Kategorije
Moda PR svijet Trend

Kako short-term attention span oblikuje trendove u modnoj industriji

Modna industrija danas nije samo predstavljanje odjeće, već snažan komunikacijski alat kroz koji brendovi grade identitet i odnos s publikom. Upravo zato short-term attention span ima sve veći utjecaj na način na koji brendovi komuniciraju. U svijetu gdje korisnici donose odluke u nekoliko sekundi, sadržaj mora biti brz, jasan i vizualno upečatljiv.

Brendovi se sve više okreću kratkim video formatima kako bi privukli pažnju. Primjerice, Jacquemus je postao prepoznatljiv po viralnim TikTok videima s minimalističkom estetikom i neobičnim prikazima torbi, dok Zara koristi brze, trendovski usklađene vizuale koji prate aktualne mikrotrendove. Prema istraživanju Forbesa, ovakav sadržaj potiče impulzivnu kupnju jer se odluke donose na temelju prvog dojma.

Osim toga, mikrotrendovi postaju ključni dio komunikacije. Trendovi koji nastaju na TikToku često traju svega nekoliko tjedana, što brendove prisiljava na stalnu prilagodbu sadržaja. McKinsey ističe kako upravo brzina izmjene trendova oblikuje suvremenu modnu industriju i smanjuje lojalnost potrošača.

U takvom okruženju pažnja postaje najvrjedniji resurs. Brendovi poput Sheina koriste konstantan priljev novog sadržaja i proizvoda kako bi zadržali interes publike. Prema analizi Forbesa , digitalni marketing danas se temelji na sposobnosti da se korisnika zadrži barem nekoliko sekundi, što direktno utječe na uspješnost kampanja.

Zaključno, short-term attention span ne mijenja samo komunikaciju, već i dinamiku cijele modne industrije. Brendovi koji se uspješno prilagode ovom tempu imaju veću šansu za vidljivost, ali i suočavaju se s izazovom održavanja autentičnosti u moru brzog sadržaja.

AUTOR: MARIA MATIJEVIĆ

Kategorije
PR svijet

PR počinje prije prve riječi

Možeš imati napisano odlično priopćenje i znati sve odgovore napamet. Možeš biti odlično pripremljen/a i imati jasnu poruku, ali ako pred publikom djeluješ nesigurno, zatvoreno ili neprirodno, u sjećanju će ostati samo negativan dojam!

U odnosima s javnošću komunikacija ne počinje govorom, već samom pojavom. Prvi dojam stvara se u svega nekoliko sekundi. Način na koji stojiš, gledaš sugovornika i koristiš ruke stvara sliku o tebi prije nego što izgovoriš ijednu riječ. Upravo zato body language ima veliku ulogu u PR-u, jer ne prenosi samo poruku, već i povjerenje.

To posebno dolazi do izražaja u situacijama poput TV intervjua, press konferencija ili krizne komunikacije. U takvim trenucima publika ne sluša samo što govoriš, nego promatra kako to govoriš. Nesiguran pogled, ukočen stav ili nervozni pokreti mogu ostaviti dojam neiskrenosti, čak i kada su riječi potpuno točne. S druge strane, smirenost, kontakt očima i otvoren stav tijela šalju poruku sigurnosti i kontrole, što je u PR-u često presudno.

Zanimljivo je koliko male stvari mogu napraviti razliku. Kontakt očima gradi povjerenje i povezuje te s publikom, dok otvoren stav tijela djeluje pristupačno i iskreno. Uspravno držanje daje dojam autoriteta i sigurnosti, čak i kada možda nisi potpuno opušten/a. Nasuprot tome, prekrižene ruke, koje u kontekstu komunikacije mogu označavati zatvorenost prema sugovorniku, gledanje u pod ili nesigurno gestikuliranje lako odaju nervozu i mogu umanjiti vjerodostojnost poruke.

Problem je što većina ljudi nije svjesna vlastitog govora tijela. Tek kada se vide iz druge perspektive, shvate koliko njihova neverbalna komunikacija može odudarati od onoga što žele prenijeti. Upravo je zato korisno povremeno se snimiti, vježbati pred ogledalom ili zatražiti iskren feedback. Male korekcije često mogu napraviti veliku razliku u načinu na koji nas drugi doživljavaju.

Na kraju, PR nije samo ono što govoriš, nego i način na koji to prenosiš. U svijetu komunikacije tvoje tijelo često kaže više od riječi, a prvi dojam koji ostaviš može biti važniji od svake izgovorene rečenice.

AUTOR: MIHAELA BATURINA

Kategorije
Društvene mreže PR svijet

Greenwashing

U vremenu kada klimatske promjene i održivost postaju središnje teme javnog diskursa, sve više kompanija nastoji svoju komunikaciju usmjeriti prema „zelenim“ vrijednostima. No, paralelno s rastom ekološke svijesti raste i pojava koja zabrinjava PR-ovce: greenwashing.

Riječ je o praksi u kojoj organizacije stvaraju dojam da su ekološki odgovorne, iako njihove stvarne poslovne aktivnosti to ne potvrđuju. Drugim riječima, više ulaganja u imidž nego u stvarne promjene.

Između percepcije i stvarnosti

Greenwashing se najčešće manifestira kroz pažljivo osmišljene PR kampanje: proizvodi se označavaju kao „prirodni“, „eko“ ili „održivi“, iako iza tih oznaka često ne stoje jasni kriteriji. Problem nastaje kada komunikacija nadmaši stvarnost. Takva praksa dovodi do gubitka povjerenja – ne samo prema pojedinom brendu, nego i prema cijeloj industriji koja pokušava djelovati odgovorno.

Uloga PR stručnjaka

Greenwashing predstavlja ozbiljan etički izazov. Zadaća PR-a je graditi i održavati reputaciju, ali i komunicirati istinite i provjerljive informacije. U kontekstu sve informiranijih potrošača, granica između uvjerljive komunikacije i manipulacije postaje sve tanja.

Pritisak javnosti putem društvenih mreža

Društvene mreže omogućuju brzu razmjenu informacija i razotkrivanje spornih kampanja. Potrošači danas imaju veću moć nego ikada prije i sve su spremniji reagirati na neautentične poruke.

Put prema vjerodostojnosti

Rješenje za greenwashing ne leži u boljoj komunikaciji, nego u stvarnim promjenama poslovnih praksi. Transparentnost, mjerljivi ciljevi i dosljednost između riječi i djela ključni su za izgradnju vjerodostojnog imidža. PR treba težiti svojim osnovnim načelima, tj. istinitosti, odgovornosti i povjerenju.

Volkswagen i “Dieselgate”

Tvrtka je promovirala svoje dizelske automobile kao ekološki prihvatljive i “clean diesel”, ali je zapravo u vozila ugrađivala softver koji je varao testove emisija. U stvarnim uvjetima vožnje, automobili su ispuštali i do 40 puta više štetnih plinova od dozvoljenog.

AUTOR: LUKA ŽMEGAČ

Kategorije
Moda PR svijet

Carolyn Bassette i Calvin Klein: arhitekti modernog PR-a 90-ih

Više od ikone stila – PR geniji

Prije nego što je postala najfotografiranija žena na svijetu, Carolyn Bassette je bila mozak iza PR-a u Calvin Kleinu. Njezin uspon gdje je radila kao prodavačica u Bostonu do osobe koja je bila zadužena za VIP odnose u New Yorku nije bio slučajan. Razumijela je stvari koje mnogima nisu bile jasne: imidž se ne gradi bukom, već selekcijom. Upravo je ta selekcija postala temelj njezine najpoznatije taktike.

Gatekeeping kao strategija

U 90-ima Calvin Klein je bio na vrhuncu, a Carolyn je bila ta koja je odlučivala tko smije, a tko ne smije nositi njihovu odjeću. Kroz ovu strategiju uspjela je postići da brend raste kroz ono što odbija, a ne samo ono što prihvaća. Na taj način stvorila je auru nedostižnost. No, ta se ekskluzivnost nije očitovala samo u tome tko nosi brend, već i u samom vizualnom identitetu koji je promovirala.

Estetika minimalizma kao PR poruka

Carolyn je u 90-ima bila poznata po svojem minimalističkom stilu. Njezine prepoznatljive jednostavne odjevne kombinacije poput- bijelih košulja, traperica visokog struka, slip haljina- bile su najbolji PR za brend. Dok su drugi brendovi vrištali imenima dizajnera, ona i CK prodavali su stav. Osim estetikom, Carolyn je redefinirala način na koji brend komunicira s javnošću kroz rane oblike onoga što danas zovemo Celebrity Seedding. Gradila je odnose, umjesto plaćenih reklama. Znala je da brend više dobiva ako ga cool djevojka poput nje ili njezinih prijateljica visokog društva nosi “usput” nego netko kroz plaćenu reklamu.

Spoj profesionalnog i privatnog

Nakon udaje za JFK Jr-a., njezina odluka da ostane što dalje od medija je bio najveći PR potez ikad. Njezino medijsko odsutstvo i potreba za privatnosti stvorila je jaku opsesiju javnosti. Calvin Klein je profitirao jer je ona postala muza brenda – tajanstvena i elegantna.

Što Carolyn uči današnji modni PR?

Kroz njezinu priču možemo naučiti da je PR usmjeren na bit, a ne na površinu. Dokazala je da je PR stručnjak netko tko kreira kulturni trenutak. PR nije u tome koliko ljudi vas vidi, nego u tome kako vas vide oni koji su bitni.

AUTOR: KORINA KVESIĆ

Kategorije
PR svijet

Kako društvene mreže mijenjaju odnose s javnošću?

Društvene mreže u posljednjem desetljeću uvelike su utjecale na način na koji organizacije, brendovi i ostali komuniciraju s javnošću.

Nekada prije odnose s javnošću obilježavala je jednosmjerna komunikacija – firme su slale poruke putem medija, a javnost ih je pasivno primala. Danas, uz Instagram, Tik Tok i LinkedIn – što su trenutno najpopularnije društvene mreže, komunikacija je postala puno brža, direktnija i što je najvažnije dvosmjerna.

Jedna od najvećih promjena jest brzina. Sve se događa odmah i sad, te iz tog razloga PR stručnjaci moraju biti stalno „online u glavi“ U slučaju da dođe do neke krize, ona se može proširiti u svega nekoliko sati, ali isto tako postoji šansa da se situacija jako brzo stavi pod kontrolu te da se brzo reagira i popravi. Ono što se danas najviše cijeni kada je u pitanju komunikacija jesu iskrenost i transparentnost, jer publika jako brzo prepozna kad nešto „ne štima“.

Zanimljivo je to što brendovi više ne ovise toliko o tradicionalnim medijima već sami kreiraju sadržaj i direktno komuniciraju s ciljanom publikom. To znači automatski više slobode, ali i više odgovornosti – kome se obraćaš i kako vrlo je važno. Uz to analitika na društvenim mrežama omogućuje uvid u to što prolazi, a što ne te se strategije stalno prilagođavaju ovisno o situaciji.

Ne smijemo zaboraviti ni influencere, koji su isto tako uz utjecaj društvenih mreža postali važan dio PR-a. Ljudi im najčešće više vjeruju nego klasičnim oglasima, što je super za brendove, ali i otvara pitanja iskrenosti. Takav utjecaj sa sobom nosi i određene izazove. Granica između osobnog mišljenja i plaćene promocije ponekad može biti nejasna, što može dovesti do “obmanjivanja” publike. Osim toga, postavlja se pitanje etičnosti u situacijama kada influenceri promoviraju proizvode koje možda ne koriste ili u koje zapravo ne vjeruju. Time se narušava povjerenje publike, koje je temelj njihovog utjecaja, no to je priča za sebe i možda tema za neki od sljedećih blogova na ovom PReportu.

Društvene mreže učinile su PR puno dinamičnijim i zahtjevnijim, ali i zanimljivijim. Danas PR više nije samo slanje poruka, već stalna komunikacija i građenje odnosa s publikom – u realnom vremenu što prije nije bio slučaj.

AUTOR: PATRICIA PECOLAJ

Kategorije
karijera PR svijet studenti život

Diploma vs. Iskustvo – što je zapravo ključ uspjeha u PR-u?

Većina studenata koji studiraju ili tek planiraju upisati studij odnosa s javnošću često se pitaju jedno te isto pitanje – je li fakultetsko obrazovanje dovoljno za uspješnu karijeru u PR-u ili je ipak važnije praktično iskustvo?

Iako fakultet pruža važnu teorijsku osnovu i razumijevanje komunikacijskih strategija, stvarni svijet PR-a često traži puno više od samog znanja iz knjiga i prezentacija.

Tijekom studija prolazimo kroz teme poput pisanja za medije, krizne komunikacije i izgradnje imidža brenda. Sve su to važne osnove koje nam pomažu shvatiti kako funkcionira odnos između organizacija, medija i javnosti. Osim toga, fakultet nas uči analizirati kampanje i razmišljati strateški, što je definitivno velika prednost.

Međutim, tek kroz praksu zapravo počinjemo shvaćati kako PR izgleda u stvarnosti. Rad na projektima, sudjelovanje u organizaciji događaja ili vođenje društvenih mreža za neki brend daje potpuno drugačiju perspektivu. U takvim situacijama učimo kako se snaći “u hodu”, kako komunicirati s različitim ljudima i kako reagirati kada stvari ne idu po planu.

Iz vlastite, studentske perspektive, čini se da najveću prednost imaju oni koji već tijekom studija traže prilike za praksu, volontiranje ili rad na projektima. Takva iskustva ne samo da pomažu u učenju, nego grade sigurnost i samopouzdanje.

Osim znanja, u PR-u su jako važne i osobne vještine, kao što su, komunikativnost, kreativnost, snalažljivost i sposobnost rada pod pritiskom. Te se vještine ne mogu naučiti samo iz knjige, već se razvijaju kroz iskustvo i rad s ljudima. Zato se može reći da je najbolja opcija kombinacija oba; fakulteta i prakse. Fakultet daje temelj i razumijevanje struke, dok praksa omogućuje primjenu da to znanje stvarno zaživi u praksi.

Iako fakultet predstavlja, i je, važan prvi korak prema karijeri u PR-u, praksa je ono što pomaže studentima da svoje znanje pretvore u stvarne vještine i iskustvo koje je potrebno za uspjeh u ovoj dinamičnoj industriji.

Kategorije
PR svijet

PR DNK: što je u DNK svakog PR-ovca?

Svaka struka zahtijeva određene vještine i osobine, a evo koje 4 čine DNK svakog PR-ovca:
Izvrsne komunikacijske vještine

„Posjedujem izvrsne komunikacijske vještine“, izraz je s kojim ste se vjerujemo puno puta susreli, ali jeste li se ikada zapitali što to zapravo znači? Izvrsnu komunikaciju uključuje cijeli niz sposobnosti koje omogućuju jasno, učinkovito i uvjerljivo prenošenje poruka. Upravo taj niz sposobnosti čini PR-ovce.  PR-ovac nije samo netko tko dobro govori, nego netko tko zna kako, kada i kome nešto reći. On prilagođava poruku različitim publikama, jer se ista informacija neće isto komunicirati novinaru, klijentu ili široj javnosti.

Empatija i razumijevanje ljudi

Kada su empatija i razumijevanje u pitanju, PR-ovac razumije kako ljudi razmišljaju i reagiraju. Prepoznaje emocije publike, ali i predviđa moguće reakcije na određene poruke. Samim time, empatija omogućuje da komunikacija bude ljudska i autentična te stvara povjerenje javnosti.

Organiziranost

PR- ovac mora biti organiziran! PR-ovci često rade na više projekata istovremeno, što znači da moraju postaviti prioritete, poštivati rokove i koordinirati različite zadatke. Dobra organizacija ključ je dobrog funkcioniranja „iza kulisa“, iako javnost vidi samo završni rezultat. Dobar završni rezultat (sve izgleda glatko i „ko po špagi“), rezultat je dobre organiziranosti PR-ovaca.

Kreativnost

Posljednja, ali ne i manje važna osobina – kreativnost. Kreativnost nije samo lijepo upakirana ideja, već je ona način razmišljanja. Ona je sposobnost da se u moru već plasiranih informacija i priča, ispriča priča koja privlači pažnju i pretvara običnu poruku u nešto što ljudi žele čuti, podijeliti i zapamtiti. U svijetu prepunom informacija, PR-ovac zna kako privući pažnju. Pronalazi nove i zanimljive načine za predstavljanje priče i svojom kreativnošću pomaže da poruka ne ostane neprimijećena.

Kategorije
Društvene mreže Influencer trendovi 2025. Influenceri PR svijet

Etika u odnosima s javnošću

Zašto je etika važna u PR-u?

U svijetu komunikacije, gdje informacije putuju brže nego ikada, etika u odnosima s javnošću nije samo preporuka – ona je nužnost. Odnosi s javnošću oblikuju percepciju javnosti, grade (ili ruše) reputaciju i stvaraju temelje povjerenja. Zbog toga PR stručnjaci imaju moralnu odgovornost komunicirati istinito, transparentno i odgovorno – bez obzira na pritiske poslodavaca, klijenata ili tržišta.

Od PRopagande do PRofesionalizma

Iako su korijeni PR-a povezani s propagandom, osobito u političkim kampanjama i ratovima, moderna praksa se sve više temelji na profesionalnim i etičkim principima. Edward Bernays, koji se često naziva „ocem odnosa s javnošću“, koristio je znanja iz psihologije kako bi utjecao na mase. Iako je mnoge njegove metode kasnije kritizirala stručna javnost, Bernays je postavio temelje PR-a kao ozbiljne discipline.

IZVOR: MarketingDigital

Tijekom 20. stoljeća osnovane su brojne organizacije koje su definirale profesionalne standarde, poput:

International Public Relations Association (IPRA)

IPRA Code of Conduct (Kodeks ponašanja)

Public Relations Society of America (PRSA)

PRSA Code of Ethics

Ovi dokumenti ističu vrijednosti poput poštenja, odgovornosti, nepristranosti i poštovanja prema javnosti.

Etika i zakon: Dvije strane iste medalje

Iako zakon ne regulira sve etičke dileme u PR-u, postoje ključni pravni okviri koje komunikatori moraju poštovati:

Zakon o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
Obvezuje na transparentnost u prikupljanju i korištenju podataka.
Više: AZOP – Opća uredba o zaštiti podataka

Zakon o elektroničkim medijima (NN 111/21)
Zabranjuje prikriveno oglašavanje i nalaže označavanje sponzoriranih sadržaja.
Više: Narodne novine

Zakon o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13)
Štiti pravo javnosti na točne, potpune i nepristrane informacije.
Više: Zakon o medijima

No, etika često ide korak dalje od zakona – jer ono što je legalno, nije uvijek i moralno ispravno.

Kada etika postane izazov u praksi

IZVOR: Medium
  1. Greenwashing
    Brendovi koji se lažno predstavljaju kao ekološki osviješteni, iako većina njihova poslovanja nije održiva.
    Primjer: Zara i H&M su više puta kritizirani zbog eko-kolekcija koje čine minimalan postotak ukupne proizvodnje.
    IZVOR: Forbes: The Truth About Greenwashing
  2. Krizno komuniciranje – istina kao jedini lijek
    PR ne smije skrivati istinu ni kada je bolna.
    Primjer: United Airlines 2017. izveo je putnika silom iz aviona. Prva izjava tvrtke bila je bez isprike, što je izazvalo bijes. Tek nakon iskrenog javnog obraćanja, reputacija se počela oporavljati.
    IZVOR: BBC: United Airlines apologises after passenger is dragged off plane
  3. Lažni influenceri i kupljeni followeri
    U eri digitalnog marketinga, brendovi moraju biti oprezni s kim surađuju.
    Primjer: Više istraživanja pokazalo je da mnogi influenceri lažiraju broj pratitelja. Agencije sada koriste alate poput HypeAuditor ili Modash za provjeru autentičnosti.
    IZVOR: HypeAuditor: State of Influencer Marketing
IZVOR: Agility PR Solutions

Etika nije ograničenje, ona je zaštita

Etika u PR-u nije luksuz, nego dugoročna investicija u kredibilitet. Ona štiti brendove od kriznih situacija, gradi povjerenje i osigurava poštovanje javnosti. U doba „fake news-a“ i preplavljenosti informacijama, publika cijeni one koji govore istinu – jasno, iskreno i s poštovanjem.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
PR svijet

PR i mentalno zdravlje: Nova odgovornost komunikatora

Uloga odnosa s javnošću se mijenja. Više nije dovoljno samo „upravljati dojmom“ – danas komunikatori imaju i odgovornost prema mentalnom zdravlju publike. U vremenu stalne krize, preopterećenosti informacijama i kolektivnog stresa, način na koji komuniciramo ostavlja stvarne psihološke posljedice.

Empatija kao komunikacijska vještina

Empatija nije „mekana“ vještina – u kontekstu PR-a, ona postaje strateški alat. Prepoznati emocionalno stanje javnosti, osjetiti ton trenutka i suzdržati se od senzacionalizma – to je profesionalizam 21. stoljeća.

Nije svejedno kako se nešto kaže. Hladne, tehničke izjave u trenucima nesigurnosti mogu izazvati dodatni stres. S druge strane, smirena, transparentna i humana komunikacija gradi povjerenje – i smanjuje tjeskobu.

Od kriznog PR-a do krizne podrške

PR više ne služi samo organizaciji – on mora služiti i zajednici. U kriznim situacijama (pandemije, potresi, društvene nestabilnosti), uloga PR-a je pružiti jasnoću, a ne paniku. U tom smislu, dobar PR postaje dio psihološke prve pomoći.

Ljudi su izloženi konstantnom protoku loših vijesti. Komunikatori moraju prepoznati kada „malo tišine“ ili jednostavna, pozitivna poruka vrijedi više od bombardiranja informacijama. Manje buke, više smisla.

Odgovoran PR prepoznaje da komunikacija nije neutralna. Ona oblikuje emocije, stavove i – sve češće – mentalno stanje ljudi. U tom kontekstu, empatija i odgovornost nisu opcije, već nova norma za svakog tko se bavi javnim govorom.

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ
Kategorije
PR svijet

Automatizacija sadržaja uz ljudski nadzor

AI alati danas uvelike olakšavaju svakodnevne PR zadatke poput pisanja nacrta priopćenja, objava za društvene mreže ili priprema govora i medijskih odgovora. Njihova upotreba omogućuje uštedu vremena, bržu reakciju i veći volumen produkcije sadržaja. Ipak, ljudska kontrola ostaje ključna – kako bi sadržaj zadržao autentičnost, preciznost i strateški ton poruke. AI u ovom kontekstu nije zamjena, već kvalitetna podrška stručnjaku.

Praćenje medija i analiza sentimenta u stvarnom vremenu

Jedan od najvrijednijih doprinosa AI-a PR industriji je mogućnost sofisticiranog medijskog monitoringa. Alati bazirani na strojnom učenju danas mogu detektirati spominjanja brenda, analizirati ton i emocionalni naboj objava, te prepoznati potencijalne krizne situacije – često i prije nego što eskaliraju. Ova vrsta prediktivne analitike omogućuje PR timovima da djeluju proaktivno, a ne reaktivno.

Agentic AI: novi suigrač u planiranju kampanja

U središtu nove AI ere nalazi se tzv. “agentic AI” – sustavi koji ne samo da izvršavaju zadatke, već i predlažu iduće korake na temelju povijesnih podataka, tržišnih trendova i ponašanja ciljne publike. U praksi, to znači da AI može predložiti optimalno vrijeme za objavu sadržaja, format koji generira najviše angažmana ili temu koja ima najveći potencijal dosega. Time AI postaje aktivni suigrač, a ne samo alat.

Etika, transparentnost i reputacijski rizici

Uz sve benefite koje AI donosi, javlja se i nužnost odgovornog korištenja tehnologije. Transparentnost u korištenju AI-a, jasno označavanje automatiziranog sadržaja i zaštita podataka postaju neizostavan dio svake komunikacijske strategije. Povjerenje javnosti teško se gradi, a lako gubi – osobito u digitalnom okruženju u kojem su publike sve svjesnije algoritama koji oblikuju njihove medijske dojmove.

Ljudska kreativnost ostaje nezamjenjiva

AI može ponuditi podatke, prijedloge i strukturu – ali ne može zamijeniti kreativnost, emocionalnu inteligenciju ni stratešku intuiciju koja dolazi s iskustvom. Uspješan PR u 2025. i dalje počiva na razumijevanju publike, osjetljivosti prema kontekstu i sposobnosti da se ispriča priča koja pokreće emocije i stvara dugoročne veze.

Zaključak

Umjetna inteligencija postaje sve snažniji alat u arsenalu PR stručnjaka – ubrzava procese, unapređuje analitiku i otvara nove mogućnosti strateškog komuniciranja. No, njezina prava vrijednost dolazi tek kada se koristi kao produžetak ljudske stručnosti, a ne kao njezina zamjena. Budućnost PR-a neće biti (samo) digitalna – već pametno hibridna.

AUTOR: MARA OBRADOVIĆ