Kategorija: studenti život

Kategorije
studenti život

Imam diplomu, ali nemam iskustvo

Izazovi studenata pri ulasku na tržište rada

Zamislite da ste upravo diplomirali. U ruci imate diplomu, godine truda i učenja iza vas. Otvorite oglas za posao i pročitate: ,,Potrebno najmanje 2 godine iskustva.” Frustracija, zar ne?

Ovo je svakodnevna stvarnost za veliki broj mladih. Studenti često izlaze sa fakulteta sa teorijskim znanjem, ali bez praktičnih vještina i konkretnih radnih iskustava. Fakultetske prakse su rijetke, često formalne, prekratke i bez pravih zadataka. Također, tržište rada ne prepoznaje vrijednost studentskih projekata, volonterskog rada ili osobnih inicijativa.

Sistem ne priprema mlade na realnost – pregovaranje o plaći, pisanje profesionalnog CV-a, networking, emocionalna inteligencija u poslovnom okruženju. Sve to ostaje nepoznanica.

Rješenje? Više mentorskih programa, veća povezanost fakulteta s industrijom, ali i – samoaktivacija. Studenti trebaju kreirati portfolije, tražiti freelance zadatke, uključiti se u projekte i ne čekati da ih neko primijeti.

Jer diploma je važna – ali nije jedina stvar koja vas definira.

Kad su mi rekli da nisam dovoljno dobra

Sjećam se kada sam poslala svoj prvi CV. Bila sam na trećoj godini studija, uz odlične ocjene i nekoliko studentskih poslova iza sebe. Kada sam pročitala poruku s odbijenicom: ,,Tražimo nekoga s više iskustva”, osjećala sam se kao da sav moj trud ne vrijedi ništa. Bila sam frustrirana, pomalo ljuta, ali i svjesna da nisam jedina.

Umjesto da odustanem, odlučila sam se uključiti u studentsku udrugu i pokrenuti mali projekt s kolegama. To iskustvo mi je pomoglo više nego svi ispiti zajedno – naučila sam raditi u timu, prezentirati svoje ideje i kako ostati miran pod pritiskom.

Danas radim u firmi o kojoj sam sanjala još kao brucoš. I dalje pamtim taj prvi odbijenac – ne kao neuspjeh, već kao početak. Svaki mladi profesionalac mora znati: iskustvo ne dolazi samo s poslom, nego i iz inicijative.

Izvor: Helena Mustapić
AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ

Kategorije
Društvene mreže Imidž Održivost PR svijet studenti život

Kako male studentske inicijative mogu privući pažnju medija

Često se čini da su mediji rezervirani samo za „velike priče“ – korporacije, poznate osobe ili nacionalne događaje. No istina je da male, autentične studentske inicijative itekako mogu privući pažnju javnosti i medija – ako znaju kako.

Bez obzira radi li se o ekološkoj akciji, kampanji za mentalno zdravlje, kulturnom projektu ili prosvjedu za bolje studentske uvjete, vaša inicijativa ima potencijal da postane vijest. Evo nekoliko konkretnih savjeta kako to postići.

1. Imajte jasnu poruku i autentičnu priču

Mediji vole priče koje imaju „ono nešto“ – iskrenost, strast i jasan cilj. Prije nego što se obratite novinarima, zapitajte se:

  • Što je svrha naše inicijative?
  • Kome želimo pomoći ili što želimo promijeniti?
  • Zašto je ovo važno baš sada?

Autentičnost, osobna motivacija i relevantnost teme ključ su za zainteresirati medije.

2. Tko je vaš glasnogovornik?

Važno je da netko iz tima može jasno, sažeto i motivirano predstaviti vašu inicijativu. To ne mora nužno biti predsjednik udruge – nekad je snažnije ako govori netko tko je osobno povezan s temom i može prenijeti stvarne emocije.

3. Počnite s lokalnim medijima

Lokalni portali, radio stanice i televizije često su otvoreniji prema studentskim temama, osobito ako je riječ o događaju koji se odvija u njihovoj sredini. Kontaktirajte ih s kratkim predstavljanjem i pozivom – lokalna vidljivost često otvara vrata većim redakcijama.

4. Dobro pripremljeno priopćenje za medije

Priopćenje ne mora biti dugačko, ali treba sadržavati osnovne informacije:

  • Tko ste vi?
  • Što organizirate?
  • Gdje i kada?
  • Zašto je to važno?
  • Koga mogu kontaktirati za više informacija?

Dodajte nekoliko kvalitetnih fotografija ili vizuala i eventualno jedan-dva citata članova inicijative.

5. Budite prisutni na društvenim mrežama

Društvene mreže često su prvi izvor informacija za novinare. Objavljujte vizualno privlačan sadržaj, koristite relevantne hashtagove i označite lokalne portale – možda baš vaša objava završi u medijskom članku.

6. Povežite se s drugim inicijativama

Suradnja s drugim studentskim organizacijama, udrugama ili institucijama može proširiti vaš doseg i povećati vjerodostojnost. Zajedno ste jači – a i veća je šansa da vas mediji primijete.

7. Budite uporni, ali pristojni

Ako ne dobijete odgovor odmah – ne odustajte. Pošaljite kratki podsjetnik nakon nekoliko dana. Ljubazan i profesionalan ton uvijek ostavlja dobar dojam. Ako vas odbiju – zahvalite na vremenu i ostavite otvorena vrata za buduću suradnju.

Zaključno…

Male studentske inicijative mogu imati velik utjecaj – ako ih ljudi čuju. Mediji su moćan alat da vaša poruka stigne do šire publike, ali sve kreće od vas. Iskrena priča, dobra priprema i malo hrabrosti često su dovoljni da privučete pažnju – i možda baš vi postanete sljedeća vijest koja inspirira.

autor: Ani bučevič
Kategorije
Društvene mreže Influenceri Osobni imidž Podcasti PR svijet studenti život

STUDENTSKI PODCASTI KAO BREND?

Vođenje društvenih mreža podcasta iz PRspektive studentice

izvor: arhiv podcasta beat’

Podcasti su jedan od najbrže rastućih formata u novom medijskom okruženju, a ovaj popularni format nije zaobišao ni studentske klupe. U samim su početcima podcasti bili vrlo nišno područje, a medijsko je tržište sada presaturirano raznim podcastima i svjedočimo novim medijskim bitkama za pozornost sve zahtjevnije publike. Mnogi celebrityji i influenceri također su se okrenuli ovakvom formatu jer u svojoj svrsi može biti i promocija, a u konačnici i brend. Čak i takvim ličnostima sve je teže probijanje na scenu podcast svijeta, stoga studentski podcasti itekako moraju naći svoj forte kako bi uspjeli u ovom novom tržištu. Naravno, neki su u tome i uspjeli, poput studentskog podcasta BEAT’.

IZVOR: podcast beat’

Zašto uopće pokrenuti podcast?

U svijetu u kojem mladi traže platforme za slobodno izražavanje, podcasti su postali snažan alat samoizražavanja, informiranja i zabave. Kroz ovu formu, studenti ne samo da dijele svoje misli, već i kreiraju sadržaj koji ima potencijal dosegnuti širu publiku. Podcast više nije samo hobi – postaje ozbiljan projekt koji gradi osobni i profesionalni brend te otvara vrata za uspješnu karijeru. Upravo zato, iz perspektive studentice koja vodi društvene mreže jednog podcasta, svaki objavljeni sadržaj ima svoju težinu, a digitalni trag podcasta treba biti pažljivo oblikovan.

Društvene mreže moraju biti produžetak identiteta podcasta

Društvene mreže nisu samo alat promocije – one su produžetak osobnosti podcasta. Stil objava, vizuali, ton komunikacije i interakcija s publikom stvaraju dojam o podcastu kao brendu. Sam ToV podcasta, na primjeru podcasta BEAT’, odražava vrijednosti i karakter voditeljice Beatte Ugrin. Komunikacija je moderna, ležerna i mladenačka, gotovo kao da je Beatta u dijalogu sa svojim gledateljima. Cilj svake objave je da se pratitelj osjeća kao da je dobio poruku u DM uz popratan komentar na koji se čeka njegova reakcija. Takvim tonom gradi se publika koja je odana, koja se vraća i koja stvara temelje za daljnju izgradnju brenda. Važno je odrediti ciljanu publiku te prilagoditi ton komunikacije, kao i vizualni identitet trendovima prisutnim za njihove karakteristike, a uz to pokazati i autentičnost i osobnost.

Kreiranje sadržaja – reelsi nisu sve

Usprkos tome što trenutno reelsi i shortsi kao formati imaju jači odaziv na društvenim mrežama, trendovi se brzo mijenjaju te više ni to nije dovoljno. Ključ nije samo u vrsti sadržaja. već i u konzistentnosti sadržaja, jer upravo tu dolazi do izražaja balansiranje između neformalnog studentskog tona i ozbiljnog pristupa gradnji imidža. Od osmišljavanja opisa epizoda, najava i storyja, do kreiranja memeova koji komuniciraju teme epizoda – svaki korak doprinosi izgradnji zajednice. Na slučaju podcasta BEAT’, to može biti izazovno, budući da se radi o gostima koji su štovani i cijenjeni profesionalci iz svih područja, od influencera do političara i kandidata za predsjednike Republike Hrvatske. Ključno je paziti i na reputaciju i brend samih gostiju te poštivati njihove granice.

Izazovi, lekcije, pozdravi i želje za kraj…

Jedan od glavnih izazova vođenja društvenih mreža studentskog podcasta je stvaranje relevantnog i zanimljivog sadržaja uz ograničene resurse – vremena, opreme, pa i znanja. Kroz proces učenja „u hodu“, često je dolazilo do kombiniranja intuicije uz teorijskih znanja s predavanja na fakultetu, ali i feedbacku slušatelja. S vremenom i iskustvom, sve postane lakše, jasnije i konzistentnije. Vođenje društvenih mreža podcasta odlična je prilika za testiranje vještina i otkrivanje interesa. Podcast sam po sebi postaje brend koji treba voditi kao i svaki drugi, koji treba oblikovati, definirati, očuvati i promovirati. Uspjeh podcasta ne mjeri se samo brojem pregleda, već i prepoznatljivošću, lojalnošću publike i kvalitetom sadržaja. Upravo ta iskustva mogu kasnije postati važan dio profesionalnog portfelja i temelj za karijeru u komunikacijama.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
Društvene mreže PR svijet Sport Storytelling studenti život

Kako se gradi imidž studentskih sportskih timova?

Sportski uspjesi su važni, ali u modernom svijetu imidž tima igra jednako veliku ulogu. Studentski sportski timovi, iako često u sjeni profesionalnih klubova, mogu izgraditi snažnu prepoznatljivost uz dobru PR strategiju. Kroz pametno vođenu komunikaciju, prisutnost na društvenim mrežama i angažman u zajednici, tim može osigurati podršku navijača, sponzora i fakulteta.

Zašto je PR ključan za studentske sportske timove?

Imidž tima nije samo pitanje ponosa – on može osigurati bolju vidljivost, privući nove članove i olakšati financiranje kroz sponzorstva. Kada tim ima prepoznatljiv identitet i kvalitetnu medijsku prisutnost, lakše će steći podršku kolega i postati važan dio fakultetskog života. Osim toga, dobar PR može pomoći u kriznim situacijama, poput poraza ili unutarnjih nesuglasica, omogućavajući timu da zadrži pozitivnu sliku u javnosti.

Ključni koraci u izgradnji prepoznatljivog imidža

Razvijanje priče i identiteta tima

Svaki uspješan tim ima svoju priču. Nije dovoljno samo igrati dobro – potrebno je komunicirati tko ste, što predstavljate i zašto vas ljudi trebaju podržavati. Koje su najveće pobjede? Kako se tim razvio kroz godine? Koje vrijednosti njegujete – timski rad, fair play, inovativnost? Jasno definiranje identiteta ključno je za prepoznatljivost i stvaranje lojalne baze navijača.

Društvene mreže – najmoćniji alat promocije

Društvene mreže su nezaobilazan kanal za izgradnju imidža. Instagram i TikTok idealni su za vizualni sadržaj – slike i videa s utakmica, treninzi, intervjui s igračima i trenerima, dok Twitter omogućava brze informacije, rezultate i interakciju s fanovima. Facebook i LinkedIn mogu se koristiti za ozbiljniji
sadržaj, poput objava o akademskim uspjesima sportaša ili partnerstva s fakultetom i sponzorima.
Ključ uspjeha na društvenim mrežama leži u dosljednosti. Redovite objave, zanimljiv sadržaj i uključivanje navijača kroz ankete, izazove ili live prijenose utakmica mogu značajno povećati
angažman i prepoznatljivost tima.

Suradnja s medijima i privlačenje sponzora

Iako su društvene mreže moćne, lokalni mediji i sponzori i dalje igraju veliku ulogu. Kontaktiranje novinara koji mogu objaviti vijesti o timu, organiziranje intervjua ili pisanje članaka o uspjesima igrača može pomoći u promociji.
S druge strane, sponzori su često spremni podržati timove koji imaju dobru vidljivost. Lokalne tvrtke mogu osigurati financijsku pomoć, sportsku opremu ili logističku podršku u zamjenu za promociju njihovog brenda na dresovima, društvenim mrežama i događanjima.

Aktivno sudjelovanje u zajednici

Timovi koji su angažirani izvan terena ostavljaju trajan dojam. Organiziranje humanitarnih akcija, održavanje sportskih radionica za djecu ili sudjelovanje u društveno korisnim projektima može značajno poboljšati imidž tima.
Osim što jača vezu s lokalnom zajednicom, ovakva uključenost pomaže timu da izgradi reputacijusportskog kolektiva koji se ne bavi samo natjecanjem, već i pozitivnim promjenama u društvu.

AUTOR: ANI BUČEVIĆ