U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.
Gdje završava istina, a počinje spin?
E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.
PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”. I to je etički problem broj jedan.
Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.
A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“
Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?
U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.
Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji
U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.
Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom
U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.
Glavni problemi:
Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.
Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.
Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.
Izvinjenje i povlačenje proizvoda
H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.
Posljedice i daljnje reakcije
Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.
Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?
Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.
Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.
Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.
U današnje doba, ako nisi online, gotovo da ne postojiš – bar tako kaže popularna mudrost! Kao student odnosa s javnošću, imaš priliku putem vlastitog bloga pokazati svoje znanje, kreativnost i vještine. Redovitim postovima ne gradiš samo svoj profesionalni identitet, nego i približavaš odnose s javnošću svima – od profesora do susjeda.
Odaberi svoju nišu
Prvi korak je pronaći ono što te stvarno pokreće unutar odnosa s javnošću. Možeš se usredotočiti na digitalni PR, krizno komuniciranje ili organizaciju događaja. Kad odabereš svoju temu, znaš točno kome se obraćaš, a sadržaj postaje jedinstven i zanimljiv.
Autentičan sadržaj s dozom humora
Zaboravi dosadne opće izjave! Ubaci konkretne primjere, studije slučaja i vlastita iskustva – čak i ona “katastrofalna” koja će te učiniti bližim čitateljima. Pokaži da iza svakog posta stoji stvarna osoba. Autentičnost gradi povjerenje, a malo humora nikad ne odmaže.
Vizuali koji pričaju priču
Sadržaj bez slika je šunka-sir. Koristi svoje infografike, memeove i fotografije s natpisima kako bi tvoji postovi bili top. Probaj alat poput Canve – jednostavan je i možeš pokazati svoju kreativu. Ako ju ne znaš koristiti tu je kratki video.
Umrežavanje, promocija i newsletter
Objava sama nije dovoljna – moraš još share-ati! Skoci na društvene mreže, budi aktivan u online grupama i slobodno ostavljaj komentare. Umrežavanje ti otvara vrata, bilo da se radi o profesorima, kolegama ili profesionalcima iz prakse. Što više dijeliš, više lajkova stiže! Ne zaboravi postaviti vlastiti newsletter koristeći alate poput Mailchimp-a, kako bi direktno obavijestio publiku o novim postovima i stalno održavao kontakt s njima.
Vođenje društvenih mreža podcasta iz PRspektive studentice
izvor: arhiv podcasta beat’
Podcasti su jedan od najbrže rastućih formata u novom medijskom okruženju, a ovaj popularni format nije zaobišao ni studentske klupe. U samim su početcima podcasti bili vrlo nišno područje, a medijsko je tržište sada presaturirano raznim podcastima i svjedočimo novim medijskim bitkama za pozornost sve zahtjevnije publike. Mnogi celebrityji i influenceri također su se okrenuli ovakvom formatu jer u svojoj svrsi može biti i promocija, a u konačnici i brend. Čak i takvim ličnostima sve je teže probijanje na scenu podcast svijeta, stoga studentski podcasti itekako moraju naći svoj forte kako bi uspjeli u ovom novom tržištu. Naravno, neki su u tome i uspjeli, poput studentskog podcasta BEAT’.
IZVOR: podcast beat’
Zašto uopće pokrenuti podcast?
U svijetu u kojem mladi traže platforme za slobodno izražavanje, podcasti su postali snažan alat samoizražavanja, informiranja i zabave. Kroz ovu formu, studenti ne samo da dijele svoje misli, već i kreiraju sadržaj koji ima potencijal dosegnuti širu publiku. Podcast više nije samo hobi – postaje ozbiljan projekt koji gradi osobni i profesionalni brend te otvara vrata za uspješnu karijeru. Upravo zato, iz perspektive studentice koja vodi društvene mreže jednog podcasta, svaki objavljeni sadržaj ima svoju težinu, a digitalni trag podcasta treba biti pažljivo oblikovan.
Društvene mreže moraju biti produžetak identiteta podcasta
Društvene mreže nisu samo alat promocije – one su produžetak osobnosti podcasta. Stil objava, vizuali, ton komunikacije i interakcija s publikom stvaraju dojam o podcastu kao brendu. Sam ToV podcasta, na primjeru podcasta BEAT’, odražava vrijednosti i karakter voditeljice Beatte Ugrin. Komunikacija je moderna, ležerna i mladenačka, gotovo kao da je Beatta u dijalogu sa svojim gledateljima. Cilj svake objave je da se pratitelj osjeća kao da je dobio poruku u DM uz popratan komentar na koji se čeka njegova reakcija. Takvim tonom gradi se publika koja je odana, koja se vraća i koja stvara temelje za daljnju izgradnju brenda. Važno je odrediti ciljanu publiku te prilagoditi ton komunikacije, kao i vizualni identitet trendovima prisutnim za njihove karakteristike, a uz to pokazati i autentičnost i osobnost.
Kreiranje sadržaja – reelsi nisu sve
Usprkos tome što trenutno reelsi i shortsi kao formati imaju jači odaziv na društvenim mrežama, trendovi se brzo mijenjaju te više ni to nije dovoljno. Ključ nije samo u vrsti sadržaja. već i u konzistentnosti sadržaja, jer upravo tu dolazi do izražaja balansiranje između neformalnog studentskog tona i ozbiljnog pristupa gradnji imidža. Od osmišljavanja opisa epizoda, najava i storyja, do kreiranja memeova koji komuniciraju teme epizoda – svaki korak doprinosi izgradnji zajednice. Na slučaju podcasta BEAT’, to može biti izazovno, budući da se radi o gostima koji su štovani i cijenjeni profesionalci iz svih područja, od influencera do političara i kandidata za predsjednike Republike Hrvatske. Ključno je paziti i na reputaciju i brend samih gostiju te poštivati njihove granice.
Izazovi, lekcije, pozdravi i želje za kraj…
Jedan od glavnih izazova vođenja društvenih mreža studentskog podcasta je stvaranje relevantnog i zanimljivog sadržaja uz ograničene resurse – vremena, opreme, pa i znanja. Kroz proces učenja „u hodu“, često je dolazilo do kombiniranja intuicije uz teorijskih znanja s predavanja na fakultetu, ali i feedbacku slušatelja. S vremenom i iskustvom, sve postane lakše, jasnije i konzistentnije. Vođenje društvenih mreža podcasta odlična je prilika za testiranje vještina i otkrivanje interesa. Podcast sam po sebi postaje brend koji treba voditi kao i svaki drugi, koji treba oblikovati, definirati, očuvati i promovirati. Uspjeh podcasta ne mjeri se samo brojem pregleda, već i prepoznatljivošću, lojalnošću publike i kvalitetom sadržaja. Upravo ta iskustva mogu kasnije postati važan dio profesionalnog portfelja i temelj za karijeru u komunikacijama.
U današnje digitalno doba, društvene mreže su ključni alat za izgradnju imidža – bilo da je riječ o osobnom ili profesionalnom identitetu. Razlikovanje ova dva aspekta važno je kako bi se održala dosljednost u komunikaciji i izbjegle neželjene posljedice koje mogu utjecati na privatni život ili karijeru.
Osobni imidž na društvenim mrežama
Osobni imidž na društvenim mrežama odražava individualnost korisnika, njegove interese, hobije, društveni život i osobne stavove. Ovaj imidž često nije strogo planiran, već je spontan i odražava svakodnevni život pojedinca.
Karakteristike osobnog imidža:
Sadržaj:
Objave su uglavnom neformalne i uključuju fotografije s prijateljima, putovanjima, hobijima, osobnim mišljenjima i događajima iz privatnog života.
Ton komunikacije
Češće opušten, neformalan i emotivan. Korisnici izražavaju svoja mišljenja bez previše strategije i filtriranja.
Ciljna publika
Obično su to prijatelji, obitelj i poznanici. Ponekad su profili privatni, što znači da su objave dostupne samo odabranim osobama.
Cilj
Povezivanje s prijateljima i izražavanje osobnog identiteta bez specifične profesionalne namjere.
Profesionalni imidž na društvenim mrežama
Profesionalni imidž fokusiran je na izgradnju reputacije, kredibiliteta i stručnosti u određenom području. Cilj mu je privući profesionalne kontakte, povećati vidljivost u industriji te potencijalno otvoriti nove poslovne prilike.
Sadržaj: Uključuje postove vezane uz karijeru, industrijske trendove, mišljenja o profesionalnim temama, poslovne uspjehe i edukativne materijale.
Ton komunikacije: Formiran i promišljen, često poluformalan ili formalan. Postovi su usmjereni na informiranje, educiranje i profesionalno povezivanje.
Ciljna publika: Kolege, poslodavci, klijenti, potencijalni poslovni partneri i stručnjaci iz sličnih područja.
Cilj: Povećanje stručnog kredibiliteta, networking, pronalazak poslovnih prilika ili čak pozicioniranje kao lider u određenoj industriji.
Ključne razlike i kako ih uskladiti
Iako su osobni i profesionalni imidž različiti, u suvremenom svijetu oni se često isprepliću, osobito na platformama poput LinkedIna, Twittera i čak Instagrama. Evo nekoliko ključnih razlika i načina kako ih uskladiti:
Savjeti za usklađivanje osobnog i profesionalnog imidža:
Odvojene platforme – Koristite LinkedIn za profesionalne objave, a Facebook ili Instagram za osobne.
Postavke privatnosti – Ako ne želite da poslodavci vide vaše privatne objave, koristite postavke privatnosti kako biste ograničili pristup određenim sadržajima.
Pažljivo birajte što dijelite – Iako imate pravo na privatnost, uvijek razmislite kako bi neka objava mogla biti protumačena u profesionalnom kontekstu.
Kombinirajte autentičnost i profesionalizam – Možete graditi profesionalni imidž, a istovremeno pokazivati osobnost na način koji je prikladan za poslovnu publiku.
Zaključak
Osobni i profesionalni imidž na društvenim mrežama imaju različite ciljeve i zahtijevaju drugačiji pristup. Osobni imidž omogućava izražavanje individualnosti i povezivanje s prijateljima, dok profesionalni imidž gradi karijeru i kredibilitet. Pravilno balansiranje ova dva aspekta omogućava pojedincu da iskoristi prednosti oba svijeta, bez ugrožavanja privatnosti ili profesionalnog ugleda.
