Kada je Netflix 2016. godine lansirao “Stranger Things”, nitko nije mogao predvidjeti koliki će kulturni fenomen serija postati. No, iza uspjeha nije stajala samo izvrsna glumačka postava i napeta radnja – PR strategija bila je ključna.
Netflix je od početka shvatio da “Stranger Things” nije samo serija, već prilika za stvaranje cijelog svijeta s kojim se publika može poistovjetiti. Kroz pametne suradnje s brendovima poput Coca-Cole (koja je za potrebe serije vratila “New Coke” iz 80-ih), nostalgične kampanje na društvenim mrežama i interaktivne događaje poput “Stranger Things Experience”, priča se proširila daleko izvan samog gledanja.
Emocionalna inteligencija postala je ključna komponenta uspješnog liderstva u današnjem poslovnom svijetu. Sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja emocijama u sebi i drugima omogućava liderima stvaranje pozitivnog radnog okruženja, izgradnju povjerenja i postizanje organizacijskih ciljeva.
Komponente emocionalne inteligencije
Emocionalna inteligencija obuhvaća pet ključnih komponenti: samosvijest, samoproučavanje, motivaciju, empatiju i socijalne vještine. Samosvijest omogućuje lideru da prepozna i razumije vlastite emocije, dok samoproučavanje pomaže u kontroliranju impulzivnih reakcija. Motivacija pomaže liderima da ostanu usmjereni prema ciljevima, dok empatija omogućuje razumijevanje emocija drugih, što je ključno za izgradnju pozitivnih odnosa. Lideri s visokom emocionalnom inteligencijom bolje upravljaju emocionalnim izazovima i sukobima, čime stvaraju stabilno radno okruženje. Takvi lideri bolje komuniciraju jer su svjesni kako njihove emocije utječu na druge, a također su bolji u rješavanju konflikata jer pristupaju situacijama s razumijevanjem i empatijom.
Razvijanje emocionalne inteligencije
Emocionalna inteligencija nije statična; ona se može razvijati. Prakticiranje mindfulnessa pomaže liderima da postanu svjesni svojih emocija i reakcija. Aktivno slušanje omogućuje bolju povezanost s timom, dok povratne informacije od drugih pomažu u prepoznavanju područja za poboljšanje. Redovita samorefleksija također omogućuje liderima da bolje razumiju kako njihove emocije utječu na tim i kako poboljšati svoje reakcije.
U eri društvenih mreža reputacija brenda može pasti (ili narasti) brže nego ikad prije. Jedan krivi potez, nepromišljena izjava ili politička suradnja dovoljni su da izazovu lavinu bojkota i negativnih komentara. I dok su nekad brendovi imali vremena pažljivo pripremiti odgovor, danas se očekuje trenutačna reakcija – i to iskrena.
Što pokreće bojkot kampanje?
Publika danas sve više očekuje da brendovi zauzmu stav o društvenim pitanjima. No, taj stav nije uvijek dobro prihvaćen od svih. Primjeri poput Disneyja, koji je podržao LGBTQ+ zajednicu u sukobu s vlastima na Floridi, ili Bud Lighta, koji je surađivao s transrodnom influensericom Dylan Mulvaney, pokazuju koliko brzo brend može postati meta žestokih kritika i bojkota. Bojkoti često nisu samo izraz neslaganja s određenom kampanjom, već i širi signal nezadovoljstva društvenim i političkim trendovima.
Kako brendovi reagiraju?
U situacijama bojkota brendovi biraju različite strategije:
Ostati dosljedan vrijednostima: Disney se odlučio čvrsto držati svog stava o podršci različitosti i inkluziji, čak i pod pritiskom političkih prijetnji i gubitka prihoda.
Povlačenje i isprika: Bud Light je pokušao ublažiti situaciju povlačenjem kampanje i izdavanjem pomirljivih izjava, ali su time riskirali gubitak autentičnosti kod obje strane – i podržavatelja i kritičara.
Preusmjeravanje fokusa: Neki brendovi odluče brzo plasirati nove kampanje ili vijesti kako bi skrenuli pažnju s negativnih komentara.
Što možemo naučiti iz ovih primjera?
Jasno definirane vrijednosti ključne su za donošenje odluka u kriznim situacijama.
Brza, ali promišljena reakcija može umanjiti štetu.
Dvosmjerna komunikacija – slušanje publike i otvoreni dijalog – može pomoći u izgradnji dugoročne reputacije.
Dosljednost je važnija od pokušaja da se svima svidi – jer kad brend pokušava balansirati između suprotstavljenih strana, često izgubi obje.
Zaključak
Bojkoti i krizne situacije više nisu iznimke, već očekivani izazovi u životu svakog velikog brenda. Upravljanje krizom reputacije na društvenim mrežama danas zahtijeva puno više od dobro napisanog priopćenja – potrebno je imati čvrste vrijednosti, hrabrost i spremnost na otvoreni dijalog s publikom. Jer u digitalnom svijetu – autentičnost je najjača valuta.
Umjetna inteligencija (AI) više nije samo “tehnologija budućnosti” – ona već danas mijenja pravila igre u odnosima s javnošću. Od automatiziranog pisanja priopćenja do analize sentimenta na društvenim mrežama, AI postaje ključni saveznik PR stručnjaka. No, s njom dolaze i novi izazovi.
Kako AI mijenja svakodnevni PR posao?
Pisanje sadržaja: Alati poput ChatGPT-a omogućuju brzo generiranje nacrta priopćenja, objava za društvene mreže i govora. Umjesto da trošimo sate na prvu verziju, AI može predložiti tekstove koje PR stručnjaci dalje dorađuju i prilagođavaju.
Analiza podataka: AI alati mogu u realnom vremenu analizirati stotine tisuća komentara, tweetova i članaka kako bi prepoznali ton (pozitivno, neutralno, negativno) i ključne teme koje se povezuju s brendom.
Personalizacija kampanja: Generativni AI pomaže u kreiranju personaliziranih poruka za različite segmente publike, čime se povećava učinkovitost komunikacije.
Krizna komunikacija: U kriznim situacijama, AI može brzo detektirati širenje negativnih vijesti i predložiti strategije za odgovor, štedeći dragocjeno vrijeme.
Primjer iz stvarnog života
Coca-Cola je među prvim velikim brendovima koji su počeli koristiti generativne AI alate za kreiranje kreativnih kampanja. Njihova kampanja “Create Real Magic” omogućila je korisnicima da uz pomoć AI-a kreiraju vlastite reklame za brend, spajajući tehnologiju i emocije na inovativan način.
Također, agencije poput Ogilvy sve češće koriste AI za analizu sentimenta u realnom vremenu i za kreiranje bržih, ali i strateški promišljenih odgovora u kriznim situacijama.
Što AI ne može (barem još uvijek)?
Iako AI olakšava mnoge tehničke zadatke, neke ključne vještine ostaju isključivo ljudske:
Kreativno razmišljanje – AI može predložiti ideje, ali originalna kreativna strategija još uvijek dolazi od ljudi.
Emocionalna inteligencija – razumijevanje nijansi ljudskih emocija i odnosa teško je u potpunosti prenijeti na stroj.
Etika i odgovornost – ljudski nadzor potreban je kako bi se spriječila upotreba netočnih ili neprimjerenih informacija koje AI može generirati.
Zaključak
Umjetna inteligencija transformira PR industriju – ubrzava procese, omogućava dublje uvide i otvara nove kreativne mogućnosti. No, uspješni PR stručnjaci budućnosti neće biti oni koji se boje AI-a, nego oni koji znaju kako ga pametno koristiti kao alat, dok istovremeno njeguju ljudsku stranu komunikacije: empatiju, autentičnost i strateško razmišljanje.
Sportski eventi danas nisu samo natjecanja – oni su snažan alat za oblikovanje imidža gradova i država na globalnoj sceni. Kroz pažljivo planirane kampanje i vizualnu komunikaciju, domaćini koriste ovakve događaje za predstavljanje svojih vrijednosti, kulture i vizije budućnosti.
Sportski event kao platforma za rebrendiranje
Organizacija velikog sportskog događaja poput Olimpijskih igara, Svjetskog nogometnog prvenstva ili Europskog prvenstva nije samo sportski izazov – to je i prilika za strateški PR. Domaćini kroz event žele pokazati svijetu da su inovativni, otvoreni, održivi ili gospodarski jaki. Takvi eventi postaju “živi oglasi” koji mijenjaju percepciju javnosti i privlače turiste, investitore i nove poslovne prilike.
Primjer: Pariz i Olimpijske igre 2024.
Pariz koristi Olimpijske igre 2024. kao savršenu priliku za pozicioniranje grada kao “zelenog”, “pametnog” i “inkluzivnog”. Njihova komunikacija fokusira se na nekoliko ključnih poruka:
Održivost: Igre u Parizu bit će prve koje ciljaju gotovo nultu emisiju ugljičnog dioksida. Velik dio infrastrukture već postoji (stadioni, dvorane), a nova rješenja, poput olimpijskog sela, grade se uz stroge standarde održivosti.
Inovacije: Pariz promovira korištenje pametnih tehnologija, od sigurnosnih rješenja do upravljanja prometom, kako bi pokazao da je predvodnik u pametnim gradovima budućnosti.
Društvena uključenost: Organizatori su istaknuli važnost dostupnosti događanja i infrastrukture svim građanima, uključujući osobe s invaliditetom, te razvili brojne projekte koji ostaju gradu nakon Igara.
Zašto je ovo važno za PR?
Kada sport postane dio šire priče o identitetu, emocije koje prate pobjede, rekorde i sportski duh automatski se vežu uz grad ili državu domaćina. Uspješna komunikacija prije, za vrijeme i nakon eventa može potpuno promijeniti percepciju u svijetu – od ekonomske snage do turističke atraktivnosti.
Primjeri iz prošlosti:
Barcelona 1992. – transformacija iz industrijskog grada u turistički magnet.
Rio 2016. – pokušaj pokazivanja Brazila kao moderne rastuće sile (uz određene izazove i kritike).
Zaključak
Sportski eventi su više od sporta – oni su moćan alat strateškog PR-a. Pariz 2024. pokazuje kako dobro osmišljena komunikacijska strategija može pretvoriti sportski spektakl u priliku za globalno rebrendiranje, slanje snažnih poruka i stvaranje trajne ostavštine.
U eri u kojoj je percepcija jednako važna kao i stvarnost, gradovi i države koje to prepoznaju – igraju pobjedničku igru.
Održivi razvoj postao je ključna riječ u komunikaciji brendova širom svijeta. Potrošači sve više očekuju odgovornost prema okolišu, društvu i etičkom poslovanju. No postavlja se pitanje: koliko je održivost stvarna strategija, a koliko samo – dobar PR trik?
Održiva moda ili “greenwashing”?
Modna industrija, poznata kao jedan od najvećih zagađivača na svijetu, posljednjih godina sve više naglašava svoje “zelene” inicijative. Brendovi poput H&M-a, Zare i Primarka lansirali su “održive” kolekcije i kampanje koje promoviraju reciklažu, korištenje organskog pamuka i smanjenje emisija.
No, kritičari upozoravaju da su mnoge od tih inicijativa površne i da služe više za popravljanje imidža nego za stvarne promjene. Taj fenomen poznat je kao greenwashing – kada brend prikazuje proizvode ili prakse ekološkima, a stvarne promjene su minimalne ili nepostojeće.
Primjer: H&M je 2021. suočen s kritikama nakon što je otkriveno da su podaci o održivosti njihovih proizvoda na Conscious Choice etiketama bili netočni ili zbunjujući za kupce.
Zašto brendovi koriste održivost kao PR alat?
Potrošači traže odgovornost: sve više ljudi, posebno mlađih generacija, bira brendove koji dijele njihove vrijednosti.
Zakonski pritisci: regulative poput Europskog zelenog plana sve više obvezuju kompanije na održivo poslovanje.
Reputacijski kapital: održiv imidž povećava vrijednost brenda i stvara dugoročnu lojalnost kupaca.
Kako prepoznati pravu održivost?
Transparentnost: brendovi koji ozbiljno shvaćaju održivost otvoreno komuniciraju o izazovima i postavljaju konkretne ciljeve s vremenskim rokovima.
Certifikati i neovisne provjere: prisutnost certifikata kao što su GOTS (Global Organic Textile Standard) ili Fair Trade znak su ozbiljnosti.
Cjelovit pristup: održivost nije samo reciklirani materijal – ona uključuje radne uvjete, način proizvodnje, transport i poslovne odluke na svim razinama.
Zaključak
Održivi imidž danas je nezaobilazan dio PR strategije, no pravi izazov za brendove je pretvoriti obećanja u stvarne promjene. Potrošači su sve informiraniji i nepovjerljiviji – prepoznaju kad je održivost iskrena, a kad je samo marketinška maska. Budućnost pripada onima koji razumiju da se povjerenje ne može kupiti dobrim sloganom, već se gradi kroz djelovanje.
U suvremenom društvu, društvene mreže i digitalni mediji postali su ključni faktori u oblikovanju javnog mnijenja i stvaranju odnosa s javnošću. Kroz ove kanale, organizacije mogu izravno komunicirati sa svojom publikom, dok istovremeno mogu pratiti povratne reakcije i prilagođavati svoje strategije u stvarnom vremenu. Ipak, u ovome digitalnom okruženju, izazovi i mogućnosti brzo se mijenjaju, zbog čega je nužno stalno pratiti trendove i razumjeti kako mediji utječu na digitalnu komunikaciju.
Digitalni mediji: Novi izazovi i prilike za PR
S porastom popularnosti društvenih mreža, PR stručnjaci suočavaju se s novim izazovima. Brzi tempo informacija, viralni sadržaji, kao i interaktivnost koju omogućuju ove platforme, značajno mijenjaju način na koji se komunicira s javnošću. S jedne strane, PR stručnjaci imaju mogućnost izravno komunicirati s potrošačima i zajednicama, bez posredovanja tradicionalnih medija, ali s druge strane, ovaj izravni kontakt također otvara prostor za negativne reakcije, kritike i “trolanje”.
Proučavanjem ovih faktora, PR stručnjaci mogu razviti strategije koje koriste društvene mreže kao učinkovit alat za brendiranje, ali i za krizne komunikacije, čime osiguravaju da pozitivne poruke dospiju do što šire publike.
U svijetu odnosa s javnošću često se priča o uspješnim kampanjama, savršenim brend narativima i velikim lansiranjima. No istinski test PR vještina dolazi – kad sve krene nizbrdo. Upravo zato vrijedi pogledati kako se IKEA nosila s jednom od svojih većih reputacijskih kriza i zašto se njihov odgovor i danas izučava kao primjer autentične, iskrene komunikacije.
Problem koji je došao iz najbolje namjere
izvor: pinterest
Godine 2020., IKEA je u SAD-u odlučila obilježiti „Juneteenth” – važan datum za afroameričku zajednicu koji simbolizira ukidanje ropstva. Željeli su svojim zaposlenicima prirediti “poseban meni”, kako bi proslavili raznolikost i inkluziju. Nažalost, taj meni je sadržavao prženu piletinu, lubenicu i mac&cheese – jela koja su često stereotipno i rasistički povezivana s afroameričkom kulturom.
izvor: PINTEREST
Zaposlenici su to doživjeli kao uvredu, a priča je brzo završila na nacionalnim medijima i društvenim mrežama. Uprava IKEA-e bila je suočena s bijesom javnosti i vlastitih ljudi.
Kako se IKEA izvukla?
I umjesto da se brane i skrivaju, napravili su ono što mnogi izbjegavaju: priznali su grešku bez uvijanja. Slijedila je javna isprika, ali ono što je bilo ključno – uključili su zaposlenike afroameričkog porijekla u buduće planiranje i donošenje odluka. Osnovali su unutarnje savjetodavne timove, povećali edukacije o kulturnim osjetljivostima i otvoreno pričali o tome što su naučili. Taj potez nije samo umanjio štetu – ojačao je njihovu reputaciju. Javnost voli brendove koji priznaju greške, ali još više one koji se trude da ih ne ponove.
IZVOR: CANVA
Zašto je ovo lekcija za sve u PR-u?
Zato što pokazuje da kriza ne mora biti kraj, već početak novog povjerenja. IKEA-ina greška postala je odskočna daska za autentičan dijalog i pokazala da transparentnost i iskrenost nisu slabost – već najjače oružje u modernom PR-u
Danas svi brendovi žele „viralne” kampanje i sanjaju o savršenom TikTok momentu. U tom svijetu društvenih mreža i influencera, često zaboravimo koliko moćan može biti dobar, stari gerilski PR – onaj koji nasmije, iznenadi i natjera da razmislimo. Upravo to je napravio Diesel, brend koji zna da moć leži u drugačijem pristupu.
IZVOR: PINTEREST
„Deisel” – dućan s greškom, ali kampanja bez ijedne
Godine 2018., Diesel je u središtu New Yorka otvorio pop-up dućan s „fejk” nazivom – „Deisel”. Dućan je izgledao kao obična, jeftina kopija originala. Sve je bilo namjerno „krivo” – logo, ambalaža, znakovi. No, ono što ljudi nisu znali je da su proizvodi unutra bili 100% originalni Diesel komadi, ali s pogrešno napisanim brendom.
Zašto su to napravili? Kako bi ismijali svijet u kojem su „fejk” influenceri, lažni pratitelji i plitki hype postali normalna pojava. Kampanja “Go with the flaw” (idi s greškom) slavila je nesavršenost i pozivala ljude da ne slijede savršeno ispolirane standarde društva.
IZVOR: PINTEREST
Rezultat? Viralnost na steroidima
Ljudi su se utrkivali da kupe „lažni” Diesel jer su vjerovali da je riječ o povoljnoj kopiji. Influenceri su se hvalili “retro” otkrićem, misleći da su pronašli skriveni modni dragulj. Kad je Diesel otkrio što se zapravo dogodilo, internet je eksplodirao.
Kampanja je ušla u top PR primjere godine. Brend je dobio ogroman globalni buzz, a sve bez plaćanja tipičnih milijunskih influencer budžeta.
Što možemo naučiti iz ovoga?
Dobar PR ne mora uvijek biti velik, ozbiljan i skup. Ponekad je najbolji potez – pametna šala na vlastiti račun. Diesel je pokazao da je moguće stvoriti snažnu emocionalnu vezu s publikom kroz autentičnost, humor i kreativni rizik. U vremenu kad je sve ispeglano i filtrirano, upravo te nesavršenosti ostaju najviše zapamćene.
Poznati reper i regionalna hip hop ikona, Vojko V, pokrenuo je mini digitalni potres na Instagramu i sve zbog kompjutera. U prosincu 2023. kupio je novi PC u poznatoj trgovini računalnom opremom Links, a već početkom 2025. krenuli su problemi. Računalo se gasilo, smrzavalo i generalno odbijalo suradnju. U veljači je poslan na popravak pod garancijom, ali trajalo je točno dva mjeseca da mu se uređaj vrati. I što se dogodilo? Samo pet dana nakon povratka opet isti problemi. Vojko više nije imao živaca, pa je otvorio Instagram Story i poručio: “Ne kupujte ništa u Linksu”, označivši firmu direktno.
Pet minuta do reakcije
U roku od tri sata, stvari su se promijenile brže nego što si stigao skuhati kavu. Reper objavljuje novi story: “Javili su se pet minuta nakon Storyja, zamijenili su mi komp za novi. Links VELIKI LEGENDE I ASEVI.” Iz frustracije u zahvalnost i to instantno. Ova promjena raspoloženja nije samo zabavila pratitelje, već i pokazala koliko brzo jedan viralni post može natjerati brand da reagira. Links je ovom gestom pokazao refleks, fleksibilnost i zdravu dozu PR-a na razini.
Snaga jedne objave
Ono što ovu situaciju čini zanimljivom nije samo brzina kojom se sve odvilo, nego i način na koji su obje strane komunicirale – otvoreno, direktno i bez filtera. Vojko nije ulazio u tehničke detalje, samo je iznio frustraciju. Links nije slao službena priopćenja ni demantije jednostavno su reagirali i riješili stvar. Upravo ta brzina reakcije i “ljudski pristup” u digitalnom prostoru danas znače puno.
Brendovi pod povećalom
Za firmu poput Linksa, koja ima 18 poslovnica diljem Hrvatske i bavi se prodajom računala, komponenti i potrošačke elektronike, ovakva situacija mogla je biti PR katastrofa. Umjesto toga, pretvorila se u viralni win. Jasno je da danas svaki kupac ima glas pogotovo kad je taj kupac netko s desecima tisuća pratitelja. #VojkoV #DigitalniPR #LinksReakcija
