Najčešće greške koje brendovi rade na društvenim mrežama i kako ih izbjeći
Društvene mreže danas su nezaobilazan alat svakog brenda, bez obzira na veličinu ili industriju. Međutim, koliko god bile moćne, jednako tako su i osjetljive jer jedna loša odluka, nepromišljena objava ili neodgovaranje na poruke može u trenu narušiti reputaciju koju ste godinama gradili. Iako ne postoji savršena formula za uspjeh, postoje jasno uočljive greške koje se često ponavljaju i koje se, na sreću, mogu izbjeći. Suprotno popularnom uvjerenju šire javnosti da “svi znaju staviti story”, social media i content management ima granje puno dublje od sadržaja koji korisnici konzumiraju.
Nedostatak dosljedne strategije
Jedna od najčešćih, ali i najskupljih grešaka na društvenim mrežama je vođenje profila bez jasno definirane strategije. Brendovi često otvaraju profile na više platformi samo zato što „svi to rade“, bez da su se prethodno zapitali zašto su tamo, kome se obraćaju i što žele postići. Takav pristup rezultira nepovezanim, nasumičnim objavama koje ne odražavaju identitet brenda niti ispunjavaju potrebe publike. Bez strategije, teško je održati dosljednost u tonu komunikacije, vizualnom identitetu i frekvenciji objava, a dosljednost je upravo ono što gradi povjerenje kod publike.
Kako to izbjeći? Ključno je izraditi jasan sadržajni plan koji uključuje ciljeve (npr. povećanje svijesti o brendu, generiranje prodaje, jačanje odnosa s korisnicima), definiranu ciljnu publiku i teme koje će se obrađivati. Poželjno je i kreiranje mjesečnog kalendara objava koji omogućuje planiranje unaprijed i lakšu koordinaciju vizualnog i tekstualnog sadržaja.
Ignoriranje publike i neodgovaranje na komentare
Društvene mreže nisu oglasne ploče, one su prostor za dijalog. Ipak, mnogi brendovi zaboravljaju na taj aspekt i svedu svoju prisutnost na jednostranu komunikaciju. Objavljuju sadržaj, ali zanemaruju komentare, ne odgovaraju na poruke ili, još gore, brišu negativne recenzije. Publika to osjeti i pamti. Kada korisnici ne dobivaju odgovore, stječu dojam da su ignorirani, što može stvoriti frustraciju, ali i uzrokovati gubitak povjerenja u brend.
Umjesto toga, brendovi bi trebali aktivno slušati svoju zajednicu i implementirati obavezan community management kao dio prakse. Svako pitanje, komentar ili čak kritika prilika je za interakciju, pokazivanje stručnosti i građenje odnosa. Osobe zadužene za komunikaciju na društvenim mrežama trebaju imati jasno definirana pravila odgovaranja i biti dovoljno fleksibilne da odgovore s toplinom i razumijevanjem, umjesto automatiziranih, hladnih i botovskih poruka.
Fokus isključivo na prodaju, bez pružanja stvarne vrijednosti
Još jedna uobičajena greška jest pretjerano „prodajni“ ton komunikacije. Kada su sve objave usmjerene samo na promociju proizvoda ili usluga, korisnici se brzo zasite. Nitko ne želi pratiti profil koji stalno „prodaje“, a nikada ne daje ništa zauzvrat, bilo da se radi o znanju, inspiraciji ili zabavi. Društvene mreže su prostor gdje korisnici žele komunicirati s brendovima na ljudskoj razini, dajući proizvodima dodanu vrijednost. To znači da sadržaj treba biti raznolik, koristan i zanimljiv. Umjesto isključivo prodajnih poruka, brendovi mogu dijeliti edukativni sadržaj (poput savjeta, vodiča ili Q&A videa), pokazati proces rada iza kulisa, predstaviti tim ili prenijeti iskustva zadovoljnih korisnika.
Jedno od zlatnih pravila koje se često koristi u praksi je tzv. 80/20 pravilo: 80% sadržaja treba biti usmjereno na stvaranje vrijednosti za publiku, a tek 20% može biti izravno prodajnog karaktera. Takav balans doprinosi izgradnji odnosa i dugoročne lojalnosti.
AUTOR: LANA KOSTELAC