Kategorija: Imidž

Kategorije
Imidž PR svijet

Kako društvene mreže mijenjaju odnose s javnošću u suvremenom poslovnom svijetu?

Novi standardi komunikacije

Jedan od najvažnijih aspekata promjena koje su društvene mreže donijele u odnose s javnošću je brzina reakcija. Dok su ranije kompanije imale nekoliko dana (pa čak i sedmica) da odgovore na kritike ili krize, danas društvene mreže omogućavaju gotovo trenutnu reakciju.
Svaka objava, komentar ili reakcija na mreži može postati viralna u vrlo kratkom vremenu, što znači da PR timovi moraju biti spremni da reagiraju brzo i adekvatno. Zahvaljujući interaktivnosti, brendovi sada mogu direktno komunicirati sa svojim
potrošačima. Pitanja, pohvale ili kritike dolaze u realnom vremenu, što omogućava kompanijama da bolje razumiju potrebe i stavove svoje publike. Ovaj dvostrani tok komunikacije omogućava brendovima da grade dublje i personalizirane odnose sa svojim potrošačima.

Izgradnja autentičnosti i povjerenja

Jedan od ključnih izazova za PR stručnjake u eri društvenih mreža je izgradnja autentičnosti i povjerenja. Korisnici društvenih mreža danas su izuzetno informirani i zahtjevni. Brendovi koji ne budu transparentni i koji ne komuniciraju iskreno sa svojom publikom brzo gube povjerenje. Kompanije koje uspješno odgovore na ovaj izazov postaju lideri u industrijama, jer se od njih očekuje više nego ikada ranije – autentičnost i odgovornost. Društvene mreže također omogućavaju PR timovima da budu mnogo kreativniji u svojim kampanjama. Sposobnost da se kreiraju viralni sadržaji, video zapisi ili čak meme-ovi daje brendovima mogućnost da dopru do publike na način koji nije bio moguć prije nekoliko
decenija. Međutim, uspjeh ovih kreativnih kampanja zavisi od sposobnosti PR stručnjaka da prepoznaju i odgovore na specifične kulturne i društvene trendove koji mogu uticati na njihove ciljne grupe.

Izvor: https://rdwgroup.com/2018/01/19/traditional-public-relations-vs-digital-pr/

Zaključak

Društvene mreže su promijenile način na koji se odnosi s javnošću prakticiraju. Kompanije sada imaju priliku da izgrade dublje, transparentnije odnose sa svojom publikom, ali isto tako moraju biti spremne da brzo reagiraju u kriznim situacijama. Odnos sa potrošačima postaje dvosmjeran, a autentičnost, povjerenje i transparentnost postaju ključni faktori uspjeha. U svijetu koji se brzo mijenja, PR stručnjaci koji uspješno upravljaju društvenim mrežama ne samo da reagiraju na promjene – oni ih i oblikuju.

AUTOR: EDITA GLAVURDA

Kategorije
Imidž Influenceri

Recept za instant PR katastrofu: lažni feminizam!

Komercijalno putovanje u svemir maskirano kao čin ženske emancipacije.

Prošli ponedjeljak, 14. travnja, šesteročlana ženska posada otputovala je u svemir. Očekivano ovakav događaj ­bi trebao proširiti snažnu poruku vezanu za „female empowerment“,

ravnopravnost spolova i jačanje ženskih pozicija u STEM-u. No, došlo je do velikog zaokreta u percepciji javnosti o ovome događaju zbog mnogih razloga.

Izvor: msn.com

Tko su zapravo „astronauti“?

Prvi i najjači razlog negodovanja javnosti zbog ovoga događaja je zbog same činjenice tko je zapravo šest žena koje su odletjele u svemir. To su bile Katy Perry, popularna pop pjevačica, Lauren Sanchez, zaručnica Jeffa Bezosa, Kerianne Flynn,

filmska producentica, Gayle King, televizijska voditeljica, Amanda Nguyen, znanstvenica i Aisha Bowe, inženjerka. Prve četiri od navedenih žena nemaju nikakve veze sa STEM područjem i znanošću, nego su dio mainstream javnosti i današnje pop kulture.

Što sve možemo učiniti u 11 minuta?

Nadalje, cijeli put je trajao 11 minuta. Od čega je raketa bila svega 3-4 minute izvan Karmanove linije (visine gdje završava atmosfera i počinje svemir). U tih par minuta su putnice doživjele bestežinsko

stanje, nakon čega se kapsula počela natrag spuštati na Zemlju. Dakle, može li se stvarno reći da su otputovale u svemir na sam 3-4 minute? Te još važnije pitanje, koja je točno poanta takvoga putovanja?

Početak komercijalnog putovanja u svemir

Kompanija Jeffa Bezosa stoji iza cijelog ovog pothvata, te oni upravo nude tehnologiju za komercijalne letove u svemir od 2021. godine. Ova raketa/kapsula nije ni zamišljena za ništa drugo, nego za komercijalne i kratke „izlete“ u svemir na svega nekoliko minuta i to po paprenoj cijeni. Veliki dio javnosti nije shvatio čemu ovaj pothvat, te su

se počele širiti mnogobrojne poruke zgražanja sa komentarima kako se novac koji su putnice dale za ovaj projekt mogao pametnije potrošiti, uzevši u obzir ekonomske probleme u svijetu, te posebice u Americi. Javnosti nije promakla ni računica koliko je samo ta raketa ispustila ugljikovog monoksida, tj. koliko je zagadila okoliš.

Izvor: mirror.co.uk

Cijeli događaj je postao medijski jako popraćen nakon povratka putnica. Događaj koji se htio prikazati kao čin ravnopravnosti spolova i slavljenja žena

u STEM-u se pretvorio ponajviše u PR katastrofu za TV voditeljicu Gayle  King i pjevačicu Katy Perry.

Autor: Dora Krupić

Kategorije
Društvene mreže Imidž Održivost PR svijet studenti život

Kako male studentske inicijative mogu privući pažnju medija

Često se čini da su mediji rezervirani samo za „velike priče“ – korporacije, poznate osobe ili nacionalne događaje. No istina je da male, autentične studentske inicijative itekako mogu privući pažnju javnosti i medija – ako znaju kako.

Bez obzira radi li se o ekološkoj akciji, kampanji za mentalno zdravlje, kulturnom projektu ili prosvjedu za bolje studentske uvjete, vaša inicijativa ima potencijal da postane vijest. Evo nekoliko konkretnih savjeta kako to postići.

1. Imajte jasnu poruku i autentičnu priču

Mediji vole priče koje imaju „ono nešto“ – iskrenost, strast i jasan cilj. Prije nego što se obratite novinarima, zapitajte se:

  • Što je svrha naše inicijative?
  • Kome želimo pomoći ili što želimo promijeniti?
  • Zašto je ovo važno baš sada?

Autentičnost, osobna motivacija i relevantnost teme ključ su za zainteresirati medije.

2. Tko je vaš glasnogovornik?

Važno je da netko iz tima može jasno, sažeto i motivirano predstaviti vašu inicijativu. To ne mora nužno biti predsjednik udruge – nekad je snažnije ako govori netko tko je osobno povezan s temom i može prenijeti stvarne emocije.

3. Počnite s lokalnim medijima

Lokalni portali, radio stanice i televizije često su otvoreniji prema studentskim temama, osobito ako je riječ o događaju koji se odvija u njihovoj sredini. Kontaktirajte ih s kratkim predstavljanjem i pozivom – lokalna vidljivost često otvara vrata većim redakcijama.

4. Dobro pripremljeno priopćenje za medije

Priopćenje ne mora biti dugačko, ali treba sadržavati osnovne informacije:

  • Tko ste vi?
  • Što organizirate?
  • Gdje i kada?
  • Zašto je to važno?
  • Koga mogu kontaktirati za više informacija?

Dodajte nekoliko kvalitetnih fotografija ili vizuala i eventualno jedan-dva citata članova inicijative.

5. Budite prisutni na društvenim mrežama

Društvene mreže često su prvi izvor informacija za novinare. Objavljujte vizualno privlačan sadržaj, koristite relevantne hashtagove i označite lokalne portale – možda baš vaša objava završi u medijskom članku.

6. Povežite se s drugim inicijativama

Suradnja s drugim studentskim organizacijama, udrugama ili institucijama može proširiti vaš doseg i povećati vjerodostojnost. Zajedno ste jači – a i veća je šansa da vas mediji primijete.

7. Budite uporni, ali pristojni

Ako ne dobijete odgovor odmah – ne odustajte. Pošaljite kratki podsjetnik nakon nekoliko dana. Ljubazan i profesionalan ton uvijek ostavlja dobar dojam. Ako vas odbiju – zahvalite na vremenu i ostavite otvorena vrata za buduću suradnju.

Zaključno…

Male studentske inicijative mogu imati velik utjecaj – ako ih ljudi čuju. Mediji su moćan alat da vaša poruka stigne do šire publike, ali sve kreće od vas. Iskrena priča, dobra priprema i malo hrabrosti često su dovoljni da privučete pažnju – i možda baš vi postanete sljedeća vijest koja inspirira.

autor: Ani bučevič
Kategorije
Društvene mreže Imidž Keep up Održivost Osobni imidž PR svijet

PR i etika: Tanka linija između “informiramo javnost” i “igramo se Boga”

U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.

Gdje završava istina, a počinje spin?

E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.

PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”.
I to je etički problem broj jedan.

Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.

A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“

Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?

U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.

autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Influenceri Krizna komunikacija Moda Održivost Osobni imidž PR svijet

H&M Kriza 2018

Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji

U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.

Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom

U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.

Glavni problemi:

Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.

Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.

Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.

Izvinjenje i povlačenje proizvoda

H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.

Posljedice i daljnje reakcije

Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.

Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?

Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

Izvor: https://www.fakt.pl/wydarzenia/swiat/sklep-handm-zdemolowany-to-przez-bluze-coolest-monkey-in-the-jungle/sx1nbvb

Zaključak: Lekcije iz H&M-ovog kriznog PR-a

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

autor: Chiara Barbara mrkić

Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Isprobaj Keep up Osobni imidž PR svijet

Blogaj i dominiraj: Pretvori svoj blog u tajnu PR supermoć!

U današnje doba, ako nisi online, gotovo da ne postojiš – bar tako kaže popularna mudrost! Kao student odnosa s javnošću, imaš priliku putem vlastitog bloga pokazati svoje znanje, kreativnost i vještine. Redovitim postovima ne gradiš samo svoj profesionalni identitet, nego i približavaš odnose s javnošću svima – od profesora do susjeda.

Odaberi svoju nišu

Prvi korak je pronaći ono što te stvarno pokreće unutar odnosa s javnošću. Možeš se usredotočiti na digitalni PR, krizno komuniciranje ili organizaciju događaja. Kad odabereš svoju temu, znaš točno kome se obraćaš, a sadržaj postaje jedinstven i zanimljiv.

Autentičan sadržaj s dozom humora

Zaboravi dosadne opće izjave! Ubaci konkretne primjere, studije slučaja i vlastita iskustva – čak i ona “katastrofalna” koja će te učiniti bližim čitateljima. Pokaži da iza svakog posta stoji stvarna osoba. Autentičnost gradi povjerenje, a malo humora nikad ne odmaže.

Vizuali koji pričaju priču

Sadržaj bez slika je šunka-sir. Koristi svoje infografike, memeove i fotografije s natpisima kako bi tvoji postovi bili top. Probaj alat poput Canve – jednostavan je i možeš pokazati svoju kreativu. Ako ju ne znaš koristiti tu je kratki video.

Umrežavanje, promocija i newsletter

Objava sama nije dovoljna – moraš još share-ati! Skoci na društvene mreže, budi aktivan u online grupama i slobodno ostavljaj komentare. Umrežavanje ti otvara vrata, bilo da se radi o profesorima, kolegama ili profesionalcima iz prakse. Što više dijeliš, više lajkova stiže! Ne zaboravi postaviti vlastiti newsletter koristeći alate poput Mailchimp-a, kako bi direktno obavijestio publiku o novim postovima i stalno održavao kontakt s njima.

Autor: Mara Obradović
Kategorije
Društvene mreže Event management Imidž Keep up Održivost PR svijet Storytelling Zagreb

Kako se sveučilišta koriste PR-om za privlačenje novih studenata?

U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.

1. Priče koje inspiriraju

Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.

2. Suradnja s medijima i influenserima

Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.

3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža

Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.

4. Brendiranje kampusa i identiteta

PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.

5. Otvoreni dani i događanja

Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.

Autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Influenceri Osobni imidž Podcasti PR svijet studenti život

STUDENTSKI PODCASTI KAO BREND?

Vođenje društvenih mreža podcasta iz PRspektive studentice

izvor: arhiv podcasta beat’

Podcasti su jedan od najbrže rastućih formata u novom medijskom okruženju, a ovaj popularni format nije zaobišao ni studentske klupe. U samim su početcima podcasti bili vrlo nišno područje, a medijsko je tržište sada presaturirano raznim podcastima i svjedočimo novim medijskim bitkama za pozornost sve zahtjevnije publike. Mnogi celebrityji i influenceri također su se okrenuli ovakvom formatu jer u svojoj svrsi može biti i promocija, a u konačnici i brend. Čak i takvim ličnostima sve je teže probijanje na scenu podcast svijeta, stoga studentski podcasti itekako moraju naći svoj forte kako bi uspjeli u ovom novom tržištu. Naravno, neki su u tome i uspjeli, poput studentskog podcasta BEAT’.

IZVOR: podcast beat’

Zašto uopće pokrenuti podcast?

U svijetu u kojem mladi traže platforme za slobodno izražavanje, podcasti su postali snažan alat samoizražavanja, informiranja i zabave. Kroz ovu formu, studenti ne samo da dijele svoje misli, već i kreiraju sadržaj koji ima potencijal dosegnuti širu publiku. Podcast više nije samo hobi – postaje ozbiljan projekt koji gradi osobni i profesionalni brend te otvara vrata za uspješnu karijeru. Upravo zato, iz perspektive studentice koja vodi društvene mreže jednog podcasta, svaki objavljeni sadržaj ima svoju težinu, a digitalni trag podcasta treba biti pažljivo oblikovan.

Društvene mreže moraju biti produžetak identiteta podcasta

Društvene mreže nisu samo alat promocije – one su produžetak osobnosti podcasta. Stil objava, vizuali, ton komunikacije i interakcija s publikom stvaraju dojam o podcastu kao brendu. Sam ToV podcasta, na primjeru podcasta BEAT’, odražava vrijednosti i karakter voditeljice Beatte Ugrin. Komunikacija je moderna, ležerna i mladenačka, gotovo kao da je Beatta u dijalogu sa svojim gledateljima. Cilj svake objave je da se pratitelj osjeća kao da je dobio poruku u DM uz popratan komentar na koji se čeka njegova reakcija. Takvim tonom gradi se publika koja je odana, koja se vraća i koja stvara temelje za daljnju izgradnju brenda. Važno je odrediti ciljanu publiku te prilagoditi ton komunikacije, kao i vizualni identitet trendovima prisutnim za njihove karakteristike, a uz to pokazati i autentičnost i osobnost.

Kreiranje sadržaja – reelsi nisu sve

Usprkos tome što trenutno reelsi i shortsi kao formati imaju jači odaziv na društvenim mrežama, trendovi se brzo mijenjaju te više ni to nije dovoljno. Ključ nije samo u vrsti sadržaja. već i u konzistentnosti sadržaja, jer upravo tu dolazi do izražaja balansiranje između neformalnog studentskog tona i ozbiljnog pristupa gradnji imidža. Od osmišljavanja opisa epizoda, najava i storyja, do kreiranja memeova koji komuniciraju teme epizoda – svaki korak doprinosi izgradnji zajednice. Na slučaju podcasta BEAT’, to može biti izazovno, budući da se radi o gostima koji su štovani i cijenjeni profesionalci iz svih područja, od influencera do političara i kandidata za predsjednike Republike Hrvatske. Ključno je paziti i na reputaciju i brend samih gostiju te poštivati njihove granice.

Izazovi, lekcije, pozdravi i želje za kraj…

Jedan od glavnih izazova vođenja društvenih mreža studentskog podcasta je stvaranje relevantnog i zanimljivog sadržaja uz ograničene resurse – vremena, opreme, pa i znanja. Kroz proces učenja „u hodu“, često je dolazilo do kombiniranja intuicije uz teorijskih znanja s predavanja na fakultetu, ali i feedbacku slušatelja. S vremenom i iskustvom, sve postane lakše, jasnije i konzistentnije. Vođenje društvenih mreža podcasta odlična je prilika za testiranje vještina i otkrivanje interesa. Podcast sam po sebi postaje brend koji treba voditi kao i svaki drugi, koji treba oblikovati, definirati, očuvati i promovirati. Uspjeh podcasta ne mjeri se samo brojem pregleda, već i prepoznatljivošću, lojalnošću publike i kvalitetom sadržaja. Upravo ta iskustva mogu kasnije postati važan dio profesionalnog portfelja i temelj za karijeru u komunikacijama.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
Društvene mreže Imidž Osobni imidž PR svijet

Razlika između osobnog i profesionalnog imidža na društvenim mrežama

U današnje digitalno doba, društvene mreže su ključni alat za izgradnju imidža – bilo
da je riječ o osobnom ili profesionalnom identitetu. Razlikovanje ova dva aspekta
važno je kako bi se održala dosljednost u komunikaciji i izbjegle neželjene posljedice
koje mogu utjecati na privatni život ili karijeru.

Osobni imidž na društvenim mrežama

Osobni imidž na društvenim mrežama odražava individualnost korisnika, njegove interese, hobije, društveni život i osobne stavove. Ovaj imidž često nije strogo planiran, već je spontan i odražava svakodnevni život pojedinca.

Karakteristike osobnog imidža:

Sadržaj:

Objave su uglavnom neformalne i uključuju fotografije s prijateljima, putovanjima, hobijima, osobnim mišljenjima i događajima iz privatnog života.

Ton komunikacije

Češće opušten, neformalan i emotivan. Korisnici izražavaju
svoja mišljenja bez previše strategije i filtriranja.

Ciljna publika

Obično su to prijatelji, obitelj i poznanici. Ponekad su profili privatni, što znači da su objave dostupne samo odabranim osobama.

Cilj

Povezivanje s prijateljima i izražavanje osobnog identiteta bez specifične profesionalne namjere.

Profesionalni imidž na društvenim mrežama

Profesionalni imidž fokusiran je na izgradnju reputacije, kredibiliteta i stručnosti u određenom području. Cilj mu je privući profesionalne kontakte, povećati vidljivost u industriji te potencijalno otvoriti nove poslovne prilike.

  • Sadržaj: Uključuje postove vezane uz karijeru, industrijske trendove, mišljenja o profesionalnim temama, poslovne uspjehe i edukativne materijale.
  • Ton komunikacije: Formiran i promišljen, često poluformalan ili formalan. Postovi su usmjereni na informiranje, educiranje i profesionalno povezivanje.
  • Ciljna publika: Kolege, poslodavci, klijenti, potencijalni poslovni partneri i stručnjaci iz sličnih područja.
  • Cilj: Povećanje stručnog kredibiliteta, networking, pronalazak poslovnih prilika ili čak pozicioniranje kao lider u određenoj industriji.

Ključne razlike i kako ih uskladiti

Iako su osobni i profesionalni imidž različiti, u suvremenom svijetu oni se često isprepliću, osobito na platformama poput LinkedIna, Twittera i čak Instagrama. Evo nekoliko ključnih razlika i načina kako ih uskladiti:

Savjeti za usklađivanje osobnog i profesionalnog imidža:

  • Odvojene platforme – Koristite LinkedIn za profesionalne objave, a Facebook ili Instagram za osobne.
  • Postavke privatnosti – Ako ne želite da poslodavci vide vaše privatne objave, koristite postavke privatnosti kako biste ograničili pristup određenim sadržajima.
  • Pažljivo birajte što dijelite – Iako imate pravo na privatnost, uvijek razmislite kako bi neka objava mogla biti protumačena u profesionalnom kontekstu.
  • Kombinirajte autentičnost i profesionalizam – Možete graditi profesionalni imidž, a istovremeno pokazivati osobnost na način koji je prikladan za poslovnu publiku.

Zaključak

Osobni i profesionalni imidž na društvenim mrežama imaju različite ciljeve i zahtijevaju drugačiji pristup. Osobni imidž omogućava izražavanje individualnosti i povezivanje s prijateljima, dok profesionalni imidž gradi karijeru i kredibilitet. Pravilno balansiranje ova dva aspekta omogućava pojedincu da iskoristi prednosti oba svijeta, bez ugrožavanja privatnosti ili profesionalnog ugleda.

AUTOR: ANIKA NEFAT