Kategorije
Uncategorized

Utjecaj umjetne inteligencije na PR industriju

Umjetna inteligencija (AI) više nije samo “tehnologija budućnosti” – ona već danas mijenja pravila igre u odnosima s javnošću. Od automatiziranog pisanja priopćenja do analize sentimenta na društvenim mrežama, AI postaje ključni saveznik PR stručnjaka. No, s njom dolaze i novi izazovi.

Kako AI mijenja svakodnevni PR posao?

  • Pisanje sadržaja:
    Alati poput ChatGPT-a omogućuju brzo generiranje nacrta priopćenja, objava za društvene mreže i govora. Umjesto da trošimo sate na prvu verziju, AI može predložiti tekstove koje PR stručnjaci dalje dorađuju i prilagođavaju.
  • Analiza podataka:
    AI alati mogu u realnom vremenu analizirati stotine tisuća komentara, tweetova i članaka kako bi prepoznali ton (pozitivno, neutralno, negativno) i ključne teme koje se povezuju s brendom.
  • Personalizacija kampanja:
    Generativni AI pomaže u kreiranju personaliziranih poruka za različite segmente publike, čime se povećava učinkovitost komunikacije.

Krizna komunikacija:
U kriznim situacijama, AI može brzo detektirati širenje negativnih vijesti i predložiti strategije za odgovor, štedeći dragocjeno vrijeme.

Primjer iz stvarnog života

Coca-Cola je među prvim velikim brendovima koji su počeli koristiti generativne AI alate za kreiranje kreativnih kampanja. Njihova kampanja “Create Real Magic” omogućila je korisnicima da uz pomoć AI-a kreiraju vlastite reklame za brend, spajajući tehnologiju i emocije na inovativan način.

Također, agencije poput Ogilvy sve češće koriste AI za analizu sentimenta u realnom vremenu i za kreiranje bržih, ali i strateški promišljenih odgovora u kriznim situacijama.

Što AI ne može (barem još uvijek)?

Iako AI olakšava mnoge tehničke zadatke, neke ključne vještine ostaju isključivo ljudske:

  • Kreativno razmišljanje – AI može predložiti ideje, ali originalna kreativna strategija još uvijek dolazi od ljudi.
  • Emocionalna inteligencija – razumijevanje nijansi ljudskih emocija i odnosa teško je u potpunosti prenijeti na stroj.
  • Etika i odgovornost – ljudski nadzor potreban je kako bi se spriječila upotreba netočnih ili neprimjerenih informacija koje AI može generirati.

Zaključak

Umjetna inteligencija transformira PR industriju – ubrzava procese, omogućava dublje uvide i otvara nove kreativne mogućnosti. No, uspješni PR stručnjaci budućnosti neće biti oni koji se boje AI-a, nego oni koji znaju kako ga pametno koristiti kao alat, dok istovremeno njeguju ljudsku stranu komunikacije: empatiju, autentičnost i strateško razmišljanje.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ
Kategorije
Uncategorized

Kako sportski eventi oblikuju imidž gradova i država

Sportski eventi danas nisu samo natjecanja – oni su snažan alat za oblikovanje imidža gradova i država na globalnoj sceni. Kroz pažljivo planirane kampanje i vizualnu komunikaciju, domaćini koriste ovakve događaje za predstavljanje svojih vrijednosti, kulture i vizije budućnosti.

Sportski event kao platforma za rebrendiranje

Organizacija velikog sportskog događaja poput Olimpijskih igara, Svjetskog nogometnog prvenstva ili Europskog prvenstva nije samo sportski izazov – to je i prilika za strateški PR.
Domaćini kroz event žele pokazati svijetu da su inovativni, otvoreni, održivi ili gospodarski jaki. Takvi eventi postaju “živi oglasi” koji mijenjaju percepciju javnosti i privlače turiste, investitore i nove poslovne prilike.

Primjer: Pariz i Olimpijske igre 2024.

Pariz koristi Olimpijske igre 2024. kao savršenu priliku za pozicioniranje grada kao “zelenog”, “pametnog” i “inkluzivnog”.
Njihova komunikacija fokusira se na nekoliko ključnih poruka:

  • Održivost:
    Igre u Parizu bit će prve koje ciljaju gotovo nultu emisiju ugljičnog dioksida. Velik dio infrastrukture već postoji (stadioni, dvorane), a nova rješenja, poput olimpijskog sela, grade se uz stroge standarde održivosti.
  • Inovacije:
    Pariz promovira korištenje pametnih tehnologija, od sigurnosnih rješenja do upravljanja prometom, kako bi pokazao da je predvodnik u pametnim gradovima budućnosti.

Društvena uključenost:
Organizatori su istaknuli važnost dostupnosti događanja i infrastrukture svim građanima, uključujući osobe s invaliditetom, te razvili brojne projekte koji ostaju gradu nakon Igara.

Zašto je ovo važno za PR?

Kada sport postane dio šire priče o identitetu, emocije koje prate pobjede, rekorde i sportski duh automatski se vežu uz grad ili državu domaćina.
Uspješna komunikacija prije, za vrijeme i nakon eventa može potpuno promijeniti percepciju u svijetu – od ekonomske snage do turističke atraktivnosti.

Primjeri iz prošlosti:

  • Barcelona 1992. – transformacija iz industrijskog grada u turistički magnet.
  • Rio 2016. – pokušaj pokazivanja Brazila kao moderne rastuće sile (uz određene izazove i kritike).

Zaključak

Sportski eventi su više od sporta – oni su moćan alat strateškog PR-a.
Pariz 2024. pokazuje kako dobro osmišljena komunikacijska strategija može pretvoriti sportski spektakl u priliku za globalno rebrendiranje, slanje snažnih poruka i stvaranje trajne ostavštine.

U eri u kojoj je percepcija jednako važna kao i stvarnost, gradovi i države koje to prepoznaju – igraju pobjedničku igru.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ

Kategorije
Film Serija

Tajna veza stvarnoga svijeta i pop kulture

Kako je papina smrt instantno digla popularnost filmu Konklava

Na Uskršnji ponedjeljak ujutro sam otvorila Netflix i htjela upaliti neku od feel-good serija. Začudilo me što mi je Netflix izbacivao reklamu za film Anđeli i demoni koji je star 16 godina i koji sam na Netflixu pogledala već barem 3 puta. Ono što nisam znala je da je to isto jutro, oko 7.30, preminuo papa. A samo sat i pol nakon toga događaja Netflix baca reklame za film o Vatikanu i papi?

Porast od 283%

Isto se dogodilo i sa filmom Dvojica papa i Konklava koji se nalaze na drugim streaming platformama. Svi ti filmovi imaju istu tematiku; Vatikan, izbor pape, papinski život, funkcioniranje Apostolske palače. Filmu Konklava, koji je Oskarom okrunjen, je na dan papine smrti gledanost porasla za nevjerojatnih 283%.

Izvor: imdb.com

Buđenje interesa

Zanimljiv je socijalni fenomen da događaji iz stvarnog svijeta često potiču ponovni interes za filmove, knjige i serije sa sličnim temama, lokacijama ili likovima. Slična situacija se dogodila davne 2005. kada je preminuo papa Sv. Ivan Pavao II. Njegova smrt je prouzročila veliki porast u prodaji novele Dana Browna, Da Vincijev kod. Novela doduše nije nikako išla niz dlaku crkvi, te je čak i jedan od vodećih kardinala napao Browna da vrijeđa katoličku crkvu.  

Izvor: imdb.com

Drugi filmovi i serije kojima je također skočila popularnost zbog realnog događaja su:

Netflixova serija The Crown, nakon smrti Kraljice Elizabete 2022.

Film Titanic i mnogobrojni dokumentarci o njemu, nakon nesreće implozije podmornice Titan 2023.

Serija 24 i film United 93, nakon terorističkoga napada 11. rujna 2001.

Autor: Dora Krupić

Kategorije
Uncategorized

Brendovi i održivost: PR trik ili stvarna promjena?

Održivi razvoj postao je ključna riječ u komunikaciji brendova širom svijeta. Potrošači sve više očekuju odgovornost prema okolišu, društvu i etičkom poslovanju. No postavlja se pitanje: koliko je održivost stvarna strategija, a koliko samo – dobar PR trik?

Održiva moda ili “greenwashing”?

Modna industrija, poznata kao jedan od najvećih zagađivača na svijetu, posljednjih godina sve više naglašava svoje “zelene” inicijative.
Brendovi poput H&M-aZare i Primarka lansirali su “održive” kolekcije i kampanje koje promoviraju reciklažu, korištenje organskog pamuka i smanjenje emisija.

No, kritičari upozoravaju da su mnoge od tih inicijativa površne i da služe više za popravljanje imidža nego za stvarne promjene. Taj fenomen poznat je kao greenwashing – kada brend prikazuje proizvode ili prakse ekološkima, a stvarne promjene su minimalne ili nepostojeće.

Primjer:
H&M je 2021. suočen s kritikama nakon što je otkriveno da su podaci o održivosti njihovih proizvoda na Conscious Choice etiketama bili netočni ili zbunjujući za kupce.

Zašto brendovi koriste održivost kao PR alat?

  • Potrošači traže odgovornost: sve više ljudi, posebno mlađih generacija, bira brendove koji dijele njihove vrijednosti.
  • Zakonski pritisci: regulative poput Europskog zelenog plana sve više obvezuju kompanije na održivo poslovanje.
  • Reputacijski kapital: održiv imidž povećava vrijednost brenda i stvara dugoročnu lojalnost kupaca.

Kako prepoznati pravu održivost?

  • Transparentnost: brendovi koji ozbiljno shvaćaju održivost otvoreno komuniciraju o izazovima i postavljaju konkretne ciljeve s vremenskim rokovima.
  • Certifikati i neovisne provjere: prisutnost certifikata kao što su GOTS (Global Organic Textile Standard) ili Fair Trade znak su ozbiljnosti.

Cjelovit pristup: održivost nije samo reciklirani materijal – ona uključuje radne uvjete, način proizvodnje, transport i poslovne odluke na svim razinama.

Zaključak

Održivi imidž danas je nezaobilazan dio PR strategije, no pravi izazov za brendove je pretvoriti obećanja u stvarne promjene. Potrošači su sve informiraniji i nepovjerljiviji – prepoznaju kad je održivost iskrena, a kad je samo marketinška maska.
Budućnost pripada onima koji razumiju da se povjerenje ne može kupiti dobrim sloganom, već se gradi kroz djelovanje.

AUTOR: NIKA LJUBIČIĆ
Kategorije
Uncategorized

Odnosi s javnošću i mediji u digitalnom dobu

U suvremenom društvu, društvene mreže i digitalni mediji postali su ključni faktori u oblikovanju javnog mnijenja i stvaranju odnosa s javnošću. Kroz ove kanale, organizacije mogu izravno komunicirati sa svojom publikom, dok istovremeno mogu pratiti povratne reakcije i prilagođavati svoje strategije u stvarnom vremenu. Ipak, u ovome digitalnom okruženju, izazovi i mogućnosti brzo se mijenjaju, zbog čega je nužno stalno pratiti trendove i razumjeti kako mediji utječu na digitalnu komunikaciju.

Digitalni mediji: Novi izazovi i prilike za PR

S porastom popularnosti društvenih mreža, PR stručnjaci suočavaju se s novim izazovima. Brzi tempo informacija, viralni sadržaji, kao i interaktivnost koju omogućuju ove platforme, značajno mijenjaju način na koji se komunicira s javnošću. S jedne strane, PR stručnjaci imaju mogućnost izravno komunicirati s potrošačima i zajednicama, bez posredovanja tradicionalnih medija, ali s druge strane, ovaj izravni kontakt također otvara prostor za negativne reakcije, kritike i “trolanje”.

Proučavanjem ovih faktora, PR stručnjaci mogu razviti strategije koje koriste društvene mreže kao učinkovit alat za brendiranje, ali i za krizne komunikacije, čime osiguravaju da pozitivne poruke dospiju do što šire publike.

Izvor: What is Public Relations? Basics of PR explained. – Paul Writer
AUTOR: EDITA GLAVURDA
Kategorije
Krizna komunikacija PR svijet

Krizno komuniciranje: Temeljni stup svake PR kampanje

U vremenu kada se vijest šire brže nego ikada prije, krizno komuniciranje postaje jedan od najvažnijih aspekata odnosa s javnošću. Uspješna reakcija na krizu može spasiti reputaciju organizacije, dok pogrešan pristup može izazvati nepovratnu štetu. Upravo zato krizno komuniciranje nije opcija – ono je nužnost.

Kada sve krene nizbrdo – tko upravlja narativom?

U svijetu odnosa s javnošću, ništa nije toliko osjetljivo kao trenutak kada organizaciju pogodi kriza. To nije nužno skandal ili velika katastrofa – često je dovoljno samo nekoliko pogrešnih informacija u medijima, negativan viralni komentar na društvenim mrežama ili nesporazum koji se proširi izvan očekivanih granica. U tim trenucima, važno je tko priča priču i na koji način. Upravo tu počinje krizno komuniciranje – kao alat koji oblikuje narativ, smiruje paniku i vraća kontrolu u ruke onih koji su je privremeno izgubili.

Hitna reakcija

Postoji pogrešno uvjerenje da krizno komuniciranje započinje kada već dođe do problema. Istina je zapravo obrnuta – ono počinje mnogo ranije ili bi barem trebala. Organizacije koje razumiju vrijednosti pripreme u mirnim vremenima, bit će mnogo otpornije kada nastupi pravi izazov. Planovi, scenariji, odgovorne osobe, kanalizirana komunikacija – sve su to dijelovi koji se ne smiju improvizirati u trenutku kaosa.

No, kada kriza zaista nastupi, tada dolazi do izražaja vještina PR stručnjaka da brzo reagira, ali pritom ne izgubi autentičnost i vjerodostojnost. To ne znači samo davanje izjava, već i slušanje, analiziranje reakcija javnosti i prilagodba tona – jer emocije u krizama postaju pojačane, a pažnja javnosti oštrija nego ikad.

Povjerenje se najlakše gubi kad je najpotrebnije

U krizama se sve svodi na povjerenje. Ako ga imate – imate šansu. Ako izgubite – teško ćete ga povratiti. Transparentnost, iskrenost i ljudski pristup temelj su svake krizne komunikacije koja želi ostaviti dojam odgovornosti i profesionalnosti. Zatajivanje, izbjegavanje pitanja i umanjivanje ozbiljnosti problema – to su klasične pogreške koje često znače i kraj reputacije.

Zato uspješni komunikatori ne bježe od odgovornosti. Naprotiv, oni je preuzimaju – i to javno. To može uključivati priznanje greške, izražavanje empatije prema onima koji su pogođeni krizom, ali i jasnu komunikaciju o tome što će se učiniti kako bi se problem riješio. Jer ono što javnost najviše želi čuti u kriznim trenucima jest: “Znamo što se dogodilo, znamo da nije dobro i znamo što ćemo učiniti dalje.”

Komunikacija ne prestaje s prvom izjavom

Jedna od najopasnijih iluzija u kriznoj komunikaciji jest misao da je objava priopćenja – kraj procesa. U stvarnosti, to je tek početak. Svaka izgovorena riječ i svaka objavljena rečenica treba biti podložna praćenju, analizi reakcija i spremnosti na novu fazu komunikacije. Mediji postavljaju pitanja, društvene mreže reagiraju u realnom vremenu, a unutar same organizacije zaposlenici traže jasnoću i sigurnost. Komunikacija postaje stalna, neprekidna – i ako nije dobro vođena, lako izmiče kontroli.

Zato je važna dosljednost, ali i fleksibilnost. Ne postoji savršeno napisan scenarij koji će obuhvatiti sve moguće reakcije. No postoji ton koji treba zadržati – smiren, odlučan i pun poštovanja prema onima koji su pogođeni.

Kada kriza prođe – lekcije ostaju

Svaka kriza, koliko god teška bila, može poslužiti kao vrijedan izvor znanja. Ako je komunikacija bila dobra, ona ne samo da će umanjiti štetu, već može ojačati reputaciju organizacije kao one koja zna upravljati izazovima. Ljudi cijene iskrenost i zrelost u kriznim vremenima. Zato je važno nakon svega analizirati što se dogodilo, što je moglo bolje i kako se pripremiti za buduće slične situacije.

U konačnici, krizno komuniciranje je test vrijednosti koje neka organizacija nosi u sebi. Ono razotkriva autentičnost, razinu odgovornosti i spremnost na djelovanje – kad je to najteže, ali i najpotrebnije.

AUTOR: DONA HOXHAJ
Kategorije
Uncategorized

Kad ti kriza postane najbolji PR alat – Lekcija iz IKEA-e

U svijetu odnosa s javnošću često se priča o uspješnim kampanjama, savršenim brend narativima i velikim lansiranjima. No istinski test PR vještina dolazi – kad sve krene nizbrdo. Upravo zato vrijedi pogledati kako se IKEA nosila s jednom od svojih većih reputacijskih kriza i zašto se njihov odgovor i danas izučava kao primjer autentične, iskrene komunikacije.

Problem koji je došao iz najbolje namjere

izvor: pinterest

Godine 2020., IKEA je u SAD-u odlučila obilježiti „Juneteenth” – važan datum za afroameričku zajednicu koji simbolizira ukidanje ropstva. Željeli su svojim zaposlenicima prirediti “poseban meni”, kako bi proslavili raznolikost i inkluziju. Nažalost, taj meni je sadržavao prženu piletinu, lubenicu i mac&cheese – jela koja su često stereotipno i rasistički povezivana s afroameričkom kulturom.

izvor: PINTEREST

Zaposlenici su to doživjeli kao uvredu, a priča je brzo završila na nacionalnim medijima i društvenim mrežama. Uprava IKEA-e bila je suočena s bijesom javnosti i vlastitih ljudi.

Kako se IKEA izvukla?

I umjesto da se brane i skrivaju, napravili su ono što mnogi izbjegavaju: priznali su grešku bez uvijanja. Slijedila je javna isprika, ali ono što je bilo ključno – uključili su zaposlenike afroameričkog porijekla u buduće planiranje i donošenje odluka. Osnovali su unutarnje savjetodavne timove, povećali edukacije o kulturnim osjetljivostima i otvoreno pričali o tome što su naučili. Taj potez nije samo umanjio štetu – ojačao je njihovu reputaciju. Javnost voli brendove koji priznaju greške, ali još više one koji se trude da ih ne ponove.

IZVOR: CANVA

Zašto je ovo lekcija za sve u PR-u?

Zato što pokazuje da kriza ne mora biti kraj, već početak novog povjerenja. IKEA-ina greška postala je odskočna daska za autentičan dijalog i pokazala da transparentnost i iskrenost nisu slabost – već najjače oružje u modernom PR-u

AUTOR: HELENA MUSTAPIĆ
Kategorije
Uncategorized

Gerilski PR: Kako je Diesel ismijao lažne influencere – i profitirao

Danas svi brendovi žele „viralne” kampanje i sanjaju o savršenom TikTok momentu. U tom svijetu društvenih mreža i influencera, često zaboravimo koliko moćan može biti dobar, stari gerilski PR – onaj koji nasmije, iznenadi i natjera da razmislimo. Upravo to je napravio Diesel, brend koji zna da moć leži u drugačijem pristupu.

IZVOR: PINTEREST

„Deisel” – dućan s greškom, ali kampanja bez ijedne

Godine 2018., Diesel je u središtu New Yorka otvorio pop-up dućan s „fejk” nazivom – „Deisel”. Dućan je izgledao kao obična, jeftina kopija originala. Sve je bilo namjerno „krivo” – logo, ambalaža, znakovi. No, ono što ljudi nisu znali je da su proizvodi unutra bili 100% originalni Diesel komadi, ali s pogrešno napisanim brendom.

Zašto su to napravili?
Kako bi ismijali svijet u kojem su „fejk” influenceri, lažni pratitelji i plitki hype postali normalna pojava. Kampanja “Go with the flaw” (idi s greškom) slavila je nesavršenost i pozivala ljude da ne slijede savršeno ispolirane standarde društva.

IZVOR: PINTEREST

Rezultat? Viralnost na steroidima

Ljudi su se utrkivali da kupe „lažni” Diesel jer su vjerovali da je riječ o povoljnoj kopiji. Influenceri su se hvalili “retro” otkrićem, misleći da su pronašli skriveni modni dragulj. Kad je Diesel otkrio što se zapravo dogodilo, internet je eksplodirao.

Kampanja je ušla u top PR primjere godine. Brend je dobio ogroman globalni buzz, a sve bez plaćanja tipičnih milijunskih influencer budžeta.

Što možemo naučiti iz ovoga?

Dobar PR ne mora uvijek biti velik, ozbiljan i skup. Ponekad je najbolji potez – pametna šala na vlastiti račun. Diesel je pokazao da je moguće stvoriti snažnu emocionalnu vezu s publikom kroz autentičnost, humor i kreativni rizik. U vremenu kad je sve ispeglano i filtrirano, upravo te nesavršenosti ostaju najviše zapamćene.

AUTOR: HELENA Mustapić
Kategorije
Uncategorized

Od “ne kupujte ništa” do “velike legende i asevi” – kako je Vojko V u pet minuta srušio i spasio imidž jednog tech brenda

(preuzeto s jutarnji.hr)

Kad se Vojko V naljuti, internet sluša

Poznati reper i regionalna hip hop ikona, Vojko V, pokrenuo je mini digitalni potres na Instagramu i sve zbog kompjutera. U prosincu 2023. kupio je novi PC u poznatoj trgovini računalnom opremom Links, a već početkom 2025. krenuli su problemi. Računalo se gasilo, smrzavalo i generalno odbijalo suradnju. U veljači je poslan na popravak pod garancijom, ali trajalo je točno dva mjeseca da mu se uređaj vrati. I što se dogodilo? Samo pet dana nakon povratka opet isti problemi. Vojko više nije imao živaca, pa je otvorio Instagram Story i poručio: “Ne kupujte ništa u Linksu”, označivši firmu direktno.

Pet minuta do reakcije

U roku od tri sata, stvari su se promijenile brže nego što si stigao skuhati kavu. Reper objavljuje novi story: “Javili su se pet minuta nakon Storyja, zamijenili su mi komp za novi. Links VELIKI LEGENDE I ASEVI.” Iz frustracije u zahvalnost i to instantno. Ova promjena raspoloženja nije samo zabavila pratitelje, već i pokazala koliko brzo jedan viralni post može natjerati brand da reagira. Links je ovom gestom pokazao refleks, fleksibilnost i zdravu dozu PR-a na razini.

Snaga jedne objave

Ono što ovu situaciju čini zanimljivom nije samo brzina kojom se sve odvilo, nego i način na koji su obje strane komunicirale – otvoreno, direktno i bez filtera. Vojko nije ulazio u tehničke detalje, samo je iznio frustraciju. Links nije slao službena priopćenja ni demantije jednostavno su reagirali i riješili stvar. Upravo ta brzina reakcije i “ljudski pristup” u digitalnom prostoru danas znače puno.

Brendovi pod povećalom

Za firmu poput Linksa, koja ima 18 poslovnica diljem Hrvatske i bavi se prodajom računala, komponenti i potrošačke elektronike, ovakva situacija mogla je biti PR katastrofa. Umjesto toga, pretvorila se u viralni win. Jasno je da danas svaki kupac ima glas pogotovo kad je taj kupac netko s desecima tisuća pratitelja. #VojkoV #DigitalniPR #LinksReakcija

Autor: Mara Obradović

Kategorije
Uncategorized

100 godina stila, šarma i priča: Esplanade, zagrebačka ikona

(preuzeto s nacional.hr)

Hotel Esplanade otvorio je vrata 22. travnja 1925. kao raskošna stanica za putnike legendarnog Orient Expressa, a već tada se tu angažirao prvi PR-ovac čiji je zadatak bio svijetu predstaviti novu razinu glamura u srcu Zagreba. U zlatno doba putovanja, art déco i neoklasični interijeri hotela postali su simbol luksuza i prestiža, a Esplanade je brzo stekao reputaciju ne samo mjesta za odmor, nego i destinacije u kojoj se pišu priče visoke društvene elite. Od prvih mini sapuna i čokoladica uz kavu do šampanjca s kavijarom, svaki je detalj osmišljen kako bi gostima priuštio osjećaj ekskluzivnosti. Kroz ratove, potrese, političke preokrete i pandemiju, Esplanade je ostao nepokolebljiv čuvajući svoj šarm i eleganciju. Obnova iz 2004. godine uskladila je povijesne neoklasične detalje s modernim sadržajima, dok su Smaragdna dvorana i terasa Oleander zadržali status epicentara zagrebačkog društvenog života. Tu su se izmjenjivali članovi kraljevskih obitelji, svjetske zvijezde i kulturna elita – od Josephine Baker i Orsona Wellesa do Ennia Morriconea, a svaka je anegdota dokaz da hotel nije bio samo građevina, nego živi spomenik visokim standardima gostoprimstva.

Stogodišnjica: proslava, inovacije i budući planovi

Povodom sto godina postojanja, proslava je započela svjetlosnim spektaklom Circle of Light na pročelju hotela u sklopu Festivala svjetla Zagreb. Slijedile su gala večere u partnerstvu s povijesnim hotelom Pera Palace iz Istanbula, popodnevni čajevi inspirirani putovanjem Orient Expressa te izložba uspomena na digitalnoj platformi, gdje će gosti dijeliti fotografije i pisma iz proteklog stoljeća.

Gastronomski doživljaj vodi chefica Ana Grgić Tomić u restoranima Zinfandel’s i Le Bistro, gdje se lokalni sastojci spajaju s međunarodnim tehnikama, stvarajući jelovnike koji su oduševili i kraljicu Elizabetu II. i predsjednika Macrona. Osim kulinarskih inovacija, hotel nudi klizalište na terasi Oleander te adventsku manifestaciju Fooling Around, potvrđujući da tradicija i suvremenost idu ruku pod ruku. Generalni direktor Ivica Max Krizmanić i cijeli tim Esplanadea svakodnevno potvrđuju da elegancija ne stari. Njihova predanost, profesionalnost i toplina stvaraju dojam da je svaki gost član velike Esplanade obitelji. Tako, sto godina nakon angažmana prvog PR-ovca, Esplanade i dalje stoji kao simbol zagrebačke elegancije, inovacija i zajedništva.

#Esplanade #100godišnjica #zagrebačkaikona

Autor: Mara Obradović