Umjesto apstraktnih savjeta dobivamo stvarnu priču s kojom se publika može poistovjetiti. Fokus je na iskustvu, izazovima i rješenjima, što povećava vjerodostojnost i jača povjerenje publike.

Treći pristup, before & after transformacija, poput „Ovih 7 savjeta promijenilo je način na koji organiziram vrijeme“ naglašava promjenu i rezultat. Ovdje nam storytelling gradi napetost između prije i poslije te motivira publiku da saznaju što je poslije. Publika jasno može vidjeti korist i potencijalnu promjenu.

Postoji čitav niz storytelling pristupa, osobne priče, behind the scenes, scenariji, listing… Svaki od njih donosi drukčiju vrijednost, neki educiraju, neki inspiriraju a neki potiču na akciju. Upravo izbor formata određuje kako će publika doživjeti istu poruku.

Storytelling nije samo ono što govorimo, nego kako to govorimo. Ista tema može biti edukativna, inspirativna ili motivacijska, ovisno o načinu na koji ju mi odlučimo ispričati.

AUTOR: DORA KATALINIĆ

Kategorije
Beauty Brand Dizajn Emocije Marketing

Vikler i Ruž: Kako je walk-in koncept postao najjači marketinški alat u beauty industriji

Promotivna slika salona Vikler i Ruž koja prikazuje moderan interijer salona i poruku o walk-in usluzi.
Izvor: slika generirana pomoću umjetne inteligencije

U samom centru Zagreba, u Frankopanskoj ulici, smjestio se salon koji je promijenio način na koji doživljavamo odlazak frizeru. Vikler i Ruž nije samo još jedan beauty salon on je primjer kako dobra ideja, jasna strategija i snažan identitet mogu stvoriti prepoznatljiv brend.

Ono što Vikler i Ruž izdvaja od konkurencije je njihov walk-in koncept. Bez naručivanja, bez čekanja tjednima jednostavno dođeš kada ti odgovara. U vremenu ubrzanog načina života, upravo ta fleksibilnost postaje ključna prednost. Salon je prepoznao potrebu modernog klijenta i pretvorio ju u svoju glavnu marketinšku poruku: dostupnost. Ovakav model nije samo praktičan  on je i psihološki snažan. Klijent nema osjećaj obveze ni planiranja, što povećava šanse za spontani dolazak. Upravo ta spontanost jedan je od najvažnijih okidača u potrošačkom ponašanju, a Vikler i Ruž ga koristi gotovo savršeno. 

No, priča tu ne staje. Interijer salona igra jednako važnu ulogu kao i sama usluga. Prostor od oko 200 kvadrata osmišljen je kao kombinacija urbanog chica i glamura, s detaljima poput baršuna, kože i sofisticiranih boja koje stvaraju luksuznu, ali pristupačnu atmosferu. Ono što je posebno zanimljivo s marketinške strane jest činjenica da se interijer redovito mijenja. Sezonske transformacije  od tropskih motiva do blagdanskih scenografija stvaraju stalno “novi” sadržaj. To znači da salon nije samo mjesto usluge, već i iskustvo koje se želi fotografirati i podijeliti na društvenim mrežama. Upravo tu dolazimo do ključnog elementa modernog PR-a: vizualna priča. Vikler i Ruž razumije da danas klijenti nisu samo korisnici usluge, već i kreatori sadržaja. Svaka frizura, svaki kutak salona i svaki detalj postaju dio digitalnog identiteta brenda.

Još jedan važan aspekt je pozicioniranje. Vikler i Ruž bio je među prvim walk-in salonima u Zagrebu, što mu je omogućilo status pionira na tržištu.  U marketingu, biti prvi često znači imati ogromnu prednost jer postaješ referenca. Njihova poruka je jasna: luksuz ne mora biti kompliciran. Može biti brz, dostupan i prilagođen svakodnevici. Upravo ta kombinacija glamura i praktičnosti čini ih relevantnima širokoj publici  od studentica do poslovnih žena.

Naravno, ovakav model zahtijeva izuzetno dobru organizaciju. Walk-in znači nepredvidiv protok klijenata, ali istovremeno omogućuje konstantnu dinamiku u salonu. Ta energija, osjećaj “živog mjesta”, dodatno privlači nove posjetitelje.

Na kraju, Vikler i Ruž nije samo frizerski salon  to je primjer kako se trendovi mogu pretvoriti u strategiju. Spojem pametnog marketinga, jakog vizualnog identiteta i razumijevanja publike, uspjeli su stvoriti brend koji se ne pamti samo po usluzi, već po iskustvu. U svijetu gdje svi traže pažnju, Vikler i Ruž pokazuje da je ponekad dovoljno pojednostaviti stvari i pustiti da klijenti dođu kad oni to žele.

AUTOR: MAJA ČOGELJA

Kategorije
Brand Dizajn Emocije hrana i piće

Kako je jedna boca postala osobna priča: COCA-COLA – „SHARE A COKE“ KAMPANJA 

Prikaz staklene Coca-Cole boce uz natpis "Best Friend".
Izvor: slika generirana pomoću umjetne inteligencije

U svijetu u kojem smo svakodnevno okruženi reklamama i oglasima, rijetko koja kampanja zaista uspijeva privući pažnju i ostati u sjećanju. Većina ih prođe nezapaženo, izgubi se u masi sadržaja koji su nam svakodnevno plasirani, ili se jednostavno ne uspije uspostaviti stvarna veza s ljudima. No, ponekad se pojavi ideja koja običan proizvod pretvara u nešto osobno, emocionalno i vrijedno dijeljenja, a u ovom slučaju to je upravo kampanja „Share a coke“. Kampanja koja u središte pažnje stavlja ljude, a ne sami proizvod.

PERSONALIZACIJA KAO KLJUČ USPJEHA

Osnovna ideja kampanje bila je zamijeniti prepoznatljivi logotip na bocama i limenkama Coca-Cole s imenima ljudi. Kada bi osoba došla u dućan i ugledala bocu sa svojim imenom, taj proizvod je odjednom prestao biti samo još jedno piće na policama. Postao je osobni osjećaj prepoznavanja i pripadnosti te je stvorio snažnu emocionalnu reakciju kod potrošača. Osim osjećaja prepoznavanja i pripadnosti, ova kampanja poticala je ljude da pronađu boce i limenke s imenima svojih prijatelja ili članova obitelji, čime je proizvod dobio dodatnu vrijednost te je postao sredstvo komunikacije i povezivanja.

EMOCIONALNA POVEZANOST

Ova kampanja nije bila usmjerena samo na individualni iskustvo i nekakav osobni osjećaj prepoznatljivosti i pripadnosti, već i na odnose među ljudima. Kupnja boce ili limenke s nečijim imenom postala je mali znak pažnje koji može izmamiti osmijeh na lice ili ojačati nečiji odnos. Na taj način proizvod je dobio emocionalnu vrijednost koja nadilazi njegovu osnovnu funkciju. Ovakav pristup Coca-Cole i kampanje „Share a coke“ pokazuje koliko je važno razumjeti psihologiju potrošača i razumjeti da ljudi ne kupuju samo proizvod, nego kupuju osjećaje, iskustva i priče.

AUTOR: LUCIJA LONČAR

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije Influenceri

Influenceri ili klasične reklame – što danas bolje funkcionira?

Usporedba influencera i klasičnih reklama prikazana kroz tablet s influencer sadržajem i billboard oglas u vanjskom okruženju.
Izvor: djelo autora

U današnje vrijeme možemo primjetiti kako se način oglašavanja jako promijenio u odnosu na prije nekoliko godina. Nekada su klasične reklame na televiziji, radiju ili billboardima bile glavni način promocije nekog proizvoda ili usluge, dok danas sve češće viđamo suradnje brendova s influencerima na društvenim mrežama. Zbog toga se pitamo – što danas zapravo bolje funkcionira, influenceri ili klasične reklame?

Klasične reklame i dalje imaju važnu ulogu jer mogu dosegnuti velik broj ljudi u kratkom vremenu. Reklame na televiziji ili velikim plakatima djeluju profesionalno i ozbiljno, što ostavlja snažan dojam na publiku. Također, takve reklame često stvaraju osjećaj sigurnosti i povjerenja jer su povezane s poznatim medijima i dugogodišnjom tradicijom oglašavanja.

S druge strane, influenceri su postali vrlo popularan način promocije, posebno među mlađom publikom. Ljudi prate influencere svakodnevno i imaju osjećaj da im mogu vjerovati jer ih doživljavaju kao stvarne osobe, a ne samo kao reklamu. Kada influencer preporuči neki proizvod, publika to često vidi kao osobnu preporuku, što može imati veći utjecaj nego klasična reklama. Ipak, važno je naglasiti da influenceri i klasične reklame ne moraju biti suprotstavljeni jedni drugima.

Isto tako, može se primijetiti da mnogi mladi danas više obraćaju pažnju na preporuke influencera nego na tradicionalne reklame. Na primjer, prije kupnje proizvoda često pogledamo recenzije ili preporuke na društvenim mrežama kako bismo dobili realno mišljenje o proizvodu.

Na kraju, može se zaključiti da se najbolji rezultati postižu kombinacijom oba načina oglašavanja. Klasične reklame mogu privući pažnju šire publike, dok influenceri mogu dodatno približiti proizvod određenoj ciljanoj skupini.

AUTOR: PAOLA PERŠIĆ

Kategorije
Brand Društvene mreže Emocije festivali Film Filmovi i serije Imidž Influenceri Ljudi PR u službi stvarne promjene Storytelling TikTok Trend

Kako Pula Film Festival komunicira s publikom?

AI slika ljudi u backstageu na Pula Film Festivalu.
Izvor: slika generirana pomoću AI alata

PR u službi doživljaja

U vremenu digitalnih medija, uspjeh događaja poput Pula Film Festivala sve više ovisi o kvalitetnoj PR strategiji. Danas nije dovoljno samo imati dobar program – ključno je kako se taj program komunicira i približava publici. PR ovdje ima ulogu stvaranja cjelokupnog doživljaja, a ne samo prenošenja informacija.

Digitalna komunikacija kao temelj

Festival koristi kombinaciju promotivne, digitalne i storytelling strategije kako bi izgradio emocionalnu povezanost s publikom. Poseban naglasak stavlja se na društvene mreže, prvenstveno Instagram, gdje vizualni sadržaj poput kadrova iz Arene stvara osjećaj prisutnosti i uključenosti.

Uloga komunikatora

Važnu ulogu u PR-u imaju i komunikatori – PR tim, sudionici te svi koji doprinose ostvarenju manifestacije. Oni svojim sadržajem i pojavom dodatno približavaju festival mlađoj publici i čine komunikaciju autentičnijom i zanimljivijom.

PR kao iskustvo

Ovakav pristup pokazuje kako moderni PR nije samo informiranje, već stvaranje iskustva koje publika želi doživjeti, podijeliti i ponovno iskusiti. Upravo u tome leži snaga uspješne komunikacije.

Red carpet (crveni tepih) na Pula Film Festivalu. PR tehnike.
Izvor: fotografija generirana pomoću AI alata

AUTOR: Lira Pavić