Kategorija: Uncategorized

Umjetna inteligencija (AI) više nije samo “tehnologija budućnosti” – ona već danas mijenja pravila igre u odnosima s javnošću. Od automatiziranog pisanja priopćenja do analize sentimenta na društvenim mrežama, AI postaje ključni saveznik PR stručnjaka. No, s njom dolaze i novi izazovi.

Kako AI mijenja svakodnevni PR posao?

• Pisanje sadržaja:
  Alati poput ChatGPT-a omogućuju brzo generiranje nacrta priopćenja, objava za društvene mreže i govora. Umjesto da trošimo sate na prvu verziju, AI može predložiti tekstove koje PR stručnjaci dalje dorađuju i prilagođavaju.
• Analiza podataka:
  AI alati mogu u realnom vremenu analizirati stotine tisuća komentara, tweetova i članaka kako bi prepoznali ton (pozitivno, neutralno, negativno) i ključne teme koje se povezuju s brendom.
• Personalizacija kampanja:
  Generativni AI pomaže u kreiranju personaliziranih poruka za različite segmente publike, čime se povećava učinkovitost komunikacije.

Krizna komunikacija:
U kriznim situacijama, AI može brzo detektirati širenje negativnih vijesti i predložiti strategije za odgovor, štedeći dragocjeno vrijeme.

Primjer iz stvarnog života

Coca-Cola je među prvim velikim brendovima koji su počeli koristiti generativne AI alate za kreiranje kreativnih kampanja. Njihova kampanja “Create Real Magic” omogućila je korisnicima da uz pomoć AI-a kreiraju vlastite reklame za brend, spajajući tehnologiju i emocije na inovativan način.

Također, agencije poput Ogilvy sve češće koriste AI za analizu sentimenta u realnom vremenu i za kreiranje bržih, ali i strateški promišljenih odgovora u kriznim situacijama.

Što AI ne može (barem još uvijek)?

Iako AI olakšava mnoge tehničke zadatke, neke ključne vještine ostaju isključivo ljudske:

• Kreativno razmišljanje – AI može predložiti ideje, ali originalna kreativna strategija još uvijek dolazi od ljudi.
• Emocionalna inteligencija – razumijevanje nijansi ljudskih emocija i odnosa teško je u potpunosti prenijeti na stroj.
• Etika i odgovornost – ljudski nadzor potreban je kako bi se spriječila upotreba netočnih ili neprimjerenih informacija koje AI može generirati.

Zaključak

Umjetna inteligencija transformira PR industriju – ubrzava procese, omogućava dublje uvide i otvara nove kreativne mogućnosti. No, uspješni PR stručnjaci budućnosti neće biti oni koji se boje AI-a, nego oni koji znaju kako ga pametno koristiti kao alat, dok istovremeno njeguju ljudsku stranu komunikacije: empatiju, autentičnost i strateško razmišljanje.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ

Sportski eventi danas nisu samo natjecanja – oni su snažan alat za oblikovanje imidža gradova i država na globalnoj sceni. Kroz pažljivo planirane kampanje i vizualnu komunikaciju, domaćini koriste ovakve događaje za predstavljanje svojih vrijednosti, kulture i vizije budućnosti.

Sportski event kao platforma za rebrendiranje

Organizacija velikog sportskog događaja poput Olimpijskih igara, Svjetskog nogometnog prvenstva ili Europskog prvenstva nije samo sportski izazov – to je i prilika za strateški PR.
Domaćini kroz event žele pokazati svijetu da su inovativni, otvoreni, održivi ili gospodarski jaki. Takvi eventi postaju “živi oglasi” koji mijenjaju percepciju javnosti i privlače turiste, investitore i nove poslovne prilike.

Primjer: Pariz i Olimpijske igre 2024.

Pariz koristi Olimpijske igre 2024. kao savršenu priliku za pozicioniranje grada kao “zelenog”, “pametnog” i “inkluzivnog”.
Njihova komunikacija fokusira se na nekoliko ključnih poruka:

• Održivost:
  Igre u Parizu bit će prve koje ciljaju gotovo nultu emisiju ugljičnog dioksida. Velik dio infrastrukture već postoji (stadioni, dvorane), a nova rješenja, poput olimpijskog sela, grade se uz stroge standarde održivosti.
• Inovacije:
  Pariz promovira korištenje pametnih tehnologija, od sigurnosnih rješenja do upravljanja prometom, kako bi pokazao da je predvodnik u pametnim gradovima budućnosti.

Društvena uključenost:
Organizatori su istaknuli važnost dostupnosti događanja i infrastrukture svim građanima, uključujući osobe s invaliditetom, te razvili brojne projekte koji ostaju gradu nakon Igara.

Zašto je ovo važno za PR?

Kada sport postane dio šire priče o identitetu, emocije koje prate pobjede, rekorde i sportski duh automatski se vežu uz grad ili državu domaćina.
Uspješna komunikacija prije, za vrijeme i nakon eventa može potpuno promijeniti percepciju u svijetu – od ekonomske snage do turističke atraktivnosti.

Primjeri iz prošlosti:

• Barcelona 1992. – transformacija iz industrijskog grada u turistički magnet.
• Rio 2016. – pokušaj pokazivanja Brazila kao moderne rastuće sile (uz određene izazove i kritike).

Zaključak

Sportski eventi su više od sporta – oni su moćan alat strateškog PR-a.
Pariz 2024. pokazuje kako dobro osmišljena komunikacijska strategija može pretvoriti sportski spektakl u priliku za globalno rebrendiranje, slanje snažnih poruka i stvaranje trajne ostavštine.

U eri u kojoj je percepcija jednako važna kao i stvarnost, gradovi i države koje to prepoznaju – igraju pobjedničku igru.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ

Održivi razvoj postao je ključna riječ u komunikaciji brendova širom svijeta. Potrošači sve više očekuju odgovornost prema okolišu, društvu i etičkom poslovanju. No postavlja se pitanje: koliko je održivost stvarna strategija, a koliko samo – dobar PR trik?

Održiva moda ili “greenwashing”?

Modna industrija, poznata kao jedan od najvećih zagađivača na svijetu, posljednjih godina sve više naglašava svoje “zelene” inicijative.
Brendovi poput H&M-a, Zare i Primarka lansirali su “održive” kolekcije i kampanje koje promoviraju reciklažu, korištenje organskog pamuka i smanjenje emisija.

No, kritičari upozoravaju da su mnoge od tih inicijativa površne i da služe više za popravljanje imidža nego za stvarne promjene. Taj fenomen poznat je kao greenwashing – kada brend prikazuje proizvode ili prakse ekološkima, a stvarne promjene su minimalne ili nepostojeće.

Primjer:
H&M je 2021. suočen s kritikama nakon što je otkriveno da su podaci o održivosti njihovih proizvoda na Conscious Choice etiketama bili netočni ili zbunjujući za kupce.

Zašto brendovi koriste održivost kao PR alat?

• Potrošači traže odgovornost: sve više ljudi, posebno mlađih generacija, bira brendove koji dijele njihove vrijednosti.
• Zakonski pritisci: regulative poput Europskog zelenog plana sve više obvezuju kompanije na održivo poslovanje.
• Reputacijski kapital: održiv imidž povećava vrijednost brenda i stvara dugoročnu lojalnost kupaca.

Kako prepoznati pravu održivost?

• Transparentnost: brendovi koji ozbiljno shvaćaju održivost otvoreno komuniciraju o izazovima i postavljaju konkretne ciljeve s vremenskim rokovima.
• Certifikati i neovisne provjere: prisutnost certifikata kao što su GOTS (Global Organic Textile Standard) ili Fair Trade znak su ozbiljnosti.

Cjelovit pristup: održivost nije samo reciklirani materijal – ona uključuje radne uvjete, način proizvodnje, transport i poslovne odluke na svim razinama.

Zaključak

Održivi imidž danas je nezaobilazan dio PR strategije, no pravi izazov za brendove je pretvoriti obećanja u stvarne promjene. Potrošači su sve informiraniji i nepovjerljiviji – prepoznaju kad je održivost iskrena, a kad je samo marketinška maska.
Budućnost pripada onima koji razumiju da se povjerenje ne može kupiti dobrim sloganom, već se gradi kroz djelovanje.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ

U suvremenom društvu, društvene mreže i digitalni mediji postali su ključni faktori u oblikovanju javnog mnijenja i stvaranju odnosa s javnošću. Kroz ove kanale, organizacije mogu izravno komunicirati sa svojom publikom, dok istovremeno mogu pratiti povratne reakcije i prilagođavati svoje strategije u stvarnom vremenu. Ipak, u ovome digitalnom okruženju, izazovi i mogućnosti brzo se mijenjaju, zbog čega je nužno stalno pratiti trendove i razumjeti kako mediji utječu na digitalnu komunikaciju.

Digitalni mediji: Novi izazovi i prilike za PR

S porastom popularnosti društvenih mreža, PR stručnjaci suočavaju se s novim izazovima. Brzi tempo informacija, viralni sadržaji, kao i interaktivnost koju omogućuju ove platforme, značajno mijenjaju način na koji se komunicira s javnošću. S jedne strane, PR stručnjaci imaju mogućnost izravno komunicirati s potrošačima i zajednicama, bez posredovanja tradicionalnih medija, ali s druge strane, ovaj izravni kontakt također otvara prostor za negativne reakcije, kritike i “trolanje”.

Proučavanjem ovih faktora, PR stručnjaci mogu razviti strategije koje koriste društvene mreže kao učinkovit alat za brendiranje, ali i za krizne komunikacije, čime osiguravaju da pozitivne poruke dospiju do što šire publike.

Izvor: What is Public Relations? Basics of PR explained. – Paul Writer

AUTOR: EDITA GLAVURDA

U svijetu odnosa s javnošću često se priča o uspješnim kampanjama, savršenim brend narativima i velikim lansiranjima. No istinski test PR vještina dolazi – kad sve krene nizbrdo. Upravo zato vrijedi pogledati kako se IKEA nosila s jednom od svojih većih reputacijskih kriza i zašto se njihov odgovor i danas izučava kao primjer autentične, iskrene komunikacije.

Problem koji je došao iz najbolje namjere

izvor: pinterest

Godine 2020., IKEA je u SAD-u odlučila obilježiti „Juneteenth” – važan datum za afroameričku zajednicu koji simbolizira ukidanje ropstva. Željeli su svojim zaposlenicima prirediti “poseban meni”, kako bi proslavili raznolikost i inkluziju. Nažalost, taj meni je sadržavao prženu piletinu, lubenicu i mac&cheese – jela koja su često stereotipno i rasistički povezivana s afroameričkom kulturom.

izvor: PINTEREST

Zaposlenici su to doživjeli kao uvredu, a priča je brzo završila na nacionalnim medijima i društvenim mrežama. Uprava IKEA-e bila je suočena s bijesom javnosti i vlastitih ljudi.

Kako se IKEA izvukla?

I umjesto da se brane i skrivaju, napravili su ono što mnogi izbjegavaju: priznali su grešku bez uvijanja. Slijedila je javna isprika, ali ono što je bilo ključno – uključili su zaposlenike afroameričkog porijekla u buduće planiranje i donošenje odluka. Osnovali su unutarnje savjetodavne timove, povećali edukacije o kulturnim osjetljivostima i otvoreno pričali o tome što su naučili. Taj potez nije samo umanjio štetu – ojačao je njihovu reputaciju. Javnost voli brendove koji priznaju greške, ali još više one koji se trude da ih ne ponove.

IZVOR: CANVA

Zašto je ovo lekcija za sve u PR-u?

Zato što pokazuje da kriza ne mora biti kraj, već početak novog povjerenja. IKEA-ina greška postala je odskočna daska za autentičan dijalog i pokazala da transparentnost i iskrenost nisu slabost – već najjače oružje u modernom PR-u

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ

Danas svi brendovi žele „viralne” kampanje i sanjaju o savršenom TikTok momentu. U tom svijetu društvenih mreža i influencera, često zaboravimo koliko moćan može biti dobar, stari gerilski PR – onaj koji nasmije, iznenadi i natjera da razmislimo. Upravo to je napravio Diesel, brend koji zna da moć leži u drugačijem pristupu.

IZVOR: PINTEREST

„Deisel” – dućan s greškom, ali kampanja bez ijedne

Godine 2018., Diesel je u središtu New Yorka otvorio pop-up dućan s „fejk” nazivom – „Deisel”. Dućan je izgledao kao obična, jeftina kopija originala. Sve je bilo namjerno „krivo” – logo, ambalaža, znakovi. No, ono što ljudi nisu znali je da su proizvodi unutra bili 100% originalni Diesel komadi, ali s pogrešno napisanim brendom.

Zašto su to napravili?
Kako bi ismijali svijet u kojem su „fejk” influenceri, lažni pratitelji i plitki hype postali normalna pojava. Kampanja “Go with the flaw” (idi s greškom) slavila je nesavršenost i pozivala ljude da ne slijede savršeno ispolirane standarde društva.

IZVOR: PINTEREST

Rezultat? Viralnost na steroidima

Ljudi su se utrkivali da kupe „lažni” Diesel jer su vjerovali da je riječ o povoljnoj kopiji. Influenceri su se hvalili “retro” otkrićem, misleći da su pronašli skriveni modni dragulj. Kad je Diesel otkrio što se zapravo dogodilo, internet je eksplodirao.

Kampanja je ušla u top PR primjere godine. Brend je dobio ogroman globalni buzz, a sve bez plaćanja tipičnih milijunskih influencer budžeta.

Što možemo naučiti iz ovoga?

Dobar PR ne mora uvijek biti velik, ozbiljan i skup. Ponekad je najbolji potez – pametna šala na vlastiti račun. Diesel je pokazao da je moguće stvoriti snažnu emocionalnu vezu s publikom kroz autentičnost, humor i kreativni rizik. U vremenu kad je sve ispeglano i filtrirano, upravo te nesavršenosti ostaju najviše zapamćene.

AUTOR: HELENA Mustapić

(preuzeto s jutarnji.hr)

Kad se Vojko V naljuti, internet sluša

Poznati reper i regionalna hip hop ikona, Vojko V, pokrenuo je mini digitalni potres na Instagramu i sve zbog kompjutera. U prosincu 2023. kupio je novi PC u poznatoj trgovini računalnom opremom Links, a već početkom 2025. krenuli su problemi. Računalo se gasilo, smrzavalo i generalno odbijalo suradnju. U veljači je poslan na popravak pod garancijom, ali trajalo je točno dva mjeseca da mu se uređaj vrati. I što se dogodilo? Samo pet dana nakon povratka opet isti problemi. Vojko više nije imao živaca, pa je otvorio Instagram Story i poručio: “Ne kupujte ništa u Linksu”, označivši firmu direktno.

Pet minuta do reakcije

U roku od tri sata, stvari su se promijenile brže nego što si stigao skuhati kavu. Reper objavljuje novi story: “Javili su se pet minuta nakon Storyja, zamijenili su mi komp za novi. Links VELIKI LEGENDE I ASEVI.” Iz frustracije u zahvalnost i to instantno. Ova promjena raspoloženja nije samo zabavila pratitelje, već i pokazala koliko brzo jedan viralni post može natjerati brand da reagira. Links je ovom gestom pokazao refleks, fleksibilnost i zdravu dozu PR-a na razini.

Snaga jedne objave

Ono što ovu situaciju čini zanimljivom nije samo brzina kojom se sve odvilo, nego i način na koji su obje strane komunicirale – otvoreno, direktno i bez filtera. Vojko nije ulazio u tehničke detalje, samo je iznio frustraciju. Links nije slao službena priopćenja ni demantije jednostavno su reagirali i riješili stvar. Upravo ta brzina reakcije i “ljudski pristup” u digitalnom prostoru danas znače puno.

Brendovi pod povećalom

Za firmu poput Linksa, koja ima 18 poslovnica diljem Hrvatske i bavi se prodajom računala, komponenti i potrošačke elektronike, ovakva situacija mogla je biti PR katastrofa. Umjesto toga, pretvorila se u viralni win. Jasno je da danas svaki kupac ima glas pogotovo kad je taj kupac netko s desecima tisuća pratitelja. #VojkoV #DigitalniPR #LinksReakcija

Autor: Mara Obradović

(preuzeto s nacional.hr)

Hotel Esplanade otvorio je vrata 22. travnja 1925. kao raskošna stanica za putnike legendarnog Orient Expressa, a već tada se tu angažirao prvi PR-ovac čiji je zadatak bio svijetu predstaviti novu razinu glamura u srcu Zagreba. U zlatno doba putovanja, art déco i neoklasični interijeri hotela postali su simbol luksuza i prestiža, a Esplanade je brzo stekao reputaciju ne samo mjesta za odmor, nego i destinacije u kojoj se pišu priče visoke društvene elite. Od prvih mini sapuna i čokoladica uz kavu do šampanjca s kavijarom, svaki je detalj osmišljen kako bi gostima priuštio osjećaj ekskluzivnosti. Kroz ratove, potrese, političke preokrete i pandemiju, Esplanade je ostao nepokolebljiv čuvajući svoj šarm i eleganciju. Obnova iz 2004. godine uskladila je povijesne neoklasične detalje s modernim sadržajima, dok su Smaragdna dvorana i terasa Oleander zadržali status epicentara zagrebačkog društvenog života. Tu su se izmjenjivali članovi kraljevskih obitelji, svjetske zvijezde i kulturna elita – od Josephine Baker i Orsona Wellesa do Ennia Morriconea, a svaka je anegdota dokaz da hotel nije bio samo građevina, nego živi spomenik visokim standardima gostoprimstva.

@simonsnopek

Esplanade Hotel one of the most famous and gracious buildings in Zagreb, Croatia🇭🇷 #zagreb #croatia #esplanadezagreb #croatiahotel #croatiatravel #luxuryhotel #croatiafulloflife #esplanadehotel #travel

♬ Wildest Dreams – Duomo

Stogodišnjica: proslava, inovacije i budući planovi

Povodom sto godina postojanja, proslava je započela svjetlosnim spektaklom Circle of Light na pročelju hotela u sklopu Festivala svjetla Zagreb. Slijedile su gala večere u partnerstvu s povijesnim hotelom Pera Palace iz Istanbula, popodnevni čajevi inspirirani putovanjem Orient Expressa te izložba uspomena na digitalnoj platformi, gdje će gosti dijeliti fotografije i pisma iz proteklog stoljeća.

Gastronomski doživljaj vodi chefica Ana Grgić Tomić u restoranima Zinfandel’s i Le Bistro, gdje se lokalni sastojci spajaju s međunarodnim tehnikama, stvarajući jelovnike koji su oduševili i kraljicu Elizabetu II. i predsjednika Macrona. Osim kulinarskih inovacija, hotel nudi klizalište na terasi Oleander te adventsku manifestaciju Fooling Around, potvrđujući da tradicija i suvremenost idu ruku pod ruku. Generalni direktor Ivica Max Krizmanić i cijeli tim Esplanadea svakodnevno potvrđuju da elegancija ne stari. Njihova predanost, profesionalnost i toplina stvaraju dojam da je svaki gost član velike Esplanade obitelji. Tako, sto godina nakon angažmana prvog PR-ovca, Esplanade i dalje stoji kao simbol zagrebačke elegancije, inovacija i zajedništva.

#Esplanade #100godišnjica #zagrebačkaikona

Autor: Mara Obradović

Kad ulica postane modna pista

U svijetu gdje je pažnja najvrjednija valuta, brendovi moraju biti kreativni kako bi se istaknuli. Gerilski marketing – nekonvencionalna, često iznenađujuća forma promocije – savršen je alat za modne kuće koje žele izazvati oduševljenje, zaintrigirati prolaznike i postati viralne na društvenim mrežama. U svijetu luksuzne mode, šok je pozitivan, a avantgardno je novi mainstream, a pravi marketinški eksperti to znaju ujediniti u savršenu promociju zvanu guerilla marketing.

IZVOR: Digital Firefly Marketing (interlink: https://digitalfireflymarketing.com/our-blog/what-guerilla-marketing/)

Moda na kotačima: Jacquemus mini torbice kao vozila

Francuski brend Jacquemus poznat je po estetski čistim kampanjama, ali i briljantnim marketinškim potezima. U srpnju 2022., brend je lansirao mini električna vozila u obliku svojih kultnih Le Chiquito torbica, koja su vozila pariškim ulicama. Ova neobična “vozila” nisu samo privukla poglede prolaznika, već su brzo postala viralna na TikToku i Instagramu, stvarajući ogroman organski doseg bez klasičnih reklama.

IZVOR: @jacquemus na TikTok-u

Tipfeler, fakeovi, ili brend aktivacija?

Tijekom New York Fashion Weeka 2018., Diesel je otvorio pop-up trgovinu pod imenom “Deisel” u četvrti poznatoj po prodaji lažnih brendova. Trgovina je nudila odjeću s namjerno pogrešno napisanim logotipom “Deisel”, dizajniranu od strane Dieselovog tima. Kupci su mislili da kupuju lažne proizvode, ali su zapravo dobivali autentične, limitirane komade. Ova kampanja, dio inicijative “Go With the Flaw”, izazvala je veliku pažnju i pokazala Dieselovu sposobnost samoironije i inovacije.

IZVOR: Vogue UK (interlink: https://www.vogue.co.uk/article/diesel-fake-store-new-york-february-2018)

Ulična moda – doslovno

Gerilski marketing funkcionira jer briše granicu između oglasa i svakodnevice. Kad torbica postane automobil ili kad se otvori lažna trgovina s pravim, limitiranim prouzvodima, ljudi ne mogu ostati ravnodušni. U modnoj industriji, gdje je dojam sve, ovakve kampanje ne samo da šire svijest o brendu, već i pričaju priču – onu koja se pamti.

AUTOR: LANA KOSTELAC

Kako se modni brend Balenciaga suočio s najvećom krizom u svojoj povijesti poslovanja

IZVOR: Brandlogos (interlink: https://brandlogos.net/balenciaga-logo-96834.html)

Krizna komunikacija je test svake organizacije – pogotovo kada se radi o globalnim brendovima poput Balenciage, koji djeluju u visoko senzibiliziranom kulturnom i medijskom prostoru. Kraj 2022. i početak 2023. godine obilježio je skandal koji je izazvao ogorčenje javnosti, bojkot poznatih osoba i duboko narušio imidž brenda. No, kako je Balenciaga reagirala – i je li njihova krizna komunikacija bila adekvatna?

Kampanja koja je PRešla granicu

U studenom 2022., Balenciaga je lansirala blagdansku kampanju koja je prikazivala djecu s plišanim medvjedićima odjevenima u BDSM opremu, uz rekvizite koji su aludirali na seksualnost i fetišizam. Javnost je bila zgrožena, a društvene mreže ubrzo su eksplodirale optužbama za „seksualizaciju djece“.

Dodatni udarac došao je kada je u drugoj kampanji u pozadini fotografije viđen ispis presude američkog Vrhovnog suda u slučaju United States v. Williams, koji se odnosi na posjedovanje i distribuciju dječje pornografije. Slučajnost ili ne – šteta je već bila učinjena.

Nakon eksplozije reakcija, brend je:

1. Uklonio kampanju i izdao ispriku
   “We sincerely apologize for any offense our holiday campaign may have caused.”
2. Tužio produkcijsku kuću i dizajnere za 25 milijuna dolara, optužujući ih za uključivanje neprimjerenih elemenata bez dopuštenja.
3. Objavio nekoliko izjava na Instagramu, u kojima se distancira od odluka kreativnog tima i obećava dublju reviziju svojih internih procedura.
4. Kreativni direktor Demna dao osobnu izjavu, rekavši da mu „nikad nije bila namjera izazvati takvu kontroverzu.“

IZVOR: @demnagram (interlink: https://www.instagram.com/p/Clq19zIopnw/)

Gdje su pogriješili?

IZVOR: @businesstoday (https://www.instagram.com/p/ClTBmqLIG-v/)

1. Prebacivanje krivnje

Tužba protiv vanjskih suradnika percipirana je kao pokušaj da se izbjegne odgovornost, umjesto da brend preuzme vlasništvo nad vlastitim kreativnim odlukama. Opće poznata tehnika odbacivanja krize u kriznoj komunikaciji, često poznata i pod nazivom scapegoating, odnosno biranja krivca na kojeg se svaljuje sva krivnja.

2. Nedostatak empatije

Prve izjave bile su hladne i generičke, bez emocionalne inteligencije i istinske zabrinutosti za zabrinutost javnosti – pogotovo roditelja.

3. Reakcija nakon pritiska

Brend nije reagirao odmah – kampanje su uklonjene tek nakon nekoliko dana online pritiska, što je umanjilo vjerodostojnost isprike.

Ipak, nije sve bilo tako crno. Balenciaga je naknadno uvela interne procedure, sastavila stručni savjetodavni odbor i pokrenula edukaciju unutar tima o osjetljivim temama – što je bio pozitivan korak, ali tek nakon što je šteta već bila učinjena.

Posljedice i što su (nadamo se) naučili

Kim Kardashian, jedna od najpoznatijih ambasadorica brenda, javno je osudila kampanju i„preispitala“ svoju buduću suradnju. Mnogi kupci i influenceri javno su bojkotirali brend. Balenciaga se neko vrijeme povukla s društvenih mreža i u potpunosti zaustavila kampanje. Balenciaga se možda polako oporavlja, ali šteta koju je pretrpjela ostavit će dugoročne posljedice. Ovaj slučaj je jasan podsjetnik da čak i najmoćniji brendovi nisu iznad javnog mišljenja – i da je etički PR danas važniji nego ikada.

Autor: Lana Kostelac