U digitalnoj eri gdje se vijesti šire brže nego ikad, tradicionalni PR modeli sve se češće čine zastarjelima. Generacije Z i Alpha više ne reagiraju na suhoparne izjave za medije ili formalne kampanje. Oni traže autentičnost, duhovitost i – brzinu. U tom kontekstu, memeovi su postali nova valuta pažnje, ali i moćan alat za odnose s javnošću.

Uspješni PR stručnjaci danas razumiju da meme nije samo šala – to je poruka kodirana u jeziku internetske kulture. On reflektira stav brenda, a često i njegovu sposobnost da reagira u stvarnom vremenu. Primjerice, Netflixova komunikacija na društvenim mrežama redovito koristi memeove kako bi promovirala sadržaj – ne kroz oglašavanje, nego kroz humor i kontekst koji dijeli njihova publika. Rezultat? Ogromna angažiranost, bez ijedne kune medijskog zakupa.

Studija slučaja: Ryanair

Irski avioprijevoznik Ryanair stekao je reputaciju “kralja memeova” među korporativnim Twitter/X profilima. Umjesto klasične korisničke podrške, njihov tim često odgovara memeovima, sarkastičnim komentarima i šalama na vlastiti račun (npr. “Yes, the legroom is small. We’re not selling dreams, we’re selling cheap flights.”). Iako su riskirali negativne reakcije, osvojili su srca publike i znatno povećali prisutnost u medijima – organski.

@ryanair

Get ready to be sick of me💅 #ryanair #ceo

♬ original sound – Ryanair

Rizici i pravila

Naravno, meme PR nosi rizike – kad se ne zna granica između duhovitosti i neukusa, brend može lako ispasti neosjetljiv. Zbog toga je ključno da osoba zadužena za komunikaciju razumije kulturološki kontekst i ima odobrenje za brzu reakciju.

Memeovi nisu zamjena za ozbiljan PR – oni su alat u arsenalu suvremenog komunikatora. Koriste se promišljeno, autentično i s mjerom. Jer dok jedna objava može nasmijati tisuće, ona prava – može pokrenuti kampanju koju će svi pamtiti.

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ

Bez obzira govoriš li na poslovnom sastanku, prezentiraš projekt, snimaš video za društvene mreže ili držiš govor na događanju – javna komunikacija je vještina koja ti može otvoriti mnoga vrata. A dobra vijest je: nitko se ne rađa kao savršen govornik. Javni nastup se uči, razvija i njeguje.

Ako ti javni govor izaziva znojenje dlanova, ubrzano disanje i niz unutarnjih “što ako pogriješim?” misli – nisi sam. Strah od govora u javnosti je jedan od najčešćih oblika anksioznosti. Upravo zato donosimo 5 jednostavnih, ali učinkovitih savjeta koji će ti pomoći da se osjećaš sigurnije, zvučiš uvjerljivije i – najvažnije – povežeš se s publikom.

Udahni duboko – tvoje tijelo to treba

Prije nego što izgovoriš prvu riječ, obrati pažnju na najjednostavniju stvar: disanje. Kad smo nervozni, naše tijelo ulazi u “bori se ili bježi” stanje. Disanje postaje plitko, a srce brže kuca. Nekoliko dubokih udaha kroz nos, zadržavanje daha i polagano izdisanje mogu doslovno smiriti tvoj živčani sustav.

Ova jednostavna praksa ne samo da umiruje, već ti pomaže da se sabereš i počneš govor s jasnoćom.

Koristi bilješke – ali s mjerom

Bilješke mogu biti odličan oslonac, osobito ako još nemaš puno iskustva. No previše čitanja može stvoriti barijeru između tebe i publike. Umjesto da pišeš cijeli govor, kreiraj ključne točke koje će te podsjetiti na ono što želiš reći. Tako ćeš ostati prisutan, prirodan i vjerodostojan.

Dobar govornik ne prenosi samo informacije – on prenosi uvjerenje, energiju i emociju. To ne možeš postići ako samo čitaš.

Priznaj tremu – to te ne čini slabim, već ljudskim

Zanimljivo je da ljudi bolje reagiraju na govornike koji djeluju autentično, a ne “robotski savršeno”. Ako osjećaš tremu – priznaj je. Jedna iskrena rečenica poput: “Moram priznati da sam malo nervozan jer mi je stalo do ove teme” može ti pomoći da se opustiš, a publici stvori osjećaj bliskosti s tobom.

Trema nije neprijatelj – ona je pokazatelj da ti je stalo. A to je uvijek dobrodošlo u komunikaciji.

Govor tijela govori više nego riječi

Tvoje ruke, držanje, pogled – sve to čini neverbalni dio tvog govora. Često nismo svjesni svojih gesti kada smo nervozni – možemo previše mahati rukama, skršteno ih držati ili ih sakriti u džepove.

Ključ je u otvorenim, prirodnim i usmjerenim gestama koje prate tvoje riječi. Snimi se, pogledaj snimku i obrati pažnju na pokrete – to je jedan od najboljih načina da poboljšaš ovu komponentu.

Pauza nije praznina – to je prostor za snagu

Jedna od najčešćih grešaka početnika je bojanje tišine. Kad pauziramo, često pomislimo da izgledamo nesigurno – ali istina je suprotna. Pauza daje težinu tvojoj poruci. Ona publici daje vrijeme da obradi ono što si rekao, a tebi daje sekundu da udahneš i nastaviš.

Postani prijatelj tišine – koristi je da naglasiš važno, da stvoriš ritam i da pokažeš kontrolu.

Za kraj: Ne moraš biti savršen da bi bio učinkovit

Najveći mit o javnom govoru je da moraš biti besprijekoran. Istina je da moraš biti prisutan, povezan i autentičan. Tvoj cilj nije impresionirati, već komunicirati. Ljudi ne pamte svaki tvoj podatak, ali pamte kako su se osjećali dok si govorio.

Zato vježbaj. Govori naglas. Snimaj se. Traži povratnu informaciju. I što je najvažnije – dopusti sebi da rasteš kroz svaki novi nastup.

AUTOR: ANIKA NEFAT

Iako novinarstvo i odnosi s javnošću (PR) dijele neke sličnosti – poput rada s informacijama, komunikacije s javnošću i korištenja medija – njihovi ciljevi, metode i etički standardi uvelike se razlikuju. Novinarstvo ima primarnu svrhu objektivnog informiranja javnosti. Novinari djeluju kao “čuvari” javnog interesa, postavljaju pitanja vlasti, analiziraju društvene pojave i istražuju teme koje mogu biti neugodne ili kontraverzne. Njihova odgovornost je prema publici i istini, a profesionalne smjernice uključuju nepristranost, provjeru činjenica i odgovorno izvještavanje.

S druge strane, PR stručnjaci zastupaju interese organizacija, brendova ili pojedinaca. Njihov je cilj izgradnja pozitivne slike, upravljanje reputacijom i oblikovanje javnog mišljenja na način koji koristi njihovom klijentu. PR se koristi planiranom komunikacijom, priopćenjima za medije, događanjima i digitalnim kampanjama kako bi plasirao određenu poruku. Za razliku od novinara, PR stručnjaci često iznose samo one informacije koje podržavaju njihove ciljeve, a manje su usmjereni na otkrivanje negativnih aspekata.

Iako ponekad djeluju suprotstavljeno, novinari i PR stručnjaci često surađuju. Novinari dobivaju informacije, izjave i pristup događanjima putem PR odjela, dok PR stručnjaci računaju na medije kako bi proširili svoju poruku. Međutim, taj odnos može biti i napet – novinari ponekad odbacuju PR materijale kao pristrane ili propagandne, dok PR stručnjaci mogu percipirati novinare kao neprijateljski nastrojene. U konačnici, oba zanimanja imaju važnu ulogu u informacijskom ekosustavu – jedno u službi javnosti, drugo u službi klijenta.

Izvori:

1. Pew Research Center: Journalism and Public Relations

2. Harvard Business Review: The Distinction Between PR and Journalism

3. The Guardian: How PR is Shaping the News

AUTOR: MARIJA VUKSAN

Najčešće greške koje brendovi rade na društvenim mrežama i kako ih izbjeći

Društvene mreže danas su nezaobilazan alat svakog brenda, bez obzira na veličinu ili industriju. Međutim, koliko god bile moćne, jednako tako su i osjetljive jer jedna loša odluka, nepromišljena objava ili neodgovaranje na poruke može u trenu narušiti reputaciju koju ste godinama gradili. Iako ne postoji savršena formula za uspjeh, postoje jasno uočljive greške koje se često ponavljaju i koje se, na sreću, mogu izbjeći. Suprotno popularnom uvjerenju šire javnosti da “svi znaju staviti story”, social media i content management ima granje puno dublje od sadržaja koji korisnici konzumiraju.

Nedostatak dosljedne strategije

Jedna od najčešćih, ali i najskupljih grešaka na društvenim mrežama je vođenje profila bez jasno definirane strategije. Brendovi često otvaraju profile na više platformi samo zato što „svi to rade“, bez da su se prethodno zapitali zašto su tamo, kome se obraćaju i što žele postići. Takav pristup rezultira nepovezanim, nasumičnim objavama koje ne odražavaju identitet brenda niti ispunjavaju potrebe publike. Bez strategije, teško je održati dosljednost u tonu komunikacije, vizualnom identitetu i frekvenciji objava, a dosljednost je upravo ono što gradi povjerenje kod publike.

Kako to izbjeći? Ključno je izraditi jasan sadržajni plan koji uključuje ciljeve (npr. povećanje svijesti o brendu, generiranje prodaje, jačanje odnosa s korisnicima), definiranu ciljnu publiku i teme koje će se obrađivati. Poželjno je i kreiranje mjesečnog kalendara objava koji omogućuje planiranje unaprijed i lakšu koordinaciju vizualnog i tekstualnog sadržaja.

Ignoriranje publike i neodgovaranje na komentare

Društvene mreže nisu oglasne ploče, one su prostor za dijalog. Ipak, mnogi brendovi zaboravljaju na taj aspekt i svedu svoju prisutnost na jednostranu komunikaciju. Objavljuju sadržaj, ali zanemaruju komentare, ne odgovaraju na poruke ili, još gore, brišu negativne recenzije. Publika to osjeti i pamti. Kada korisnici ne dobivaju odgovore, stječu dojam da su ignorirani, što može stvoriti frustraciju, ali i uzrokovati gubitak povjerenja u brend.

Umjesto toga, brendovi bi trebali aktivno slušati svoju zajednicu i implementirati obavezan community management kao dio prakse. Svako pitanje, komentar ili čak kritika prilika je za interakciju, pokazivanje stručnosti i građenje odnosa. Osobe zadužene za komunikaciju na društvenim mrežama trebaju imati jasno definirana pravila odgovaranja i biti dovoljno fleksibilne da odgovore s toplinom i razumijevanjem, umjesto automatiziranih, hladnih i botovskih poruka.

Fokus isključivo na prodaju, bez pružanja stvarne vrijednosti

Još jedna uobičajena greška jest pretjerano „prodajni“ ton komunikacije. Kada su sve objave usmjerene samo na promociju proizvoda ili usluga, korisnici se brzo zasite. Nitko ne želi pratiti profil koji stalno „prodaje“, a nikada ne daje ništa zauzvrat, bilo da se radi o znanju, inspiraciji ili zabavi. Društvene mreže su prostor gdje korisnici žele komunicirati s brendovima na ljudskoj razini, dajući proizvodima dodanu vrijednost. To znači da sadržaj treba biti raznolik, koristan i zanimljiv. Umjesto isključivo prodajnih poruka, brendovi mogu dijeliti edukativni sadržaj (poput savjeta, vodiča ili Q&A videa), pokazati proces rada iza kulisa, predstaviti tim ili prenijeti iskustva zadovoljnih korisnika.

https://vimeo.com/1084544224

Jedno od zlatnih pravila koje se često koristi u praksi je tzv. 80/20 pravilo: 80% sadržaja treba biti usmjereno na stvaranje vrijednosti za publiku, a tek 20% može biti izravno prodajnog karaktera. Takav balans doprinosi izgradnji odnosa i dugoročne lojalnosti.

AUTOR: LANA KOSTELAC

Prednosti rada u PR agenciji

Rad u PR agenciji često se doživljava kao dinamičan i uzbudljiv posao, koji pruža priliku za kreativno izražavanje, rad s različitim klijentima i stalno učenje. No, poput svake karijere, i ovaj posao ima svoje prednosti i izazove. U ovom eseju istražit ćemo obje strane medalje, kako biste bolje razumjeli što možete očekivati u svijetu odnosa s javnošću.

Rad u PR agenciji nudi raznolikost koja malo koja druga profesija može pružiti. Svakodnevno se suočavate s novim projektima, radite s klijentima iz različitih industrija i imate priliku koristiti kreativnost u osmišljavanju kampanja. Ovaj posao nije monoton, već vas tjera na stalno učenje, prilagodbu i inovaciju. Kreativnost je ključna, a svaka nova kampanja izazov je za vaše komunikacijske vještine. Osim toga, rad u agenciji znači konstantnu povezanost s različitim profesionalcima, od novinara i influencera do marketinških stručnjaka i klijenata, što vam omogućuje stvaranje široke mreže kontakata koja može biti ključna za vašu buduću karijeru.

Nedostaci rada u PR agenciji

Ipak, rad u PR agenciji nije bez izazova. Česti su slučajevi kada se susrećete s kratkim rokovima, visokim očekivanjima klijenata i kriznim situacijama koje zahtijevaju brze i promišljene odgovore. Nerijetko se od vas očekuje da budete dostupni i izvan radnog vremena, posebno kada se pojave nepredviđeni problemi. Fleksibilnost je nužna, jer se prioriteti mogu brzo promijeniti, a zahtjevi klijenata mogu se preoblikovati u posljednjem trenutku. Intenzivan tempo rada može utjecati na ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što je izazov s kojim se mnogi stručnjaci u PR industriji suočavaju.

Izvor: https://okcredit.in/blog/steps-to-start-public-relation-agency/

Zaključak

Rad u PR agenciji može biti izuzetno nagrađujući, ali nosi sa sobom i značajne izazove. Oni koji vole dinamično okruženje, kreativno izražavanje i priliku za rad s različitim ljudima naći će u ovoj profesiji ispunjenje. No, važno je biti svjestan stresnih aspekata i razviti strategije za održavanje ravnoteže i profesionalnog zadovoljstva.

AUTOR: EDITA GLAVURDA