Kategorija: Društvene mreže

Kategorije
Društvene mreže Influencer trendovi 2025. Influenceri PR svijet

Etika u odnosima s javnošću

Zašto je etika važna u PR-u?

U svijetu komunikacije, gdje informacije putuju brže nego ikada, etika u odnosima s javnošću nije samo preporuka – ona je nužnost. Odnosi s javnošću oblikuju percepciju javnosti, grade (ili ruše) reputaciju i stvaraju temelje povjerenja. Zbog toga PR stručnjaci imaju moralnu odgovornost komunicirati istinito, transparentno i odgovorno – bez obzira na pritiske poslodavaca, klijenata ili tržišta.

Od PRopagande do PRofesionalizma

Iako su korijeni PR-a povezani s propagandom, osobito u političkim kampanjama i ratovima, moderna praksa se sve više temelji na profesionalnim i etičkim principima. Edward Bernays, koji se često naziva „ocem odnosa s javnošću“, koristio je znanja iz psihologije kako bi utjecao na mase. Iako je mnoge njegove metode kasnije kritizirala stručna javnost, Bernays je postavio temelje PR-a kao ozbiljne discipline.

IZVOR: MarketingDigital

Tijekom 20. stoljeća osnovane su brojne organizacije koje su definirale profesionalne standarde, poput:

International Public Relations Association (IPRA)

IPRA Code of Conduct (Kodeks ponašanja)

Public Relations Society of America (PRSA)

PRSA Code of Ethics

Ovi dokumenti ističu vrijednosti poput poštenja, odgovornosti, nepristranosti i poštovanja prema javnosti.

Etika i zakon: Dvije strane iste medalje

Iako zakon ne regulira sve etičke dileme u PR-u, postoje ključni pravni okviri koje komunikatori moraju poštovati:

Zakon o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
Obvezuje na transparentnost u prikupljanju i korištenju podataka.
Više: AZOP – Opća uredba o zaštiti podataka

Zakon o elektroničkim medijima (NN 111/21)
Zabranjuje prikriveno oglašavanje i nalaže označavanje sponzoriranih sadržaja.
Više: Narodne novine

Zakon o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13)
Štiti pravo javnosti na točne, potpune i nepristrane informacije.
Više: Zakon o medijima

No, etika često ide korak dalje od zakona – jer ono što je legalno, nije uvijek i moralno ispravno.

Kada etika postane izazov u praksi

IZVOR: Medium
  1. Greenwashing
    Brendovi koji se lažno predstavljaju kao ekološki osviješteni, iako većina njihova poslovanja nije održiva.
    Primjer: Zara i H&M su više puta kritizirani zbog eko-kolekcija koje čine minimalan postotak ukupne proizvodnje.
    IZVOR: Forbes: The Truth About Greenwashing
  2. Krizno komuniciranje – istina kao jedini lijek
    PR ne smije skrivati istinu ni kada je bolna.
    Primjer: United Airlines 2017. izveo je putnika silom iz aviona. Prva izjava tvrtke bila je bez isprike, što je izazvalo bijes. Tek nakon iskrenog javnog obraćanja, reputacija se počela oporavljati.
    IZVOR: BBC: United Airlines apologises after passenger is dragged off plane
  3. Lažni influenceri i kupljeni followeri
    U eri digitalnog marketinga, brendovi moraju biti oprezni s kim surađuju.
    Primjer: Više istraživanja pokazalo je da mnogi influenceri lažiraju broj pratitelja. Agencije sada koriste alate poput HypeAuditor ili Modash za provjeru autentičnosti.
    IZVOR: HypeAuditor: State of Influencer Marketing
IZVOR: Agility PR Solutions

Etika nije ograničenje, ona je zaštita

Etika u PR-u nije luksuz, nego dugoročna investicija u kredibilitet. Ona štiti brendove od kriznih situacija, gradi povjerenje i osigurava poštovanje javnosti. U doba „fake news-a“ i preplavljenosti informacijama, publika cijeni one koji govore istinu – jasno, iskreno i s poštovanjem.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
Društvene mreže

Kako studenti mogu koristiti LinkedIn i društvene mreže za profesionalno umrežavanje

U današnjem digitalnom svijetu, prisutnost na društvenim mrežama više nije samo stvar zabave – ona može biti ključna za tvoju karijeru. Ako si student, sad je pravo vrijeme da počneš graditi svoju online profesionalnu mrežu. I ne, ne moraš čekati diplomu da bi se “ozbiljno” bavio umrežavanjem.

LinkedIn, ali i druge mreže poput Instagrama, X-a (nekada Twitter), pa čak i TikToka, mogu ti otvoriti vrata prema prilikama koje se ne nalaze na oglasnim pločama fakulteta.

Zašto je profesionalno umrežavanje važno već za vrijeme studija?

  • Praktične prilike – stažiranja, projekti, freelance poslovi…
  • Mentori i uzori – ljudi od kojih možeš učiti i s kojima možeš surađivati
  • Vidljivost – ako te ljudi ne vide, ne mogu te ni angažirati
  • Samopouzdanje – izgradnja vlastitog identiteta i prepoznavanje vlastite vrijednosti

LinkedIn – tvoj digitalni životopis (i puno više)

Ako još nemaš profil – otvori ga odmah nakon čitanja ovog teksta. Ako ga imaš, evo kako ga maksimalno iskoristiti:

✅ Uredi profil kao da se prijavljuješ za posao iz snova

  • Profesionalna profilna slika (ne selfie s plaže)
  • Jasan naslov – npr. „Studentica ekonomije zainteresirana za marketing i analitiku“
  • Kratki „About“ odlomak – napiši tko si, što te zanima i gdje vidiš sebe u budućnosti
  • Iskustva, vještine, certifikati – ne moraš imati posao; piši o projektima, volonterskim aktivnostima, studentskim udrugama…

✅ Budi aktivan/na

  • Lajkaj, komentiraj i dijeli sadržaj iz svoje struke
  • Piši kratke objave o stvarima koje učiš, konferencijama koje posjećuješ ili iskustvima iz prakse
  • Poveži se s kolegama, profesorima, predavačima s radionica, ljudima iz industrije – većina će prihvatiti poziv ako vidi da imaš smislen profil

Druge mreže – više od zabave

📸 Instagram

Sve više mladih profesionalaca koristi Instagram kao portfolio – posebno u kreativnim industrijama (dizajn, fotografija, marketing).

  • Objavljuj svoj rad, behind-the-scenes sadržaj, storyje s edukacija ili evenata
  • Koristi relevantne hashtagove (#studentmarketinga, #mladipoduzetnici itd.)

🐦 X (bivši Twitter)

Sjajan za umrežavanje s ljudima iz tech, znanosti i medija. Prati stručnjake, uključuj se u rasprave i dijeli svoje misli i pitanja.
Kratko i jasno – ali pametno.

🎥 TikTok

Možda zvuči neozbiljno, ali sve više mladih koristi TikTok za dijeljenje savjeta, iskustava sa stažiranja, priprema za ispite, karijernih preporuka…
Ako znaš dobro prenijeti poruku – ovo može biti tvoj adut!

Savjeti za kvalitetno umrežavanje online:

  • Ne traži uslugu odmah – prvo gradi odnos
  • Budi prirodan/na i iskren/a – nemoj kopirati tuđe biografije
  • Postavljaj pitanja, komentiraj, sudjeluj – ne moraš imati sve odgovore
  • Redovito ažuriraj profile – pokaži napredak i nove projekte
  • Poveži online i offline – kada odeš na događaj, konferenciju ili radionicu, dodaj ljude na LinkedIn odmah nakon

Zaključak

Profesionalno umrežavanje više nije stvar “kad završim faks”. Počinje sada – i online ti pruža više prilika nego ikad prije. Ne moraš imati savršen životopis ni 1000 pratitelja. Dovoljno je da pokažeš inicijativu, znatiželju i autentičnost.

Tvoja prva praksa, mentor, pa čak i budući posao možda su samo jedan klik daleko. Klikni pametno. 😉

autor: Ani Bučevič
Kategorije
Društvene mreže Imidž Održivost PR svijet studenti život

Kako male studentske inicijative mogu privući pažnju medija

Često se čini da su mediji rezervirani samo za „velike priče“ – korporacije, poznate osobe ili nacionalne događaje. No istina je da male, autentične studentske inicijative itekako mogu privući pažnju javnosti i medija – ako znaju kako.

Bez obzira radi li se o ekološkoj akciji, kampanji za mentalno zdravlje, kulturnom projektu ili prosvjedu za bolje studentske uvjete, vaša inicijativa ima potencijal da postane vijest. Evo nekoliko konkretnih savjeta kako to postići.

1. Imajte jasnu poruku i autentičnu priču

Mediji vole priče koje imaju „ono nešto“ – iskrenost, strast i jasan cilj. Prije nego što se obratite novinarima, zapitajte se:

  • Što je svrha naše inicijative?
  • Kome želimo pomoći ili što želimo promijeniti?
  • Zašto je ovo važno baš sada?

Autentičnost, osobna motivacija i relevantnost teme ključ su za zainteresirati medije.

2. Tko je vaš glasnogovornik?

Važno je da netko iz tima može jasno, sažeto i motivirano predstaviti vašu inicijativu. To ne mora nužno biti predsjednik udruge – nekad je snažnije ako govori netko tko je osobno povezan s temom i može prenijeti stvarne emocije.

3. Počnite s lokalnim medijima

Lokalni portali, radio stanice i televizije često su otvoreniji prema studentskim temama, osobito ako je riječ o događaju koji se odvija u njihovoj sredini. Kontaktirajte ih s kratkim predstavljanjem i pozivom – lokalna vidljivost često otvara vrata većim redakcijama.

4. Dobro pripremljeno priopćenje za medije

Priopćenje ne mora biti dugačko, ali treba sadržavati osnovne informacije:

  • Tko ste vi?
  • Što organizirate?
  • Gdje i kada?
  • Zašto je to važno?
  • Koga mogu kontaktirati za više informacija?

Dodajte nekoliko kvalitetnih fotografija ili vizuala i eventualno jedan-dva citata članova inicijative.

5. Budite prisutni na društvenim mrežama

Društvene mreže često su prvi izvor informacija za novinare. Objavljujte vizualno privlačan sadržaj, koristite relevantne hashtagove i označite lokalne portale – možda baš vaša objava završi u medijskom članku.

6. Povežite se s drugim inicijativama

Suradnja s drugim studentskim organizacijama, udrugama ili institucijama može proširiti vaš doseg i povećati vjerodostojnost. Zajedno ste jači – a i veća je šansa da vas mediji primijete.

7. Budite uporni, ali pristojni

Ako ne dobijete odgovor odmah – ne odustajte. Pošaljite kratki podsjetnik nakon nekoliko dana. Ljubazan i profesionalan ton uvijek ostavlja dobar dojam. Ako vas odbiju – zahvalite na vremenu i ostavite otvorena vrata za buduću suradnju.

Zaključno…

Male studentske inicijative mogu imati velik utjecaj – ako ih ljudi čuju. Mediji su moćan alat da vaša poruka stigne do šire publike, ali sve kreće od vas. Iskrena priča, dobra priprema i malo hrabrosti često su dovoljni da privučete pažnju – i možda baš vi postanete sljedeća vijest koja inspirira.

autor: Ani bučevič
Kategorije
Društvene mreže Imidž Keep up Održivost Osobni imidž PR svijet

PR i etika: Tanka linija između “informiramo javnost” i “igramo se Boga”

U teoriji, PR je tu da informira. Da pomaže kompanijama, organizacijama, političarima da komuniciraju sa svijetom – jasno, točno, odgovorno. U praksi? Pa… stvari nisu baš tako čiste.

Gdje završava istina, a počinje spin?

E tu počinje zabava. Jer često ne lažeš. Samo – zaobiđeš. Uljepšaš. Staviš brojke koje ti pašu, zaboraviš one druge. Emocije malo pojačaš, kontekst malo skratiš. I voilà – imamo priču! Problem? To više nije informacija. To je manipulacija s osmijehom.

PR često nije “što je istina”, nego “kako to izgleda”.
I to je etički problem broj jedan.

Klijent želi da javnost vidi samo dobar dio priče.

A ti znaš cijelu. I sad se pitaš – igraš li s publikom ili je poštuješ? Hoćeš li izostaviti detalj koji mijenja sve jer „nije relevantan“? Ili ćeš riskirati klijenta i reći: „Ne mogu to tako.“

Jer ovo je stvarno pitanje: Jesi li ti komunikator ili iluzionista?

U doba clickbaita, AI sadržaja i konstantne buke, ljudi traže nešto stvarno. Ako PR padne u zamku manipulacije, gubi ono najvažnije – povjerenje. A bez toga, sav storytelling na svijetu pada u vodu.

autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Influenceri Krizna komunikacija Moda Održivost Osobni imidž PR svijet

H&M Kriza 2018

Kako je brend upravljao rasističkom kontroverzom u kampanji

U industriji mode, imidž brenda je izuzetno važan, a loša odluka u vezi s reklamama ili marketingom može imati dugoročne posljedice na reputaciju. H&M, švedski modni gigant, suočio se s velikim kriznim PR izazovom 2018. godine kada je njihova reklamna kampanja postala predmet rasističkih optužbi. Ovaj incident nije samo doveo do javnih protesta, već i do bojkota proizvoda brenda u nekim dijelovima svijeta.

Što se dogodilo? Kontroverza oko reklame s djetetom

U siječnju 2018. godine, H&M je lansirao reklamnu kampanju na kojoj je dječak nosio majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“ (Najkul majmun u džungli). Fotografija s majicom s ovim natpisom postala je viralna. Mnogi su smatrali da je reklama rasistička, jer je dječak crne boje kože nosio majicu s takvim natpisom, što je izazvalo usporedbu s rasističkim stereotipima.

Glavni problemi:

Rasistički natpis: Mnogi su smatrali da je natpis na majici bio neprimjeren, posebno u kontekstu da je dječak crne boje kože bio glavni model.

Povijesni kontekst: Pojam “majmun” je često korišten u rasističkoj propagandi kao uvredljiv izraz za crnu djecu i odrasle, pa je reklama naišla na oštre kritike.

Nedostatak razmišljanja o osjetljivosti: Kritičari su tvrdili da H&M nije uzela u obzir osjetljivost teme rasizma u marketingu i da je bila nesvjesna povijesnog konteksta.

Izvinjenje i povlačenje proizvoda

H&M je izdao javno izvinjenje putem društvenih mreža, gdje su izrazili žaljenje zbog „neodgovarajuće i uvredljive“ kampanje. Brend je povukao reklamu, kao i sve proizvode koji su uključivali majicu s natpisom „Coolest monkey in the jungle“, te je obećao poduzeti mjere kako bi spriječio slične incidentne situacije u budućnosti.

Posljedice i daljnje reakcije

Nakon povlačenja kampanje, H&M je pokušao obnoviti svoj imidž. Iako su brojni kupci i influenceri pozvali na bojkot brenda, H&M je nastavio raditi na promjeni svog internog pristupa marketinškim kampanjama i odnosu prema raznolikosti.

Kako je društveni odgovor oblikovao krizni PR?

Društvene mreže, osobito Twitter i Instagram, bile su ključne u širenju kritika prema H&M. Mnogi su se koristili društvenim mrežama kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo, a hashtagi poput #BoycottHM i #RacistH&M postali su popularni među onima koji su smatrali da brend nije prepoznao dubinu problema.

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

Izvor: https://www.fakt.pl/wydarzenia/swiat/sklep-handm-zdemolowany-to-przez-bluze-coolest-monkey-in-the-jungle/sx1nbvb

Zaključak: Lekcije iz H&M-ovog kriznog PR-a

Ovaj incident s H&M-om pokazuje koliko je važno razumjeti kulturni kontekst u marketinškim kampanjama, posebno u današnjem društvu koje je sve osjetljivije na rasna i kulturna pitanja. Kroz brzo izvinjenje, transparentnu komunikaciju i aktivne promjene u politici raznolikosti, H&M je uspio smanjiti štetu i obnoviti svoju reputaciju.

autor: Chiara Barbara mrkić

Kategorije
Društvene mreže Film umjetnost

Neetično “slikarstvo”

Kako je TikTok trend pokrenuo etičku dilemu

TikTok je preplavljen fotografijama generiranima umjetnom inteligencijom u stilu poznatog japanskog filmskog studija prepoznatljivog stila. Studio Ghibli, osnovan sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća u Tokiu, popularnost je stekao svojim nježnim, toplim i izuzetno stilski istančanim animacijama te i dalje kroji uspomene među mnogim djevojčicama i dječacima diljem svijeta. Neki od najpoznatijih filmova studija Ghibli su My Neighbor Totoro, Kiki’s Delivery Service i Howl’s Moving Castle, a svaki od njih obilježen je likovima koji su osvojili srca publike.

Izvor: iMDB https://m.imdb.com/title/tt0347149/

OPENAI

Nedavno je izašao novi model OpenAI-ja, GPT4o, korisnicima nudi još više naprednih opcija poput popravljanja starih obiteljskih fotografija, generiranje fotografija u omiljenim umjetničkim stilovima ili pak kreiranje vrlo vjerodostojnih fotografija poznatih osoba koje se doimaju istinitima. Pravna regulativa povezana s umjetnom inteligencijom i dalje je vrlo sporna s obzirom da se radi o vrlo promjenjivom i nedefiniranom sistemu koji konstantno testira nove granice i nadmašuje samog sebe svakom novom verzijom. Samim time, u pitanje dolazi i copyright, odnosno vlasnička prava, koja su u ovom konkretnom slučaju, neupitno kompromitirana.

Izvor: NDTV https://www.ndtv.com/world-news/quot-i-would-never-incorporate-this-quot-what-studio-ghibli-039-s-hayao-miyazaki-once-said-about-ai-animation-8021037/amp/1

Hayao Miyazaki, zgrožen i duboko pogođen ovim trendom, izjavio je: “Ne bih nikad htio ikako koristiti ovu tehnologiju u mom radu. Imam snažan osjećaj da je ovo uvreda samom životu.” Mnogi na društvenim mrežama naglašavaju kako su zgroženi činom sudionika ovog trenda koji narušavaju poštivanje umjetnosti u svojoj svrsi, koja je autentičnost, domišljatost, vještina i mukotrpno uložen trud. Naglašava se i činjenica kako postoji mnogo mladih umjetnika koji bi rado dobili narudžbu za takvu vrstu slike, čime bi u konačnici i zaradili novac za svoje znanje, vještinu i vrijeme. Neki korisnici koji su sudjelovali u trendu ipak su požalili shvativši da je jedan od suosnivača filmske kuće duboko pogođen jeftinim i brzim kopijama stila koji su usavršavali gotovo cijelo desetljeće. Naravno, ima i korisnika koji se ne slažu navodeći kako se samo radi o trendu te da svakako ne bi platili nekome da im napravi takav crtež jer je to “preskupo”. Svakako, riječ je o iznimno zanimljivoj etičkoj i moralnoj, a čak i pravnoj dilemi.

Što vi mislite? Jeste li sudjelovali u trendu? Napišite nam u komentarima.

autor: Lana Kostelac
Kategorije
Društvene mreže Fotografija Imidž Isprobaj Keep up Osobni imidž PR svijet

Blogaj i dominiraj: Pretvori svoj blog u tajnu PR supermoć!

U današnje doba, ako nisi online, gotovo da ne postojiš – bar tako kaže popularna mudrost! Kao student odnosa s javnošću, imaš priliku putem vlastitog bloga pokazati svoje znanje, kreativnost i vještine. Redovitim postovima ne gradiš samo svoj profesionalni identitet, nego i približavaš odnose s javnošću svima – od profesora do susjeda.

Odaberi svoju nišu

Prvi korak je pronaći ono što te stvarno pokreće unutar odnosa s javnošću. Možeš se usredotočiti na digitalni PR, krizno komuniciranje ili organizaciju događaja. Kad odabereš svoju temu, znaš točno kome se obraćaš, a sadržaj postaje jedinstven i zanimljiv.

Autentičan sadržaj s dozom humora

Zaboravi dosadne opće izjave! Ubaci konkretne primjere, studije slučaja i vlastita iskustva – čak i ona “katastrofalna” koja će te učiniti bližim čitateljima. Pokaži da iza svakog posta stoji stvarna osoba. Autentičnost gradi povjerenje, a malo humora nikad ne odmaže.

Vizuali koji pričaju priču

Sadržaj bez slika je šunka-sir. Koristi svoje infografike, memeove i fotografije s natpisima kako bi tvoji postovi bili top. Probaj alat poput Canve – jednostavan je i možeš pokazati svoju kreativu. Ako ju ne znaš koristiti tu je kratki video.

Umrežavanje, promocija i newsletter

Objava sama nije dovoljna – moraš još share-ati! Skoci na društvene mreže, budi aktivan u online grupama i slobodno ostavljaj komentare. Umrežavanje ti otvara vrata, bilo da se radi o profesorima, kolegama ili profesionalcima iz prakse. Što više dijeliš, više lajkova stiže! Ne zaboravi postaviti vlastiti newsletter koristeći alate poput Mailchimp-a, kako bi direktno obavijestio publiku o novim postovima i stalno održavao kontakt s njima.

Autor: Mara Obradović
Kategorije
Društvene mreže Event management Imidž Keep up Održivost PR svijet Storytelling Zagreb

Kako se sveučilišta koriste PR-om za privlačenje novih studenata?

U eri digitalne komunikacije, sveučilišta se sve više oslanjaju na strategije odnosa s javnošću (PR) kako bi privukla nove studente. Uz rastuću konkurenciju među obrazovnim institucijama, nije dovoljno imati dobar studijski program – potrebno je znati kako ga prezentirati.

1. Priče koje inspiriraju

Jedna od najjačih PR taktika jest isticanje uspjeha bivših i sadašnjih studenata. Kroz autentične priče, intervjue i video zapise, sveučilišta pokazuju što je sve moguće postići uz njihovu podršku. Takvi sadržaji stvaraju emocionalnu povezanost i pomažu potencijalnim studentima da se lakše poistovjete s institucijom.

2. Suradnja s medijima i influenserima

Sve češće se koristi suradnja s lokalnim i nacionalnim medijima kako bi se plasirale pozitivne vijesti o sveučilištu – bilo da se radi o nagradama, znanstvenim istraživanjima ili društvenim projektima. Osim toga, angažiranje influensera – najčešće bivših studenata – posebno na platformama poput Instagrama i TikToka, dodatno povećava vidljivost.

3. Društvene mreže kao alat za izgradnju imidža

Redovito objavljivanje na društvenim mrežama omogućava sveučilištima da ostanu u kontaktu s mladom publikom. Kreativan sadržaj, interaktivne objave, virtualne šetnje kampusom i Q&A sesije stvaraju osjećaj pristupačnosti i zajedništva.

4. Brendiranje kampusa i identiteta

PR timovi rade i na jačanju vizualnog identiteta sveučilišta – od logotipa i slogana do promotivnih materijala i suvenira. Dobro osmišljen brend ostavlja profesionalan dojam i pomaže da se institucija istakne u moru drugih.

5. Otvoreni dani i događanja

Organizacija dana otvorenih vrata, karijernih sajmova i radionica za srednjoškolce također su važan PR alat. Takvi događaji omogućuju osobni kontakt i stvaraju pozitivno iskustvo koje može biti presudno kod odluke o upisu.

Autor: Ani Bučević
Kategorije
Društvene mreže Influenceri Osobni imidž Podcasti PR svijet studenti život

STUDENTSKI PODCASTI KAO BREND?

Vođenje društvenih mreža podcasta iz PRspektive studentice

izvor: arhiv podcasta beat’

Podcasti su jedan od najbrže rastućih formata u novom medijskom okruženju, a ovaj popularni format nije zaobišao ni studentske klupe. U samim su početcima podcasti bili vrlo nišno područje, a medijsko je tržište sada presaturirano raznim podcastima i svjedočimo novim medijskim bitkama za pozornost sve zahtjevnije publike. Mnogi celebrityji i influenceri također su se okrenuli ovakvom formatu jer u svojoj svrsi može biti i promocija, a u konačnici i brend. Čak i takvim ličnostima sve je teže probijanje na scenu podcast svijeta, stoga studentski podcasti itekako moraju naći svoj forte kako bi uspjeli u ovom novom tržištu. Naravno, neki su u tome i uspjeli, poput studentskog podcasta BEAT’.

IZVOR: podcast beat’

Zašto uopće pokrenuti podcast?

U svijetu u kojem mladi traže platforme za slobodno izražavanje, podcasti su postali snažan alat samoizražavanja, informiranja i zabave. Kroz ovu formu, studenti ne samo da dijele svoje misli, već i kreiraju sadržaj koji ima potencijal dosegnuti širu publiku. Podcast više nije samo hobi – postaje ozbiljan projekt koji gradi osobni i profesionalni brend te otvara vrata za uspješnu karijeru. Upravo zato, iz perspektive studentice koja vodi društvene mreže jednog podcasta, svaki objavljeni sadržaj ima svoju težinu, a digitalni trag podcasta treba biti pažljivo oblikovan.

Društvene mreže moraju biti produžetak identiteta podcasta

Društvene mreže nisu samo alat promocije – one su produžetak osobnosti podcasta. Stil objava, vizuali, ton komunikacije i interakcija s publikom stvaraju dojam o podcastu kao brendu. Sam ToV podcasta, na primjeru podcasta BEAT’, odražava vrijednosti i karakter voditeljice Beatte Ugrin. Komunikacija je moderna, ležerna i mladenačka, gotovo kao da je Beatta u dijalogu sa svojim gledateljima. Cilj svake objave je da se pratitelj osjeća kao da je dobio poruku u DM uz popratan komentar na koji se čeka njegova reakcija. Takvim tonom gradi se publika koja je odana, koja se vraća i koja stvara temelje za daljnju izgradnju brenda. Važno je odrediti ciljanu publiku te prilagoditi ton komunikacije, kao i vizualni identitet trendovima prisutnim za njihove karakteristike, a uz to pokazati i autentičnost i osobnost.

Kreiranje sadržaja – reelsi nisu sve

Usprkos tome što trenutno reelsi i shortsi kao formati imaju jači odaziv na društvenim mrežama, trendovi se brzo mijenjaju te više ni to nije dovoljno. Ključ nije samo u vrsti sadržaja. već i u konzistentnosti sadržaja, jer upravo tu dolazi do izražaja balansiranje između neformalnog studentskog tona i ozbiljnog pristupa gradnji imidža. Od osmišljavanja opisa epizoda, najava i storyja, do kreiranja memeova koji komuniciraju teme epizoda – svaki korak doprinosi izgradnji zajednice. Na slučaju podcasta BEAT’, to može biti izazovno, budući da se radi o gostima koji su štovani i cijenjeni profesionalci iz svih područja, od influencera do političara i kandidata za predsjednike Republike Hrvatske. Ključno je paziti i na reputaciju i brend samih gostiju te poštivati njihove granice.

Izazovi, lekcije, pozdravi i želje za kraj…

Jedan od glavnih izazova vođenja društvenih mreža studentskog podcasta je stvaranje relevantnog i zanimljivog sadržaja uz ograničene resurse – vremena, opreme, pa i znanja. Kroz proces učenja „u hodu“, često je dolazilo do kombiniranja intuicije uz teorijskih znanja s predavanja na fakultetu, ali i feedbacku slušatelja. S vremenom i iskustvom, sve postane lakše, jasnije i konzistentnije. Vođenje društvenih mreža podcasta odlična je prilika za testiranje vještina i otkrivanje interesa. Podcast sam po sebi postaje brend koji treba voditi kao i svaki drugi, koji treba oblikovati, definirati, očuvati i promovirati. Uspjeh podcasta ne mjeri se samo brojem pregleda, već i prepoznatljivošću, lojalnošću publike i kvalitetom sadržaja. Upravo ta iskustva mogu kasnije postati važan dio profesionalnog portfelja i temelj za karijeru u komunikacijama.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
Društvene mreže PR svijet Sport Storytelling studenti život

Kako se gradi imidž studentskih sportskih timova?

Sportski uspjesi su važni, ali u modernom svijetu imidž tima igra jednako veliku ulogu. Studentski sportski timovi, iako često u sjeni profesionalnih klubova, mogu izgraditi snažnu prepoznatljivost uz dobru PR strategiju. Kroz pametno vođenu komunikaciju, prisutnost na društvenim mrežama i angažman u zajednici, tim može osigurati podršku navijača, sponzora i fakulteta.

Zašto je PR ključan za studentske sportske timove?

Imidž tima nije samo pitanje ponosa – on može osigurati bolju vidljivost, privući nove članove i olakšati financiranje kroz sponzorstva. Kada tim ima prepoznatljiv identitet i kvalitetnu medijsku prisutnost, lakše će steći podršku kolega i postati važan dio fakultetskog života. Osim toga, dobar PR može pomoći u kriznim situacijama, poput poraza ili unutarnjih nesuglasica, omogućavajući timu da zadrži pozitivnu sliku u javnosti.

Ključni koraci u izgradnji prepoznatljivog imidža

Razvijanje priče i identiteta tima

Svaki uspješan tim ima svoju priču. Nije dovoljno samo igrati dobro – potrebno je komunicirati tko ste, što predstavljate i zašto vas ljudi trebaju podržavati. Koje su najveće pobjede? Kako se tim razvio kroz godine? Koje vrijednosti njegujete – timski rad, fair play, inovativnost? Jasno definiranje identiteta ključno je za prepoznatljivost i stvaranje lojalne baze navijača.

Društvene mreže – najmoćniji alat promocije

Društvene mreže su nezaobilazan kanal za izgradnju imidža. Instagram i TikTok idealni su za vizualni sadržaj – slike i videa s utakmica, treninzi, intervjui s igračima i trenerima, dok Twitter omogućava brze informacije, rezultate i interakciju s fanovima. Facebook i LinkedIn mogu se koristiti za ozbiljniji
sadržaj, poput objava o akademskim uspjesima sportaša ili partnerstva s fakultetom i sponzorima.
Ključ uspjeha na društvenim mrežama leži u dosljednosti. Redovite objave, zanimljiv sadržaj i uključivanje navijača kroz ankete, izazove ili live prijenose utakmica mogu značajno povećati
angažman i prepoznatljivost tima.

Suradnja s medijima i privlačenje sponzora

Iako su društvene mreže moćne, lokalni mediji i sponzori i dalje igraju veliku ulogu. Kontaktiranje novinara koji mogu objaviti vijesti o timu, organiziranje intervjua ili pisanje članaka o uspjesima igrača može pomoći u promociji.
S druge strane, sponzori su često spremni podržati timove koji imaju dobru vidljivost. Lokalne tvrtke mogu osigurati financijsku pomoć, sportsku opremu ili logističku podršku u zamjenu za promociju njihovog brenda na dresovima, društvenim mrežama i događanjima.

Aktivno sudjelovanje u zajednici

Timovi koji su angažirani izvan terena ostavljaju trajan dojam. Organiziranje humanitarnih akcija, održavanje sportskih radionica za djecu ili sudjelovanje u društveno korisnim projektima može značajno poboljšati imidž tima.
Osim što jača vezu s lokalnom zajednicom, ovakva uključenost pomaže timu da izgradi reputacijusportskog kolektiva koji se ne bavi samo natjecanjem, već i pozitivnim promjenama u društvu.

AUTOR: ANI BUČEVIĆ