Kategorije
Društvene mreže Imidž Održivost PR svijet studenti život

Kako male studentske inicijative mogu privući pažnju medija

Često se čini da su mediji rezervirani samo za „velike priče“ – korporacije, poznate osobe ili nacionalne događaje. No istina je da male, autentične studentske inicijative itekako mogu privući pažnju javnosti i medija – ako znaju kako.

Bez obzira radi li se o ekološkoj akciji, kampanji za mentalno zdravlje, kulturnom projektu ili prosvjedu za bolje studentske uvjete, vaša inicijativa ima potencijal da postane vijest. Evo nekoliko konkretnih savjeta kako to postići.

1. Imajte jasnu poruku i autentičnu priču

Mediji vole priče koje imaju „ono nešto“ – iskrenost, strast i jasan cilj. Prije nego što se obratite novinarima, zapitajte se:

  • Što je svrha naše inicijative?
  • Kome želimo pomoći ili što želimo promijeniti?
  • Zašto je ovo važno baš sada?

Autentičnost, osobna motivacija i relevantnost teme ključ su za zainteresirati medije.

2. Tko je vaš glasnogovornik?

Važno je da netko iz tima može jasno, sažeto i motivirano predstaviti vašu inicijativu. To ne mora nužno biti predsjednik udruge – nekad je snažnije ako govori netko tko je osobno povezan s temom i može prenijeti stvarne emocije.

3. Počnite s lokalnim medijima

Lokalni portali, radio stanice i televizije često su otvoreniji prema studentskim temama, osobito ako je riječ o događaju koji se odvija u njihovoj sredini. Kontaktirajte ih s kratkim predstavljanjem i pozivom – lokalna vidljivost često otvara vrata većim redakcijama.

4. Dobro pripremljeno priopćenje za medije

Priopćenje ne mora biti dugačko, ali treba sadržavati osnovne informacije:

  • Tko ste vi?
  • Što organizirate?
  • Gdje i kada?
  • Zašto je to važno?
  • Koga mogu kontaktirati za više informacija?

Dodajte nekoliko kvalitetnih fotografija ili vizuala i eventualno jedan-dva citata članova inicijative.

5. Budite prisutni na društvenim mrežama

Društvene mreže često su prvi izvor informacija za novinare. Objavljujte vizualno privlačan sadržaj, koristite relevantne hashtagove i označite lokalne portale – možda baš vaša objava završi u medijskom članku.

6. Povežite se s drugim inicijativama

Suradnja s drugim studentskim organizacijama, udrugama ili institucijama može proširiti vaš doseg i povećati vjerodostojnost. Zajedno ste jači – a i veća je šansa da vas mediji primijete.

7. Budite uporni, ali pristojni

Ako ne dobijete odgovor odmah – ne odustajte. Pošaljite kratki podsjetnik nakon nekoliko dana. Ljubazan i profesionalan ton uvijek ostavlja dobar dojam. Ako vas odbiju – zahvalite na vremenu i ostavite otvorena vrata za buduću suradnju.

Zaključno…

Male studentske inicijative mogu imati velik utjecaj – ako ih ljudi čuju. Mediji su moćan alat da vaša poruka stigne do šire publike, ali sve kreće od vas. Iskrena priča, dobra priprema i malo hrabrosti često su dovoljni da privučete pažnju – i možda baš vi postanete sljedeća vijest koja inspirira.

autor: Ani bučevič
Kategorije
Društvene mreže Imidž Keep up Održivost Osobni imidž PR svijet

PR i etika: Tanka linija između “informiramo javnost” i “igramo se Boga”

U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.

Gdje završava istina, a počinje spin?

E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.

PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”.
I to je etički problem broj jedan.

Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.

A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“

Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?

U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.

autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Influenceri Krizna komunikacija Moda Održivost Osobni imidž PR svijet

H&M Kriza 2018

Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji

U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.

Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom

U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.

Glavni problemi:

Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.

Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.

Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.

Izvinjenje i povlačenje proizvoda

H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.

Posljedice i daljnje reakcije

Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.

Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?

Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

Izvor: https://www.fakt.pl/wydarzenia/swiat/sklep-handm-zdemolowany-to-przez-bluze-coolest-monkey-in-the-jungle/sx1nbvb

Zaključak: Lekcije iz H&M-ovog kriznog PR-a

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

autor: Chiara Barbara mrkić

Kategorije
Društvene mreže Event management Imidž Keep up Održivost PR svijet Storytelling Zagreb

Kako se sveučilišta koriste PR-om za privlačenje novih studenata?

U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.

1. Priče koje inspiriraju

Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.

2. Suradnja s medijima i influenserima

Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.

3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža

Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.

4. Brendiranje kampusa i identiteta

PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.

5. Otvoreni dani i događanja

Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.

Autor: Ani Bučević