Kategorije
Uncategorized

Kad me trema pojela za doručak – i zašto sam joj zahvalna

Na drugoj godini faksa imala sam svoj prvi javni nastup. Trebala sam predstaviti projekt na predmetu koji mi je bio zanimljiv, ali već sama pomisao na “izlazak pred ljude” stvarala mi je paniku. Pripremila sam sve – prezentaciju, tekst, čak i šalabahtere za slučaj da mi stane mozak. No, čim sam stala pred publiku, tresle su mi se ruke, zaboravila sam što trebam reći, a srce mi je toliko jako lupalo da ga je valjda čuo i zadnji red. Pogledi su mi se činili stotinu puta oštriji nego inače, a vrijeme kao da se usporilo.

Nisam “failala”, ali osjećaj nakon nastupa bio je grozan. Mislila sam da će me ismijati, da nisam “za javne nastupe”. Danima sam vrtjela film u glavi i analizirala svaku sekundu. Svaku grešku sam uvećavala u glavi, kao da je to jedino što su svi zapamtili. Izbjegavala sam čak i razgovor o toj prezentaciji jer sam se bojala što bi ljudi mogli reći. Ali s vremenom sam shvatila – baš ta situacija mi je pomogla. Jer ništa ne gradi samopouzdanje kao trenutak kad ti je najgore, a ti ipak nekako preživiš. Taj osjećaj kad shvatiš da se svijet nije srušio, iako si bio uvjeren da hoće, neprocjenjiv je.

Danas, kad moram govoriti pred drugima, znam da je normalno biti nervozan. Naučila sam se bolje pripremiti, ali i prihvatiti da nesavršenost nije tragedija. Trema više nije moj neprijatelj – sada je doživljavam kao znak da mi je stalo i da želim dati sve od sebe. Svaki novi nastup postao mi je prilika da budem bolja, hrabrija i iskrenija prema sebi. Taj prvi nastup bio je ružan, ali mi je bio potreban – jer da nisam pala, nikad ne bih znala da mogu ustati. I zato sam, na kraju, zahvalna tremi što mi je pokazala koliko sam jača nego što sam mislila.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ

Kategorije
Uncategorized

Kada hobi postane izlaz: Priča o burnoutu, šminki i hrabrosti da krenem ispočetka

Studentski dani često se opisuju kao najljepše razdoblje života. Vrijeme kada učimo, razvijamo se i pripremamo za profesionalni svijet. No, stvarnost za mnoge izgleda bitno drukčije. Iza ispitnih rokova, skripti i neprospavanih noći krije se sve češći problem o kojem se premalo govori – akademski burnout.

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu BMC Medical Education pokazalo je da gotovo 60 % studenata pokazuje znakove burnouta. To nije tek brojka – to su tisuće mladih ljudi koji se osjećaju emocionalno iscrpljeno, demotivirano i izgubljeno. Burnout ne dolazi naglo, već se polako gomila – kroz kronični stres, pritiske, manjak podrške i stalnu potrebu za postizanjem “dovoljno dobrog”.

I sama sam to prošla. Uz studij, radila sam u trgovini u City Centru kako bih pokrila osnovne troškove. Dani su mi počinjali rano, završavali kasno, a između predavanja i smjena ostajalo je malo prostora za mene. Bila sam zahvalna što radim, ali znala sam da to nije ono što želim raditi cijeli život. Osjećala sam se iscrpljeno i prazno, sve češće sumnjajući u to kamo idem i zašto to sve radim.

U tom iscrpljujućem ritmu postojalo je jedno mjesto gdje sam nalazila mir – šminkanje. Šminkala sam sebe i prijateljice, za izlaske, rođendane, pa čak i ispite. Bilo je to nešto što sam radila bez pritiska, iz čiste ljubavi. Često su mi govorile: “Zašto se ovime ne baviš ozbiljno?” Isprva sam to shvaćala kao kompliment, ali nisam vjerovala da bih to mogla pretvoriti u karijeru. Mislila sam da mi fali znanja, iskustva, “papira”.

No, u jednom trenutku, odlučila sam pokušati. Javila sam se jednoj poznatoj hrvatskoj vizažistici putem Instagrama. Nisam očekivala odgovor – ali dobila sam ga. Pozvala me na razgovor i uskoro sam počela raditi s njom. Bio je to preokret. Prvi put sam osjetila da se bavim nečim što ima smisla. Počela sam učiti, razvijati se i razmišljati o budućnosti s uzbuđenjem, a ne strahom.

Danas, i dalje učim svakodnevno. Planiram upisati dodatne edukacije – lash lift, oblikovanje obrva, skincare tretmane. Moj cilj je otvoriti vlastiti beauty studio. Zasad nisam tamo, ali ono najvažnije – krenula sam.

Kroz to iskustvo, naučila sam nešto što mi nitko nije rekao na fakultetu: ne moraš imati sve odgovore da bi krenuo. Dovoljno je znati što te pokreće, i imati hrabrosti napraviti prvi korak. Jer upravo taj prvi korak često otkrije vrata za koja nisi ni znao da postoje.

Burnout me naučio gdje mi je granica. A šminka me podsjetila što me ispunjava. Vjerujem da oba iskustva imaju jednaku vrijednost. I jedno i drugo me oblikovalo.

Zato mislim da je vrijeme da prestanemo romantizirati iscrpljenost. Fakulteti bi trebali nuditi više psihološke podrške, fleksibilnije rokove i edukacije o upravljanju stresom. No, i mi studenti moramo preuzeti dio odgovornosti – naučiti reći “ne”, postaviti granice, brinuti o osnovama poput sna, prehrane i odmora.

Najvažnije: prestati se uspoređivati s drugima. Svatko ima svoj tempo, svoje prepreke i svoj put. Nekome će trebati više vremena, nekome više pauza – i to ne umanjuje vrijednost onoga što rade.

U konačnici, vrijedi se zapitati: kakav je smisao diplome ako nas pritom slomi? Ulaganje u vlastito mentalno zdravlje nije slabost, nego nužnost. A ponekad, put prema nečemu ispunjavajućem ne počinje kroz skriptu – nego kroz ono što volimo raditi kad nitko ne gleda.

AUTOR: MARIJA VUKSAN

Kategorije
studenti život

Imam diplomu, ali nemam iskustvo

Izazovi studenata pri ulasku na tržište rada

Zamislite da ste upravo diplomirali. U ruci imate diplomu, godine truda i učenja iza vas. Otvorite oglas za posao i pročitate: ,,Potrebno najmanje 2 godine iskustva.” Frustracija, zar ne?

Ovo je svakodnevna stvarnost za veliki broj mladih. Studenti često izlaze sa fakulteta sa teorijskim znanjem, ali bez praktičnih vještina i konkretnih radnih iskustava. Fakultetske prakse su rijetke, često formalne, prekratke i bez pravih zadataka. Također, tržište rada ne prepoznaje vrijednost studentskih projekata, volonterskog rada ili osobnih inicijativa.

Sistem ne priprema mlade na realnost – pregovaranje o plaći, pisanje profesionalnog CV-a, networking, emocionalna inteligencija u poslovnom okruženju. Sve to ostaje nepoznanica.

Rješenje? Više mentorskih programa, veća povezanost fakulteta s industrijom, ali i – samoaktivacija. Studenti trebaju kreirati portfolije, tražiti freelance zadatke, uključiti se u projekte i ne čekati da ih neko primijeti.

Jer diploma je važna – ali nije jedina stvar koja vas definira.

Kad su mi rekli da nisam dovoljno dobra

Sjećam se kada sam poslala svoj prvi CV. Bila sam na trećoj godini studija, uz odlične ocjene i nekoliko studentskih poslova iza sebe. Kada sam pročitala poruku s odbijenicom: ,,Tražimo nekoga s više iskustva”, osjećala sam se kao da sav moj trud ne vrijedi ništa. Bila sam frustrirana, pomalo ljuta, ali i svjesna da nisam jedina.

Umjesto da odustanem, odlučila sam se uključiti u studentsku udrugu i pokrenuti mali projekt s kolegama. To iskustvo mi je pomoglo više nego svi ispiti zajedno – naučila sam raditi u timu, prezentirati svoje ideje i kako ostati miran pod pritiskom.

Danas radim u firmi o kojoj sam sanjala još kao brucoš. I dalje pamtim taj prvi odbijenac – ne kao neuspjeh, već kao početak. Svaki mladi profesionalac mora znati: iskustvo ne dolazi samo s poslom, nego i iz inicijative.

Izvor: Helena Mustapić
AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ

Kategorije
Društvene mreže Influencer trendovi 2025. Influenceri PR svijet

Etika u odnosima s javnošću

Zašto je etika važna u PR-u?

U svijetu komunikacije, gdje informacije putuju brže nego ikada, etika u odnosima s javnošću nije samo preporuka – ona je nužnost. Odnosi s javnošću oblikuju percepciju javnosti, grade (ili ruše) reputaciju i stvaraju temelje povjerenja. Zbog toga PR stručnjaci imaju moralnu odgovornost komunicirati istinito, transparentno i odgovorno – bez obzira na pritiske poslodavaca, klijenata ili tržišta.

Od PRopagande do PRofesionalizma

Iako su korijeni PR-a povezani s propagandom, osobito u političkim kampanjama i ratovima, moderna praksa se sve više temelji na profesionalnim i etičkim principima. Edward Bernays, koji se često naziva „ocem odnosa s javnošću“, koristio je znanja iz psihologije kako bi utjecao na mase. Iako je mnoge njegove metode kasnije kritizirala stručna javnost, Bernays je postavio temelje PR-a kao ozbiljne discipline.

IZVOR: MarketingDigital

Tijekom 20. stoljeća osnovane su brojne organizacije koje su definirale profesionalne standarde, poput:

International Public Relations Association (IPRA)

IPRA Code of Conduct (Kodeks ponašanja)

Public Relations Society of America (PRSA)

PRSA Code of Ethics

Ovi dokumenti ističu vrijednosti poput poštenja, odgovornosti, nepristranosti i poštovanja prema javnosti.

Etika i zakon: Dvije strane iste medalje

Iako zakon ne regulira sve etičke dileme u PR-u, postoje ključni pravni okviri koje komunikatori moraju poštovati:

Zakon o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
Obvezuje na transparentnost u prikupljanju i korištenju podataka.
Više: AZOP – Opća uredba o zaštiti podataka

Zakon o elektroničkim medijima (NN 111/21)
Zabranjuje prikriveno oglašavanje i nalaže označavanje sponzoriranih sadržaja.
Više: Narodne novine

Zakon o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13)
Štiti pravo javnosti na točne, potpune i nepristrane informacije.
Više: Zakon o medijima

No, etika često ide korak dalje od zakona – jer ono što je legalno, nije uvijek i moralno ispravno.

Kada etika postane izazov u praksi

IZVOR: Medium
  1. Greenwashing
    Brendovi koji se lažno predstavljaju kao ekološki osviješteni, iako većina njihova poslovanja nije održiva.
    Primjer: Zara i H&M su više puta kritizirani zbog eko-kolekcija koje čine minimalan postotak ukupne proizvodnje.
    IZVOR: Forbes: The Truth About Greenwashing
  2. Krizno komuniciranje – istina kao jedini lijek
    PR ne smije skrivati istinu ni kada je bolna.
    Primjer: United Airlines 2017. izveo je putnika silom iz aviona. Prva izjava tvrtke bila je bez isprike, što je izazvalo bijes. Tek nakon iskrenog javnog obraćanja, reputacija se počela oporavljati.
    IZVOR: BBC: United Airlines apologises after passenger is dragged off plane
  3. Lažni influenceri i kupljeni followeri
    U eri digitalnog marketinga, brendovi moraju biti oprezni s kim surađuju.
    Primjer: Više istraživanja pokazalo je da mnogi influenceri lažiraju broj pratitelja. Agencije sada koriste alate poput HypeAuditor ili Modash za provjeru autentičnosti.
    IZVOR: HypeAuditor: State of Influencer Marketing
IZVOR: Agility PR Solutions

Etika nije ograničenje, ona je zaštita

Etika u PR-u nije luksuz, nego dugoročna investicija u kredibilitet. Ona štiti brendove od kriznih situacija, gradi povjerenje i osigurava poštovanje javnosti. U doba „fake news-a“ i preplavljenosti informacijama, publika cijeni one koji govore istinu – jasno, iskreno i s poštovanjem.

AUTOR: LANA KOSTELAC
Kategorije
PR svijet

PR i mentalno zdravlje: Nova odgovornost komunikatora

Uloga odnosa s javnošću se mijenja. Više nije dovoljno samo „upravljati dojmom“ – danas komunikatori imaju i odgovornost prema mentalnom zdravlju publike. U vremenu stalne krize, preopterećenosti informacijama i kolektivnog stresa, način na koji komuniciramo ostavlja stvarne psihološke posljedice.

Empatija kao komunikacijska vještina

Empatija nije „mekana“ vještina – u kontekstu PR-a, ona postaje strateški alat. Prepoznati emocionalno stanje javnosti, osjetiti ton trenutka i suzdržati se od senzacionalizma – to je profesionalizam 21. stoljeća.

Nije svejedno kako se nešto kaže. Hladne, tehničke izjave u trenucima nesigurnosti mogu izazvati dodatni stres. S druge strane, smirena, transparentna i humana komunikacija gradi povjerenje – i smanjuje tjeskobu.

Od kriznog PR-a do krizne podrške

PR više ne služi samo organizaciji – on mora služiti i zajednici. U kriznim situacijama (pandemije, potresi, društvene nestabilnosti), uloga PR-a je pružiti jasnoću, a ne paniku. U tom smislu, dobar PR postaje dio psihološke prve pomoći.

Ljudi su izloženi konstantnom protoku loših vijesti. Komunikatori moraju prepoznati kada „malo tišine“ ili jednostavna, pozitivna poruka vrijedi više od bombardiranja informacijama. Manje buke, više smisla.

Odgovoran PR prepoznaje da komunikacija nije neutralna. Ona oblikuje emocije, stavove i – sve češće – mentalno stanje ljudi. U tom kontekstu, empatija i odgovornost nisu opcije, već nova norma za svakog tko se bavi javnim govorom.

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ
Kategorije
PR svijet

Automatizacija sadržaja uz ljudski nadzor

AI alati danas uvelike olakšavaju svakodnevne PR zadatke poput pisanja nacrta priopćenja, objava za društvene mreže ili priprema govora i medijskih odgovora. Njihova upotreba omogućuje uštedu vremena, bržu reakciju i veći volumen produkcije sadržaja. Ipak, ljudska kontrola ostaje ključna – kako bi sadržaj zadržao autentičnost, preciznost i strateški ton poruke. AI u ovom kontekstu nije zamjena, već kvalitetna podrška stručnjaku.

Praćenje medija i analiza sentimenta u stvarnom vremenu

Jedan od najvrijednijih doprinosa AI-a PR industriji je mogućnost sofisticiranog medijskog monitoringa. Alati bazirani na strojnom učenju danas mogu detektirati spominjanja brenda, analizirati ton i emocionalni naboj objava, te prepoznati potencijalne krizne situacije – često i prije nego što eskaliraju. Ova vrsta prediktivne analitike omogućuje PR timovima da djeluju proaktivno, a ne reaktivno.

Agentic AI: novi suigrač u planiranju kampanja

U središtu nove AI ere nalazi se tzv. “agentic AI” – sustavi koji ne samo da izvršavaju zadatke, već i predlažu iduće korake na temelju povijesnih podataka, tržišnih trendova i ponašanja ciljne publike. U praksi, to znači da AI može predložiti optimalno vrijeme za objavu sadržaja, format koji generira najviše angažmana ili temu koja ima najveći potencijal dosega. Time AI postaje aktivni suigrač, a ne samo alat.

Etika, transparentnost i reputacijski rizici

Uz sve benefite koje AI donosi, javlja se i nužnost odgovornog korištenja tehnologije. Transparentnost u korištenju AI-a, jasno označavanje automatiziranog sadržaja i zaštita podataka postaju neizostavan dio svake komunikacijske strategije. Povjerenje javnosti teško se gradi, a lako gubi – osobito u digitalnom okruženju u kojem su publike sve svjesnije algoritama koji oblikuju njihove medijske dojmove.

Ljudska kreativnost ostaje nezamjenjiva

AI može ponuditi podatke, prijedloge i strukturu – ali ne može zamijeniti kreativnost, emocionalnu inteligenciju ni stratešku intuiciju koja dolazi s iskustvom. Uspješan PR u 2025. i dalje počiva na razumijevanju publike, osjetljivosti prema kontekstu i sposobnosti da se ispriča priča koja pokreće emocije i stvara dugoročne veze.

Zaključak

Umjetna inteligencija postaje sve snažniji alat u arsenalu PR stručnjaka – ubrzava procese, unapređuje analitiku i otvara nove mogućnosti strateškog komuniciranja. No, njezina prava vrijednost dolazi tek kada se koristi kao produžetak ljudske stručnosti, a ne kao njezina zamjena. Budućnost PR-a neće biti (samo) digitalna – već pametno hibridna.

AUTOR: MARA OBRADOVIĆ
Kategorije
PR svijet

Kim K došla na sud sa dijamantnim nakitom u vrijednosti preko 7 milijuna $ 

Prošli tjedan je Kim Kardashian sletjela u Pariz, kako bi svjedočila na suđenju osobama koje su optužene za pljačku iz 2016. (heading 2)

Naime, u listopadu te godine se održavao Paris Fashion Week i cijeli klan Kardashian je sudjelovao na događaju. Spletom okolnosti Kim se našla sama u luksuznom apartmanu jedne večeri kada ju je naoružana i maskirana banda muškaraca napala, vezala, te joj ukrala nakit u vrijednosti od oko 10 milijuna dolara. Taj događaj je bio vrlo traumatičan za celebrity zvijezdu, te od toga dana ne putuje nigdje bez jakog osiguranja i ne nosi nikakav skupocjen nakit.

Početak suđenja 9 godina kasnije

Prošli tjedan, čak devet godina nakon nemilog događaja, se održalo suđenje kojem je morala prisustvovati. Došla je u pratnji majke Kris Jenner. Njeno pojavljivanje nije prošlo nezapaženo, jer se na suđenju pojavila u vintage John Galliano kostimu noseći dijamantni nakit u vrijednosti preko 7 milijuna dolara. To je uključivalo ogrlicu s 80 dijamanata vrijednu 3,5 milijuna dolara od Samer Halimeh New York i prsten od 20 karata.

Traumatično iskustvo

Godinama nakon traumatične pljačke, Kim se suzdržavala od nošenja ekstravagantnog nakita, navodeći emocionalni traumu incidenta i želju za jednostavnijim životom. Njezina odluka da na sud nosi tako raskošne komade potaknula je rasprave.

Simbol otpornosti ili PR stunt?

Neki njezin izbor smatraju snažnom izjavom koja simbolizira otpornost i vraćanje kontrole nad svojim javnim životom. Drugi to doživljavaju kao proračunat PR potez kako bi privukla medijsku pozornost. Njezino pojavljivanje je bilo naravno popraćeno s pojačanim sigurnosnim mjerama, uključujući preko 250 pripadnika osoblja osiguranja, što naglašava značaj suđenja.

Dok su točni motivi iza njezinog modnog izbora ostali neznani, njen izgled je bez sumnje ponovno preusmjerio fokus na nju i suđenje, osiguravajući kontinuiranu medijsku pozornost.

AUTOR: DORA KRUPIĆ
Kategorije
PR svijet

Kako je Kauflandova donacija voća i povrća školama postala primjer uspješnog PR-a

U svijetu odnosa s javnošću (PR), autentičnost i društvena odgovornost postaju ključni elementi uspješnih kampanja. Jedan od takvih primjera u Hrvatskoj je Kauflandov projekt “Kaufland škola voća i povrća”, koji je postao sinonim za podršku zdravoj prehrani među najmlađima.

Detalji inicijative

Od 2017. godine, Kaufland Hrvatska provodi projekt “Kaufland škola voća i povrća”, kroz koji donira svježe voće i povrće osnovnim školama diljem zemlje. U školskoj godini 2024./2025., projekt obuhvaća gotovo 25.000 učenika iz 57 osnovnih škola, uključujući i ustanove za djecu s teškoćama u razvoju .

Izvor: https://www.bing.com/search?pglt=2083&q=vip+u+školi+kaufland&cvid=4b5375e4833948c089f15a3cafe2b09c&gs_lcrp=EgRlZGdlKgYIABBFGDkyBggAEEUYOdIBCDM5ODhqMGoxqAIAsAIA&FORM=ANNTA1&adppc=EdgeStart&PC=U531

Ove godine, proces prijave za škole pojednostavljen je, a konačan izbor škola temeljen je na online glasovanju građana, pri čemu je prikupljeno oko 80.000 glasova.

Zašto je kampanja uspjela?

  1. Društvena odgovornost: Projekt direktno utječe na zdravlje djece, promovirajući zdravu prehranu i osiguravajući im svježe voće i povrće tijekom cijele školske godine.
  2. Uključivanje zajednice: Građani su imali priliku sudjelovati u odabiru škola putem glasovanja, čime je stvorena snažna povezanost između brenda i zajednice.
  3. Transparentnost i kontinuitet: Kaufland redovito izvještava o rezultatima projekta, uključujući količine doniranog voća i povrća te broj obuhvaćenih škola, što gradi povjerenje i kredibilitet.
Izvor: https://www.bing.com/search?pglt=2083&q=vip+u+školi+kaufland&cvid=4b5375e4833948c089f15a3cafe2b09c&gs_lcrp=EgRlZGdlKgYIABBFGDkyBggAEEUYOdIBCDM5ODhqMGoxqAIAsAIA&FORM=ANNTA1&adppc=EdgeStart&PC=U531

Zaključak

Kauflandov projekt “Kaufland škola voća i povrća” primjer je kako društveno odgovorne inicijative mogu postati snažan alat u izgradnji pozitivnog imidža brenda. Kroz kontinuiranu podršku zdravoj prehrani djece i uključivanje zajednice, Kaufland je uspio stvoriti kampanju koja ne samo da promovira njihove vrijednosti, već i ostvaruje stvaran pozitivan utjecaj na društvo.

AUTOR: CHIARA BARBARA MRKIĆ

Kategorije
PR svijet

Naslov: Kad PR pođe po zlu – Lekcija iz slučaja “United Airlines”

PR nije samo “šminka” za brend – to je način na koji se ponašate kad svi gledaju. A 2017. godine, cijeli svijet je gledao United Airlines – i nije im se svidjelo što su vidjeli.

Što se dogodilo?

Putnik na letu United Airlinesa izbačen je iz aviona,  doslovno, nasilno odvučen niz prolaz, jer je let bio prebukiran. Snimka incidenta brzo je postala viralna. Ljudi su bili šokirani, a brend United suočio se s ogromnim valom kritika.

http://www.youtube.com/watch?v=eU1HPwKrMrY

Gdje je PR pogriješio?

Umjesto da se odmah ispriča, United je prvo objavio hladno, birokratsko priopćenje koje je branilo njihovu proceduru. Javnost je to doživjela kao bezosjećajno i neodgovorno. Kriza se dodatno zakuhala, dionice su pale, a reputacija je ozbiljno narušena.

Izvor: Pinterest

Što možemo naučiti?

  • Brzina je ključna – U kriznim situacijama, svaka minuta se računa.
  • Iskrenost i empatija – Ljudi žele vidjeti da vam je stalo, ne samo da “štitite firmu”.
  • Društvene mreže su ogledalo javnosti – Ako tamo “gori”, moraš biti tamo i gasiti požar.

Loš PR ne mora značiti kraj,  ali loša reakcija često pogorša sve. U svijetu gdje svatko ima kameru i internet, PR više nije samo izjava za medije, nego svaki postupak, svaki tweet, svaki odgovor.

AUTOR: CHIARA BARBARA MRKIĆ

Kategorije
PR svijet

Priče, ne priopćenja – Zašto je storytelling novi kralj PR-a

Ljudi ne pamte podatke. Pamte priče.

U eri kad nas svakodnevno pogodi oko 10.000 reklama, press objava i notifikacija, jedno je sigurno: publika više ne želi suhoparne informacije. Želi – emociju, iskrenost i dobru priču. Tu na scenu stupa storytelling, alat koji je oduvijek bio tu, ali je tek sad postao zvijezda PR-a.

Ne prodaješ proizvod, nego ideju

Primjer: Patagonia ne priča samo o jaknama. Priča o zaštiti prirode. Svaki njihov PR tekst, Instagram objava ili kampanja dio je iste priče – one o odgovornosti prema planetu. Rezultat? Ogromna baza lojalnih kupaca i globalni imidž brenda koji „živi ono što govori“.

To znači da objava za medije ne mora počinjati s “U sklopu nove strategije…”, nego s:
“Prije tri godine, naš tim se zatekao u snježnoj oluji na 2.000 metara nadmorske visine…”
Već imaš pažnju, zar ne?

Muzej prekinutih veza

https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.viator.com%2FZagreb-attractions%2FMuseum-of-Broken-Relationships%2Fd5391-a22883&psig=AOvVaw2kX5HgvXW78TAfVQSmijV8&ust=1747423656354000&source=images&cd=vfe&opi=89978449&ved=0CBQQjRxqFwoTCOje28eapo0DFQAAAAAdAAAAABAE

Zagreb je svjetski poznat po Muzeju prekinutih veza. Zašto? Jer svaki eksponat tamo ima – priču. Nema bolje PR taktike od emocije. Mediji diljem svijeta pišu o njima jer to nije samo muzej – to je zbirka osobnih narativa koji povezuju ljude. PR koji se sam piše.

Kako koristiti storytelling u PR-u?

Identificiraj stvarne ljude iza brenda – pokaži zaposlenike, kupce, heroje iz sjene.

Usudi se biti ranjiv – publika voli autentičnost, ne savršenost.

Gradi kontinuitet – priče nisu kampanje od tjedan dana, one se pričaju mjesecima i godinama.

Pričaj kao čovjek, ne kao PR robot. Dobar storytelling u PR-u ne znači glumiti bajku. Znači izvući ono istinsko i ljudsko iz svega što komuniciraš – i servirati to kao doživljaj, a ne poruku. Jer ljudi ne dijele tablice i metrike. Dijele priče. Dijele ono što ih dotakne.

Izvor: https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fcuttingedgepr.com%2Farticles%2Fstorytelling-enhances-your-business-communication%2F&psig=AOvVaw1HZ7Q9CYXmH5rVLP0-e1xg&ust=1747423604170000&source=images&cd=vfe&opi=89978449&ved=0CBQQjRxqFwoTCICv5qyapo0DFQAAAAAdAAAAABAE

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ